Connect with us

Svijet

TRAMP UDARA PO CIJELOM SVIJETU! Carine na 70 zemalja – EKONOMSKI RAT JE POČEO!

Carine koje je uveo aktuelni predsednik Sjedinjenih Država, Donald Tramp, stupile su danas na snagu zahvativši više od 70 zemalja.

Od 00:01 časova po lokalnom vremenu (GMT-4), carine u rasponu od 10 do 50 odsto primenjuju se na robu iz gotovo 70 zemalja, čime je značajno proširen obim Trampove trgovinske politike koja je usmerena ka smanjenju trgovinskog deficita Sjedinjenih Američkih Država, navodi Ej-Bi-Si Njuz.

“Ponoć je! MIlijarde dolara od carina sada stižu u Severnu Ameriku!”, objavio je Tramp na društvenim mrežama neposredno pre ponoći.

Među pogođenim zemljama je i Kanada, jedan od najvažnijih trgovinskih partnera SAD, za koju se sada primenjuje carina od 35 odsto.

Brazil, veliki izvoznik kafe, suočen je sa kombinovanom stopom od čak 50 odsto- 40 odsto iz nove odluke, uz postojeću osnovnu carinu od 10 procenata.

Indija je trenutno pogođena carinom od 25 procenata, ali se očekuje da se ta stopa udvostruči, na 50 odsto, već 27. avgusta, što je Tramp ocenio kao kaznu za nastavak uvoza ruske nafte tokom rata u Ukrajini.

Za robu koja je otpremljena brodovima do 7. avgusta, a stigne u SAD do 5. oktobra, nove carinske stope neće se primenjivati, saopšteno je iz Bele kuće.

Kako se navodi, stope su određene u skladu sa visinom trgovinskog deficita koji SAD ima sa konkretnim partnerima.

Do sada su, prema navodima Bele kuće, postignuti sporazumi sa nekoliko zemalja uključujući i Evropsku uniju.

“Predsednik i njegov tim za trgovinu žele najbolje moguće sporazume za američki narod i američke radnike”, izjavila je portparolka Bele kuće Karolin Levit

Prema analizi Jejl Badžet Lab-a (Yale Budget Lab), Trampove carine mogle bi da koštaju američka domaćinstva  dodatnih 2.400 dolara godišnje.

Svijet

NAJVEĆA ISPORUKA SMRTI U ISTORIJI! Tramp šalje Izraelu 40.000 TONA RAZORNOG ORUŽJA!

Američki predsednik Donald Tramp odobrio je da se Izraelu proda 40.000 bombi teških po jednu tonu, u okviru jedne od najvećih ikada odobrenih isporuka ove vrste municije.

Paket naoružanja vredan 2,8 milijardi dolara (2,1 milijardu funti), uključuje 20.000 bombi MK-84, 20.000 bombi BLU-117 i 20.000 prodornih bojevih glava I-2000 namenjenih za uništavanje bunkera, objavio je New York Times.

Paket će biti plaćen kroz program stranog vojnog finansiranja, u okviru kojeg Izrael kupuje oružje novcem američkih poreskih obveznika. Time bi Izrael značajno obnovio zalihe teške municije nakon višegodišnjih sukoba u Gazi, Libanu i širom Bliskog istoka.

Bombе teške oko 907 kilograma spadaju među najrazornije konvencionalno oružje u arsenalima zapadnih zemalja.

MK-84 može da probije beton i metal i napravi veliki krater, dok je I-2000 projektovan za prodiranje kroz utvrđene ciljeve, poput bunkera, pre nego što eksplodira.

Proizvodnja i isporuka mogu trajati mesecima

Izrael je intenzivno koristio bombe od 1 tone protiv Hamasa i Hezbolaha, uz obrazloženje da te grupe namerno deluju iz civilnih područja i koriste podzemne bunkere i mreže tunela za čije uništavanje može biti potrebno teško naoružanje.

Prošle godine Tramp je odobrio paket municije vredan 2,04 milijarde dolara, koji je uključivao više od 35.500 bombi MK-84 ili BLU-117 i 4.000 prodornih bojevih glava I-2000.

Proizvodnja i isporuka mogu trajati mesecima ili godinama, iako Vašington ima mehanizme za ubrzavanje transfera.

Lideri Kongresa mogli bi da se usprotive prodaji, ali bi američki državni sekretar Marko Rubio na kraju mogao da nastavi realizaciju posla. Za blokiranje formalno odobrene prodaje Kongres bi morao da usvoji rezoluciju koja bi mogla da premosti predsednički veto.

SAD se suočavaju sa optužbama da ostaju bez zaliha naoružanja nakon višemesečnih borbi protiv Irana. U izveštaju generalnog inspektora američkog Ministarstva odbrane ove nedelje navedeno je da postoji manjak američke municije i “uska grla” u lancima snabdevanja.

Američki ministar odbrane Pit Hegset odbacio je te tvrdnje, dok se Tramp ranije hvalio da SAD imaju “praktično neograničene” zalihe municije.

(Telegraf.rs)

Nastavi čitati

Svijet

FON DER LAJEN PREDLAŽE „EVROPSKI ČLAN 4“: Novi mehanizam za odgovor na bezbjednosne prijetnje

Ursula fon der Lajen predložila je novi evropski bezbjednosni mehanizam koji bi dopunio NATO član 4 i omogućio zajednički odgovor na bezbjednosne prijetnje.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je uvođenje novog evropskog bezbjednosnog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a, koji bi omogućio koordinisan odgovor članica EU na incidente koji predstavljaju direktnu prijetnju njihovoj bezbjednosti.

Fon der Lajen je to saopštila tokom godišnjeg obraćanja Evropskom parlamentu, navodeći da je Evropi potreban mehanizam za zajedničko djelovanje u vanrednim bezbjednosnim situacijama.

Prema njenim riječima, članice EU treba da postignu saglasnost o načinu odgovora na incidente koji mogu biti ispod praga „oružane agresije“, ali istovremeno predstavljaju direktnu prijetnju bezbjednosti Unije.

„Vjerujem da je vrijeme da Evropa dobije sopstveni četvrti član, bezbjednosni protokol za vanredne situacije“, rekla je Fon der Lajen.

Ona je najavila i rad na novoj bezbjednosnoj strategiji EU, koju priprema zajedno sa visokom predstavnicom Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kajom Kalas.

Godišnje obraćanje o stanju Unije održano je 16. septembra u Evropskom parlamentu u Strazburu, a Fon der Lajen je u njemu predstavila prioritete Evropske komisije za naredni period.

Nastavi čitati

Svijet

U POŽARIMA ŠIROM EVROPE IZGORJELO 700.000 HEKTARA: Brisel najavljuje formiranje “evropskih vatrogasaca”

Komesarka za upravljanje krizama je istakla da šteta od toplotnih talasa, suša i požara u EU ove godine već iznosi 28,3 milijarde evra, dodajući da je pod najvećim pritiskom poljoprivreda.

U Evropskoj uniji je 2026. godine izgorjelo 700.000 hektara zemljišta, a u šesnaest država zabilježeni su požari iznad prosjeka, rekla je komesarka Evropske komisije Ađa Labib, najavljujući nove mjere.

Nakon najtoplijeg ljeta otkako postoje zvanična mjerenja, Evropski parlament je u utorak raspravljao o “lekcijama koje mogu da se izvuku iz ljeta 2026”.

Komesarka za upravljanje krizama je istakla da šteta od toplotnih talasa, suša i požara u EU ove godine već iznosi 28,3 milijarde evra, dodajući da je pod najvećim pritiskom poljoprivreda.

EU želi da objedini vatrogasne sisteme
EU je ovog ljeta odgovorila na svih deset poziva za pomoć unutar Unije, kao i na dva poziva izvan Evrope – 40 puta angažovanjem vazdušnih snaga i 18 timova na terenu, sa 777 vatrogasaca iz 14 evropskih zemalja. EU trenutno na raspolaganju ima 18 aviona i pet helikoptera, od kojih je jedan prvi put u potpunosti finansiran evropskim novcem.

Belgijska političarka je najavila da će EU uspostaviti “evropske vatrogasce”.

Pominje se i otvaranje vatrogasnog centra na Kipru, koji će biti na raspolaganju za područje Mediterana, sa šest kanadera i poligonima za obuku vatrogasaca.

EU u borbi protiv požara pomaže i putem Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS), koji uz pomoć satelitskih snimaka i dronova predviđa nadolazeće opasnosti i uživo prati širenje požara, naglasila je ona.

Plenarna rasprava odvija se paralelno sa radom na novoj reformi Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, za koji je u narednom višegodišnjem finansijskom okviru predviđeno gotovo 11 milijardi evra, navodi se u saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno