Connect with us

Društvo

KOCKA UNIŠTAVA SRPSKU! Djeca u osnovnoj školi već znaju da uplate tiket!

U sjeni siromaštva i sveopšte krize, cvjeta – kocka. Kladionica je sve više, a djeca još u osnovnoj školi znaju kako se uplaćuje tiket. Potrošnja u igrama na sreću broji se u milijardama, a gubici – u porodicama, zdravlju i budućnosti. Umjesto da oporezuju ovu oblast i zaštite građane, nadležni okreću glavu od problema.

Tržište igara na sreću, sudeći po broju objekata koji se otvaraju na svakom ćošku, predstavlja jedan od najunosnijih poslova. Ipak, država u nedovoljnoj mjeri ostvaruje prihod, smatra predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić.

„Prihodi koje ubire država govore da ovo nije u dovoljnoj mjeri oporezovano, ne samo klasičnim porezima, nego i drugim vrstama paušala, dozvola i drugih nameta. Ostaje i otvoreno pitanje da li igre na sreću trebaju ući u PDV, odnosno da li trebaju biti oporezovane i na taj način“, kaže Trivić.

U 2021. godini ukupni prihodi od igara na sreću u Republici Srpskoj, koji uključuju naknade za priređivanje igara i poreze na dobitke, iznosili su 68 miliona KM. U 2022. godini zabilježen je značajan rast na 94, a u 2023. godini na čak 124 miliona KM. Prošla godina bila je rekordna i prihodi su premašili iznos od 150 miliona KM.

Raniji pokušaji da se igre na sreću uključe u sistem PDV-a propali su.

„Pojavio se prijedlog zakona u parlamentarnoj proceduri na nivou BiH da treba uvesti PDV, a onda su neki objašnjavali zašto je to neprovodivo zbog same specifičnosti te djelatnosti. Ja mislim kada bi se išlo u tom pravcu da je sve provodivo kada se želi to uraditi. Kada se ne želi, onda se nađe izgovor zašto se to ne radi“, smatra Trivić.

Novac koji građani troše na igre na sreću mjeri se u milijardama maraka. Poseban problem predstavlja to što je kocka sve zastupljenija među mladima.

„Zadnji podaci govore da je situacija sa klađenjem i kockanjem u Republici Srpkoj zaista alarmantna. Podaci pokazuju da su maloljetna djeca, čak i djeca iz osnovne škole ta djeca koja se klade i na nama kao društvu je da se sistemski borimo za rješenja. Niko nije naivan da misli da će se sa jednom, dvije ili tri mjere preko noći problem riješiti, ali rješenje nije da samo konstatujemo i da ne radimo ništa“, objašnjava Mirna Savić-Banjac, poslanik PDP u NS Republike Srpske.

Jedna od ključnih mjera jeste prevencija, odnosno odvraćanje najmlađih od kontakta sa kladionicama.

„To je bila jedna od mjera koju smo konkretno predložili na dva načina. Jedan je bio u Skupštini grada Banjaluka, gdje smo stavili upravo visoke takse za kladionice u krugu 500 metara od škola. Drugi način je bila inicijativa o izmjeni zakona o igrama na sreću u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje takođe želimo da se to zabrani. Pozitivan epilog je izostao za oba naša pokušaja, ali nastavićemo da se borimo“, poručuje Savić-Banjac.

Građani sa kojima smo razgovarali širom Republike Srpske dijele mišljenje da je kocka društveno štetna i da bi njeno prisustvo trebalo biti značajno smanjeno.

Psiholozi upozoravaju – kockanje nije samo hobi. To je ozbiljna zavisnost sa posljedicama koje mogu ostaviti trag za cijeli život.

„Jedna od najvećih opasnosti jeste razvijanje zavisnosti od kocke, što nije nimalo bezazleno i ono što je problematično u tome jeste da osobe koje razvijaju zavisnost najčešće toga nisu svjesne“, kaže psiholog Ana Risović.

Posljedice kocke nisu odmah vidljive, ali su dugoročne i često zahtijevaju stručnu pomoć.

„Javljaju se problemi u mentalnom zdravlju, daleko veći strahovi, anksioznost, može da dođe i do depresivnosti. Sve to je praćeno i drugim posljedicama, kao što su finansijske posljedice. Ukoliko postoji problem sa igrama na sreću, dolazi do toga da se pojedinci povlače iz društva“, navodi Risović.

Igre na sreću odavno su prestale biti samo zabava. Iza svake uplaćene kombinacije često stoje izgubljeni živci, dugovi i razočaranje. Ako država želi prihod, mora preuzeti i odgovornost. A ako društvo želi zdraviju budućnost, mora postaviti jasne granice između igre i zavisnosti, smatraju naši sagovornici.

BN

 

Društvo

POBJEDA NAD ŽIVOTOM! Magdalena ne vidi svijet, ali svijet sada gleda nju, slijepa djevojčica iz Dervente ide u Moskvu!

Devetogodišnja Magdalena Tešić iz Dervente, slijepa od rođenja, uskoro putuje u Moskvu, gdje će na međunarodnom festivalu „Bijeli štap“ pokazati svoj talenat i ljubav prema muzici, zahvaljujući saradnji Centra „Budućnost“ sa školom za slijepe u Rusiji.

Ovako Magdalena piše, čita i uči uz pomoć Brajevog pisma. Djevojčica je slijepa od rođenja. Ima devet godina i učenik je trećeg razreda u Centru „Budućnost“ Derventa. Jedina je to obrazovna ustanova u Srpskoj u kojoj se školuju slijepa i slabovida djeca.

“Ne čitam baš dobro ali pišem lijepo sigurno”, rekla je učenik trećeg razreda Magdalena Tešić.

“Jednom djetetu treba u principu od godinu do dvije da savlada Brajevo pismo, prvi i drugi razred, ali tehnika čitanja se savladava malo teže. To je nešto na čemu se radi”, istakla je specijalni edukator i rehabilitator, učiteljica razredne nastave Amela Brka.

Dok marljivo uči, Magdalena se sprema i na put za Rusiju. U Moskvi će nastupiti na Međunarodnom dobrotvornom festivalu „Bijeli štap“, prenosi ATV.

Na pitanje naše redakcije da li je spremna za putovanje u Rusiju, Magdalena je odgovorila da jeste, te da se tome veoma raduje.

A za Magdalenu, njeni roditelji oduvijek su bili spremni na sve. Najmanji problem im je bio da napuste dom koji su sagradili u Zvorniku i presele se u Derventu. Sve to kako bi Magdalena imala mogućnost da se školuje, a da istovremeno odrasta uz svoju porodicu. Tako su Tešići postali podstanari.

“Početak kao početak, uvijek je bio težak. I za posao, i za smještaj, ali hvala Bogu sve je lijepo krenulo. Ja sam našao posao, i smještaj, supruga je tu sa djecom i sve je u najboljem redu”, rekao je Magdalinin otac Vladimir Tešić.

A sa Magdalenom, na festival u Rusiju, putuje i tata. I on ne krije uzbuđenje.

“Biće baš dobro. Možda jedina prilika koja nam se ukazala da idemo negdje dalje u svijet”, istakao je Vladimir.

Biće to ostvarenje jednog Magdaleninog sna. A put do ostvarenja snova, nije lak. Magdalena je strpljiva i vrijedna. U školi, uz svoje drugare i profesore, uči i da se kreće uz pomoć bijelog štapa.

“Bijeli štap je osnovno sredstvo za kretanje osoba sa oštećenim vidom, kako slijepih tako i visoko slabovidih osoba”, kazao je profesor specijalne edukacije i rehabilitacije Radomir Sekulović.

U Centru „Budućnost“, osim slijepe i slabovide, školuju se i djeca sa smetnjama u razvoju kako u osnovnoj, tako i u srednjoj školi. Tu je ukupno 70 đaka, a njih 25 je u školskom internatu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nigdje bez kišobrana

U Repubici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  ujutro biće oblačno uz povremenu slabu kišu, na jugu mogući i pljuskovi, a tokom dana biće i kratkotrajnih sunčanih perioda.

Uveče i naredne noći biće ponovo oblačnije u svim predjelima uz slabu kišu na zapadu i sjeveru, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Vjetar će biti slab i promjenljiv ili sjeverni. U Hercegovini i na planinama tokom prvog dijela dana sjeverni, a poslije podne i uveče slab do umjeren južni vjetar.

Minimalna temperatura vazduha od četiri do osam, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih, a u višim predjelima od nula.

Maksimalna temperatura vazduha od 10 do 18, u višim predjelima od pet stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

VRHOVNI SUD PRESUDIO U KORIST „PROMETEJA“! Diplome studenata iz Banjaluke pravno valjane, inspekcijski nalozi poništeni

Diplome i stečena akademska zvanja više studenata Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke u potpunosti su zakoniti, a inspekcijski nalozi o njihovom eventualnom poništenju konačno su stavljeni van snage.

Rezultat je to presude Vrhovnog suda RS  koji je odbio zahtjev Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banjaluci u ovom predmetu.

Najviša sudska instanca u Republici Srpskoj je svojom presudom potvrdila prethodnu presudu Okružnog suda u Banjaluci, čime je upravni spor okončan u korist banjalučke Visoke škole za primijenjene i pravne nauke “Prometej”.

Suština višegodišnjeg spora odnosila se na stručna zvanja studenata koji su četvorogodišnje studije na smjeru Transportno inženjerstvo (240 ECTS) upisali školske 2012/2013. i 2013/2014. godine.

Dok su Republički prosvjetni inspektorat i resorno ministarstvo insistirali na tome da je škola tokom studija morala primijeniti kasnije usvojene propise i dodjeljivati zvanje “strukovni specijalista”, Vrhovni sud je zauzeo jasan stav da se novi zakonski propisi ne mogu primjenjivati retroaktivno na štetu studenata.

U obrazloženju presude navedeno je da su se studenti upisali u vrijeme kada su na snazi bili raniji propisi i važeća dozvola za rad, te da su po završetku studija sa pravom stekli zvanje diplomirani inženjer saobraćaja.

Vrhovni sud je u presudi posebno podvukao da eventualna pravna praznina, nastala usljed kašnjenja nadležnih državnih organa u donošenju odgovarajućih podzakonskih akata, ne smije i ne može ići na štetu visokoškolske ustanove, a posebno ne studenata koji su uredno završili svoje obrazovanje.

Predmetne greške pronađene su i u samoj proceduri jer su prosvjetni inspekcija i Ministarstvo pokušali zbirno da ponište diplome za više desetina studenata, a da uopšte nisu pojedinačno ispitali i obrazložili slučaj za svakog studenta ponaosob, niti su odgovorili na žalbene navode visoke škole.

Konačnom odlukom Vrhovnog suda otklonjena je dilema u vezi sa regularnošću studija na “Prometeju”, a stečena zvanja i diplome diplomiranih inženjera saobraćaja potvrđene su kao pravno valjane.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno