Connect with us

Svijet

ŠTA STOJI IZA REORGANIZACIJE NATO: Rute na udaru kritičara da ispunjava Trampove prioritete, da li tu ima istine?

Mark Rute se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom” i nešto što ide na ruku Donaldu Trampu.

Generalni sekretar NATO, Mark Rute, uspješno je obezbedio širok konsenzus za značajno povećanje budžeta za odbranu, uz velike pohvale predsjedniku SAD, Donaldu Trampu. Ovo je mnogima donelo olakšanje i nadu da je američki lider ponovo pokazao poštovanje prema Sjevernoatlantskom savezu.

Međutim, Ruteov povratak iz Haga nije dočekan kao trijumf za sve, on se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom”.

Iako bi se u drugim okolnostima ovaj proces mogao posmatrati kao uobičajena administrativna promena u strukturi i funkcijama, u trenutnoj političkoj atmosferi transatlantskih odnosa mnogi skeptici smatraju da je riječ o pokušaju prilagođavanja NATO prioriteta zahtjevima Bijele kuće. Takav pristup, prema kritikama, ugrožava dugoročne interese saveza i njegovo strateško jedinstvo, piše DW.

Dr Gerlinde Nijhus, koja je tokom 26 godina obavljala brojne funkcije u NATO, preuzela je vodeću ulogu među kritičarima aktuelnih promena. Otišla je toliko daleko da je Ruteovo djelovanje uporedila s kontroverznom “optimizacijom” koju je Ilon Mask sproveo u odjeljenju “Department of Government Efficiency” (DOGE).

“Potezi, koji su inspirisani loše osmišljenom američkom DOGE-inicijativom (reorganizacijom), u suštini su ulizivanje u skladu s politikom Make America Great Again”, napisala je Nijhus na LinkedInu, a potom svoje stavove potvrdila i u izjavi za DW.

“Pod krinkom i izgovorom ’efikasnosti’, funkcije u centrali NATO, koje bi mogle da budu na meti Trampovog besa zbog njihove navodne ’woke agende’ ili ’nebitnosti’, degradiraju se, minimizuju ili ukidaju,” izjavila je.

Nijhus se posebno osvrće na dve promjene koje smatra naročito problematičnim: izdvajanje i premještanje kancelarije Specijalne predstavnice NATO za žene, mir i bezbednost (WPS) iz kabineta generalnog sekretara, kao i spajanje Odeljenja za klimatsku i energetsku bezbjednost sa Odjeljenjem za politiku i planiranje odbrane.

Ona smatra da su te promjene napravljene kako bi se “smanjila vidljivost” tih tema. U Vašingtonu je ministar odbrane Pit Hegset skoro u potpunosti ukinuo WPS-programe u Pentagonu, dok je Tramp poznat po svom preziru prema klimatskoj politici.

Ukinuto Odjeljenje za javnu diplomatiju
Možda će najvidljivija promjena biti gašenje Odeljenja za javnu diplomatiju (PDD), koje je tradicionalno upravljalo odnosima s medijima, sufinansiranjem projekata kao što je društvena otpornost, interakcijom sa studentima i drugim grupama, i kontaktima s građanima. Mnogi iz PDD moraće da potraže nova radna mjesta. Neke funkcije biće premeštene u druge odjeljenja. Pres-služba će biti direktno podređena generalnom sekretaru i njegovom portparolu.

Takođe se ukida i Odeljenje za izvršno upravljanje, koje je obavljalo razne zadatke: od zapošljavanja i programa praksi, do arhiviranja.

Izvori iz NATO tvrde da broj ukinutih pozicija nije veliki — možda oko 40, ali da će istovremeno biti otvorene i nove. Trenutno postoji oko 300 upražnjenih mesta.

Javna diplomatija prelazi u stratešku komunikaciju
Nijhus, koja je godinama radila u Odeljenju za javnu diplomatiju, smatra da je ukidanje PDD i preraspodela osoblja iz tog odeljenja teško razumljiva, posebno u trenutku kada smatra da bi alijansa trebalo da uloži dodatne napore da “podstakne informativne diskusije o NATO i širim bezbjednosnim pitanjima u društvu”.

Ona takođe strahuje da će programi sufinansiranja i davanja bespovratnih sredstava za trustove mozgova, univerzitete i druge inicijative civilnog društva, “naići na potpuni zastoj”. Ti programi dobili su na važnosti s obzirom na to da je američka vlada ukinula humanitarnu organizaciju USAID, koja je delovala globalno i finansirala mnoge od tih aktivnosti.

Može li Evropa da se brani bez pomoći SAD?
Visoki zvaničnik NATO, kaže, međutim, da neće doći do smanjenja aktivnosti u pogledu komunikacije s javnošću, već da se PDD samo “transformiše u Kancelariju za stratešku komunikaciju” i da će raditi “fokusiranije”. Dodaje da i ostale promene “idu u istom pravcu — ka boljoj usklađenosti, kako bismo mogli efikasno obavljati ključne zadatke saveza”.

Program sponzorisanja u vidu bespovratnih sredstava neće biti ukinut, kažu iz NATO, iako može doći do privremene pauze dok se ne sprovedu administrativne promjene.

Bivši diplomata američkog Stejt departmenta, koji je želeo da ostane anoniman, slaže se s kritičarima koji smatraju da reorganizacija može da nosi rizike ako se smanje sredstva ili osoblje za komunikaciju i kontakte s javnošću. On upozorava da bi promjene u SAD i NATO mogle dodatno da povećaju otuđenost od građana, kako u zemljama-članicama saveza, tako i van njega.

To se pokazuje u praksi, kaže diplomata, koji kao mentor, jednom nedeljno vodi razgovore s američkom koleginicom koja radi u jednoj azijskoj zemlji.

U sjedištu NATO, bez obzira na to da li je to zvanično naređenje ili ne, neki službenici zaposleni u odjeljenjima “Žene, mir i bezbjednost” i “Klima” podstiču se da te segmente svog posla ne izlažu previše javnosti. Nekoliko njih to je i lično podelilo sa DW.

Svijet

ČEKA NAS HAOS EPSKIH RAZMJERA? Pentagon odobrio slanje “tomahavka” Ukrajini

Pentagon je dao Bijeloj kući zeleno svjetlo da Ukrajini obezbijedi rakete dugog dometa “tomahavk” nakon što je procijenio da to neće negativno uticati na američke zalihe, ostavljajući konačnu političku odluku u rukama predsjednika Donalda Trampa, tvrdi Si-En-En pozivajući se na tri američka i evropska zvaničnika upoznata sa tim pitanjem.

Tramp je ranije ovog mjeseca, tokom radnog ručka sa Vladimirom Zelenskim u Bijeloj kući, rekao da bi radije ne bi isporučio rakete Ukrajini jer “ne želi da poklanja stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju”.

Prema navodima Si-En-Ena, združeni štab je navodno obavestio Bijelu kuću o svojoj procjeni ranije ovog mjeseca, neposredno prije nego što se Tramp sastao sa Zelenskim.

Procjena je ohrabrila evropske saveznike SAD, koji veruju da SAD sada imaju manje izgovora da ne isporuče rakete, rekla su dva evropska zvaničnika, a prenosi Si-En-En.

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je u razgovoru sa Trampom naglasio “tomahavci” neće promijeniti situaciju na bojnom polju, ali će ozbiljno narušiti odnose Moskve i Vašingtona.

Isto je rekao i na plenarnom zasjedanju Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju 2. oktobra i istakao da Kijevu fali ljudstvo. Osim toga, kako je upozorio, isporuka raketa dugog dometa bi mogla da razori pozitivne tendencije razvoja rusko-američkih odnosa.

Nastavi čitati

Svijet

SADA JE SVE NA TRAMPU! Pentagon dao zeleno svjetlo da se Ukrajini obezbijede rakete “timahavk”!

Pentagon je dao Bijeloj kući zeleno svjetlo da Ukrajini obezbijedi rakete dugog dometa “tomahavk” nakon što je procijenjeno da to neće negativno uticati na američke zalihe, ali je konačna politička odluka na predsjedniku SAD Donaldu Trampu.

Konačnu odluku donosi predsjednik Tramp
Tramp se koleba poslije razgovora s Putinom
Saveznici vrše pritisak na SAD zbog raketa
Moguće kopneno lansiranje zbog ukrajinske mornarice

Ovo je objavio CNN, pozivajući se na tri američka i evropska zvaničnika upoznata sa tim pitanjem.

Tramp je ranije ovog mjeseca, tokom radnog ručka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, rekao da radije ne bi isporučio rakete Ukrajini jer “ne želimo da poklanjamo stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju”.

Združeni štab je obavijestio Bijelu kuću o svojoj procjeni ranije ovog mjeseca, neposredno prije nego što se Tramp sastao sa Zelenskim, koji je insistirao da rakete efikasnije ciljaju naftna i energetska postrojenja duboko u Rusiji. Tomahavci imaju domet od oko 1.600 kilometara.

Procjena je ohrabrila evropske saveznike SAD, koji vjeruju da SAD sada imaju manje izgovora da ne isporuče rakete, rekla su dva evropska zvaničnika.

Tramp je takođe rekao samo nekoliko dana prije sastanka sa Zelenskim da SAD imaju “mnogo tomahavka” koje bi potencijalno mogle da daju Ukrajini.

Američki i evropski zvaničnici su stoga bili iznenađeni kada je Tramp dramatično promijenio svoj stav nekoliko dana kasnije, rekavši tokom uvodnog govora na radnom ručku u Bijeloj kući sa Zelenskim da “tomahavci” trebaju Sjedinjenim Američkim Državama.

Rakete nisu sklonjene sa dnevnog reda
Zatim je Zelenskom iza zatvorenih vrata rekao da ih SAD neće obezbijediti “barem ne još”.

Trampova odluka donijeta je dan nakon što je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je Trampu rekao da “tomahavci” mogu da pogode veće ruske gradove poput Moskve i Sankt Peterburga, što ne bi imalo značajan uticaj na bojno polje, ali bi naštetilo odnosima SAD i Rusije, navodi američki TV kanal.

Tramp nije u potpunosti sklonio rakete sa dnevnog reda, rekli su izvori za CNN, a administracija je izradila planove da ih brzo isporuči Ukrajini ukoliko Tramp izda naređenje.

Tramp je takođe posljednjih nedelja postao toliko frustriran Putinovom nevoljnošću da ozbiljno razmotri mirovne pregovore da je prošle nedjelje odobrio nove američke sankcije ruskim naftnim kompanijama i otkazao, za sada, planirani sastanak sa Putinom u Budimpešti kako bi razgovarali o Ukrajini, navode izvori.

Iako Pentagon nije zabrinut zbog zaliha, američki vojni zvaničnici i  dalje bore sa tim kako bi Ukrajina trenirala i raspoređivala rakete, rekli su zvaničnici.

Još uvijek postoji nekoliko operativnih pitanja koja bi trebalo rešiti da bi Ukrajina mogla efikasno da koristi rakete, dodali su izvori.

Jedno otvoreno pitanje je kako bi Ukrajina ispalila rakete ako bi ih SAD obezbijedile. Tomahavci se najčešće lansiraju sa površinskih brodova ili podmornica, ali je ukrajinska mornarica ozbiljno iscrpljena, tako da bi rakete vjerovatno morale biti lansirane sa kopna.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK NA SJEDNICI UN-A! Američka predstavnica prećutala Šmita i OHR!

Američka predstavnica u svom govoru na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a koja je u toku nije ni spomenula Kristijana Šmita ni OHR, što je značajno jer se to ranije nikad nije dešavalo.

Ona je rekla da je njena zemlja posvećena stabilnosti i bezbjednosti BiH, te je dodala da SAD pozdravljaju produženje mandata misiji EUFOR Althea.

“Ukorijenjeno u Dejtojnskom mirovnom sporazumu, operacija Althea je od kritične važnosti u podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, rekla je ona, i zahvalila EU i njenom liderstvu na vođenju ove misije.

Dejtonski sporazum
Dodala je da je SAD posvećena Dejtonskom sporazumu i cilju demokratske i mirne BiH.

“Naša diskusija danas se odvija u posebno kritičnom trenutku kako se situacija u BiH nastavlja evoluirati. Stabilnost i deeskalacija moraju biti vrhunski prioritet. Nastavljamo pozivati sve strane da se uzdrže od aktivnosti koje mogu potkopati stabilnost”, rekla je ona.

Dodala je da je proteklih nekoliko godina BiH bila suočena s kontinuiranom političkom krizom, a da su SAD istupile da pomognu u smirivanju situacije.

“Proteklih nekoliko mjeseci radili smo odlučno i diskretno da omogućimo deeskalaciju i otvorimo prostor za veću stabilnost u BiH. U tom kontekstu, pozdravljamo poteze Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji zakone koji će BiH omogućiti veću stabilnost”, reklča je ona.

Sankcije kao odgovor
Kao odgovor na to, kako je naglasila, SAD su uklonile sankcije prema zvaničnicima RS kako bi promovisali stabilnost.

“Ove sanckije, kao i sve ostale sankcije, nisu nikad bile zamišljene da traju vječno. One su odgovor na specifičnu situaciju koja je doprinjela krizi. NS RS je preduzela značajne korake da ukloni ove akcije 18. oktobra”, rekla je.

“Kolege, SAD više ne sprovode projekat izgradnje nacija, sada je vijeme za domaća rješenja, koja donose lokalni akteri koji predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH. Ovi koraci to reflektuju i odražavaju našu politiku”, rekla je ona i pozvala sve narode u BiH da zajedno rade na većoj stabilnosti.

Dodala je da će SAD raditi s svojim partnerima da promoviše američke interese kako bi podržali stabilnost i napredak u BiH i region.

Velika Britanija podržala Šmita
I Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo produženje mandata EUFOR Althei, i zahvalila je Šmitu na njegovom izvještaju koji je podnio Savjetu bezbjednosti UN-a. Naglasila je da se ustavno uređenje u BiH mora održati, i dodala da su zbog napada na ustavno uređenje BiH protekle godine bile neke s najvećom krizom. Za ovu esskalaciju ona je optužila, kako je rekla, bivšeg predsjednika RS, Milorada Dodika.

“Poštujemo odluku Suda BiH i pozivamo sve aktere da održe vladavinu prava i da pokažu poštovanje za suverenitet i teritorijalni integritet BiH”, naglasila je i dodala da će održavanje izbora u RS bez odlaganja omogućiti izbor nove vlade, i ohrabrila je započinjanje konstruktivnog dijaloga između dva entiteta.

Politička kriza, kako je naglasila, opravdava vitalnu i legitimnu ulogu visokog predstavnika i važnost bonskih ovlaštenja.

“Oboje je prihvaćeno u više rezolucija od strane Savjeta bezbjednosti, kao i njegov izbor od strane Savjeta za sprovođenje mira, a ne Savjeta bezbjednosti. Visoki predstavnik je zadužen za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi u potpunosti podržavamo visokog predstabnika i upotrebu njegovih izvršnih ovlaštenja, kada je to neophodno”, rekla je ona i dodala da njena zemlja podržava domaću odgovornost.

Nastavi čitati

Aktuelno