Politika
MAĐARSKI IGRAČI MIJENJAJU POZICIJE, A STRUJE NIGDJE! Trebinje 1 pod sumnjom,PRIJETI NOVA AFERA TEŠKA 100 MILIONA!
Gradnju ove elektrane Dodik i Orban godinama su najavljivali, tokom gotovo svakog susreta.
Sumnje u manipulacije i nezakonite radnje oko gradnje Solarne elektrane Trebinje 1, dodatno su produbile informacije da se Mađarska kompanija Lugos Rinuvbls biznismena Rolanda Lugosa povukla iz 70 odsto vlasništva nad ovim preduzećem, a ovaj vlasnički udio je preuzela druga mađarska firma Majer NRG – firma koja nema ni zaposlenih radnika ni ozbiljnih prihoda.
Gradnju ove elektrane Dodik i Orban su najavljivali tokom gotovo svakog susreta.
Da li je na pomolu nova afera sa dodjelom koncesija koja bi građane Republike Srpske na kraju mogla skupo koštati?
Solarna elektrana prvo je bila zamisao Elektroprivrede Republike Srpske, međutim sve je uskoro zakočeno jer nisu obezbijedili novac za gradnju, pa je prije 3 i po godine 70% preduzeća Solarne elektrane Trebinje 1 prodato mađarskoj firmi Lugos. Ni sa Mađarima nije bilo uspjeha, pa objekat nije izgrađen, da bi na kraju ova firma izašla iz svega. Sumnjivim igrama tu nije kraj, pa u vlasništvo preduzeća Solarne elektrane Trebinje 1 ulazi druga mađarska firma – krajnje sumnjivog kredibiliteta.
“Mi smo u saradnji sa portalom Kapital i novinarima iz Mađarske uspjeli da pronađemo tu firmu u Budimpešti u jednoj zgradi gdje se nalaze privatni stanovi. Ona ima kapital od 2 i po hiljade evra, nema zaposlenih, nije imala poslovnu aktivnost, nikakve prihode dakle nije bila aktivna firma”, smatra Srđan Traljić iz organizacije Transparensi BiH.
Koliko je sve ozbiljno, kažu u Transparensiju, govori i to što je veb stranica firme otvorena mjesec dana prije preuzimanja koncesije i posla vrijednog preko 100 miliona maraka – tačnije u decembru 2024. Međutim iz ove firme stiže ogroman optimizam. Novinarima u Mađarskoj su na pitanje otkud Mayer NRG Kf u ovoj priči poručili da su za sve čuli od poznanika i da izgradnja kreće već sljedeće godine.
Koliko sve ovo djeluje pouzdano, kažu u Transparensiju, potvrđuje i to što su vlasnici ovog preduzeća dvije djevojke od 18 i 20 godina, kao i još dvije firme sa skromnim ili nepoznatim kapitalom.
“Mediji iz Mađarske su se raspitivali i čak je ono što se dešava njima bilo apsurdno da firma koja je potpuno nepoznata, ulazi u posao vrijedan 100 miliona KM, u međunarodni projekat. Razgovarali su sa vodećim ljudima sa tržišta solarnom energijom koji nikad nisu čuli za tu firmu”, kaže Traljić.
Vlada Republike Srpske je u januaru odobrila prenos akcija sa poznatije, na krajnje nepoznatu mađarsku firme, međutim iz resornog ministarstva nema odgovora na naše pitanje, na osnovu čega su zaključili da je firma bez zaposlenih pouzdan partner?
U trebinjskoj opoziciji upozoravaju da je projekat Solarna elektrana Trebinje 1 od samog početka sumnjiv i upitan.
“Jer je prvobitno Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju Elektroprivredi RS 2020. godine, gdje je rečeno da će 2022. godine ova elektrana biti na mreži i da će imati konstantne prihode od čega će 500 hiljada KM ići u budžet Trebinja. Desilo se ono što se obično dešava – da nam se jedno priča, a potpuno drugo radi”, kaže Milica Radovanović, odbornik SDS-a u trebinjskoj Skupštini.
Zbog svega što se dešava trenutno i onog što se dešavalo u prethodnom periodu, kažu u opoziciji, imamo puno pravo da sumnjamo u istinitost tih projekata i dobre namjere tih investitora.
“Da li zaista se namjerava napraviti taj veliki energetski kapacitet u Republici Srpskoj ili je ovo još jedna prevara započinjanja nekog projekta i ko zna kakvi ugovori u pozadini svega toga stoje i kakvi su ugovori o koncesiji i da li će Republika Srpska i zbog ovog projekta snositi velike finansijske posljedice”, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.
Sama kompanija Solarne elektrane Trebinje 1 nema finansijska sredstva da realizuje ovaj projekat, pa je pod znakom pitanja kada će i da li će uopšte krenuti gradnja energetskog objekta, koji je već trebalo da isporučuje struju – međutim treća je godina kako se i dalje čekaju prvi kilovati. Hoće li i ovaj projekat poslužiti za izvlačenje novca iz budžeta ili buduće arbitražne sporove gdje bi od građana Republike Srpske ponovo mogle biti otete stotine miliona maraka?
BN
Politika
BOŽOVIĆ U BARDAČI: „Ona mora biti puna 365 dana, a ne samo zbog Gastrofesta“
Danas smo bili na Bardači, na Gastrofestu, ali i među ljudima koji žive i rade u ovom kraju.
Ovo je na fejsbuk profilu objavio kandidat za srpskog člana u Predsjendišzvu BiH Marinko Božović, dodajući da je od svojih prijatelja i kandidata za poslanike u Narodnoj skupštiniRepublike Srpske, Tihomira Adamovića, Želimira Urića i Svetlane Radojević, čuo da imaju jasnu namjeru da Bardača bude puna 365 dana, a ne samo jednog dana kada se održava Gastrofest.
Oni taj plan imaju i za njega će se boriti u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, naveo je Božović i dodao da su prije dolaska na Bardaču posjetili poljoprivredno gazdinstvo Milovana i Dragane Bosančić, koji imaju 20 muznih krava.

“Srbac i Bardača imaju ogromne potencijale, ali nam treba plan kako da ih pretvorimo u nova radna mjesta, više turista, veću potrošnju i bolji život ljudi.

“Razgovarali smo o problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju naši poljoprivrednici. Od Bardače do poljoprivrednog proizvođača, priča je ista, potencijala imamo, ali moramo stvoriti uslove da ljudi od svog rada mogu dobro da žive. To je Republika Srpska za koju ću se zalagati”, naveo je Božović.

Zajedno sa njim na gastrofestu u Bardači bili su i kandidati za predsjendika Branko Blanuša, kandidat za predsjendika Vlade Draško Stanivuković, kao i nosilac liste za NSRS u banjalučkoj regiji Jelena Trovo.
Politika
HITNO UPOZORENJE IZ CIK-a BIH: Ako napravite ovu grešku, vaš glas propada
Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića.
Centralna izborna komisija BiH objavila je detaljna uputstva za birače registrovane za glasanje putem pošte na Opštim izborima 2026. godine. Nakon što su glasački paketi počeli pristizati na adrese birača izvan BiH, iz CIK-a su apelovali da se građani strogo pridržavaju propisanih pravila kako njihovi glasački listići ne bi bili proglašeni nevažećim.
Uz glasački paket birači dobijaju i instrukcijsko pismo u kojem je objašnjeno kako pravilno popuniti i poslati glasački materijal.
Posebno je važno obratiti pažnju na način označavanja glasačkih listića. Kako navode iz CIK-a BiH, prilikom glasanja potrebno je koristiti crni ili tamni flomaster, dok je upotreba crvene boje zabranjena zbog procesa automatskog skeniranja listića.
CIK takođe podsjeća birače da kandidatske liste koje dobiju u glasačkom paketu ne treba vraćati zajedno s ostalim materijalom.
Važan je i rok za slanje. Poštanski žig države iz koje se glasački materijal šalje ne smije biti kasniji od 4. oktobra 2026. godine.
Popunjeni glasački materijal mora potom stići na adresu Centralne izborne komisije BiH najkasnije pet dana nakon održavanja izbora.
Zbog toga iz CIK-a pozivaju birače da pažljivo pročitaju uputstva i provjere svaki korak prije slanja glasačkog materijala.
Politika
KO JE STVARNI PREDSJEDNIK SRPSKE? Opozicija tvrdi da Dodik upravlja Palatom, a da je Karan samo formalno na funkciji
Opozicija i analitičari tvrde da je institucija predsjednika Republike Srpske potisnuta političkim uticajem Milorada Dodika, dok zvanične aktivnosti pokazuju da Siniša Karan obavlja predsjedničku funkciju
Ko je danas stvarni centar političke moći u Republici Srpskoj – predsjednik Republike Siniša Karan ili lider SNSD-a Milorad Dodik?
To pitanje sve češće otvara opozicija, koja tvrdi da je institucija predsjednika Srpske posljednjih mjeseci potisnuta u drugi plan i da ključne političke odluke i dalje donosi Dodik, iako on više ne obavlja funkciju predsjednika Republike.
Siniša Karan je zvanično izabran za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, a Centralna izborna komisija BiH potvrdila je njegov izbor u februaru ove godine.
Ipak, opozicioni političari i analitičari ocjenjuju da formalna funkcija i stvarni politički uticaj nisu isto.
„Dodik se i dalje oslovljava sa predsjedniče“
Mirjana Orašanin smatra da je institucija predsjednika Republike ozbiljno izgubila autoritet.
Ona kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da se u javnosti Milorad Dodik i dalje često oslovljava sa „predsjedniče“, iako tu funkciju od februara zvanično obavlja Siniša Karan.
„Ona je potpuno obezvrijeđena. To vidimo kroz gospodina Sinišu Karana koji se danas praktično nigdje ne predstavlja kao predsjednik Republike Srpske. Skoro da i nema građanina koji može reći da je on predsjednik Republike Srpske, a Milorada Dodika svi oslovljavaju sa predsjedniče“, tvrdi Orašanin.
Prema njenoj ocjeni, takav odnos prema najvišoj instituciji u Srpskoj predstavlja širi problem funkcionisanja institucija.
Istovremeno, zvanični protokol pokazuje da Karan obavlja aktivnosti predsjednika. Samo početkom septembra sastajao se sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, a 3. septembra uručio je odlikovanja izraelskom ministru Amihaju Šikliju i ambasadoru Izraela u BiH Galit Peleg.
„Institucije su privatizovane“
Politikolog Milenko Dačević smatra da problem nije samo u odnosu Dodika prema instituciji predsjednika, već u načinu na koji, prema njegovoj ocjeni, funkcioniše čitav politički sistem Republike Srpske.
„Institucije Republike Srpske odavno su zarobljene, privatizovane i otuđene. Otuđila ih je samovoljna politička elita koja polako, ali sigurno sprovodi postupak stvaranja privatne države, partijske države, porodične države i lične države“, rekao je Dačević.
On posebno ukazuje na politički uticaj predsjednika SNSD-a, tvrdeći da Dodik i dalje javno iznosi prijedloge i inicijative koje potom institucije vlasti realizuju.
Opozicija kao primjere navodi najave zakona, različite mjere pomoći građanima i odluke koje se, prema njihovoj ocjeni, prvo pojave u Dodikovim javnim istupima, a potom ih nadležni organi sprovode.
Marković: „Uzurpirao je funkciju predsjednika“
Narodni poslanik Slaviša Marković ide korak dalje i tvrdi da je Dodik praktično preuzeo dio ovlašćenja koja pripadaju instituciji predsjednika Republike.
„Govorim konkretno o predsjedniku SNSD-a, koji je uzurpirao funkciju predsjednika Republike i da tome niko ništa ne pridaje značaja“, tvrdi Marković.
On posebno problematizuje korištenje resursa institucije predsjednika Republike za aktivnosti u kojima učestvuje Dodik.
„Postalo je sasvim normalno da čovjek, koji je predsjednik jedne političke partije, leti helikopterskim servisom, da on kao predsjednik političke partije troši budžet predsjednika Republike, a da predsjednika Republike gospodina Karana niko nije vidio već ova tri mjeseca“, rekao je Marković.
Ove tvrdnje predstavljaju političke optužbe opozicionog poslanika i za njih u dostavljenom materijalu nisu navedeni dodatni dokazi ili dokumentacija.
Karan ima funkciju, ali pitanje političke moći ostaje
Zvanične informacije, s druge strane, pokazuju da Karan nije potpuno odsutan iz javnog i institucionalnog života.
Njegov kabinet redovno objavljuje protokol predsjednika, uključujući sastanke, prijeme i međunarodne kontakte. Karan je, između ostalog, početkom septembra predsjedavao sastankom sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, kojem je prisustvovao i Milorad Dodik.
Upravo ta činjenica dodatno otvara političko pitanje koje postavljaju opozicija i dio javnosti: da li je problem u tome ko formalno obavlja funkciju ili ko u praksi ima najveći politički uticaj?
Karan je izabran kao kandidat SNSD-a, čiji je predsjednik Dodik, pa opozicija smatra da promjena na funkciji predsjednika Republike nije značila i promjenu odnosa političke moći unutar vladajuće strukture.
„Institucije moraju biti vraćene u službu građana“
Orašanin smatra da bi izlaz trebalo tražiti u reformi pravnog i pravosudnog sistema.
„Svako ko se ogriješio o službeni položaj, ko je zloupotrijebio službenu funkciju, treba da odgovara i ne može više da obavlja javnu funkciju. Suština je da institucije trebaju biti vraćene u službu javnog interesa, jer one zbog toga i postoje“, poručuje Orašanin.
Politički spor oko odnosa Dodika i Karana tako postaje širi spor oko toga koliko su institucije Republike Srpske nezavisne od političkih partija i njihovih lidera.
Dok je Karan formalno i ustavno predsjednik Republike, njegovi kritičari tvrde da ključnu političku riječ i dalje ima Dodik.
U konačnici, odgovor na pitanje ko zaista donosi odluke ne daje sama funkcija, već način na koji institucije rade i ko u praksi ima posljednju riječ.
A upravo oko toga opozicija sada otvara novo političko pitanje: da li je promjenom predsjednika Republike Srpske promijenjen i centar stvarne političke moći – ili je samo promijenjeno ime na funkciji?
-
Politika2 dana agoPROPAST U OMARSKOJ! Potapanje kopa „Buvač“ otvara rizik ekološke katastrofe, ĐOKIĆ ĆUTI!
-
Politika3 dana ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ IZ PRIJEDORA “U školama i zdravstvu ćemo šutnuti politiku, direktore će birati radni kolektivi!”
-
Region2 dana agoDARKO MLADIĆ O SMRTI GENERALA U HAGU: „Naš stav je da je ubijen nesavjesnim liječenjem“
-
Region2 dana agoDa li će Vučić prisustvovati sahrani Mladića “URADIO SAM SVE”
-
Politika2 dana agoNAKON 24 GODINE NA RTRS-u! Adriana Basara podržala BIVŠE KOLEGE i pozvala na nastavak dijaloga sa Vladom RS
-
Region2 dana agoDarko Mladić otkrio šok informacije! Doktorka je rekla “ANTIBIOTICI BI MU NEPOTREBNO PRODUŽILI ŽIVOT”
-
Svijet2 dana ago„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini
