Društvo
U BiH za DESET GODINA svaki OSMI RADNIK mogao bi biti iz NEPALA, BANGLADEŠA, INDIJE ili TURSKE
U BiH bi za deset godina svaki osmi radnik mogao biti iz Nepala, Bagladeša, Indije ili Turske ukoliko se nastavi sa negativnim demografskim trendovima i masovnim odlaskom domaćeg radno sposobnog stanovništva u neku od zapadnoevropskih zemalja.
Upozorava na ovo predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić pojašnjavajući kako se do ovih alarmantnih podataka može doći ako se analiziraju zvanični podaci o broju rođenih, onih koji završe srednju školu i fakultet, ali i odu u penziju i na rad u inostranstvo.
Kako je pojasnio, ovi podaci otkrivaju da svake godine u prosjeku ode oko 15.000 ljudi, dok je onih koji završe srednju školu ili fakultet i počnu tražiti prvi posao tek oko 10.000.
– Trenutne potrebe poslodavaca daleko su veće od broja izdatih radnih dozvola za strance, a koji iznosi 2.000. Nama danas na godišnjem nivou nedostaje oko 5.000 radnika raznih profila. Ukoliko se nastavi sa pomenutim negativnim trendovima i u narednih desetak godina, Republika Srpska bi mogla imati manjak od čak 40.000 radnika, a kada je u pitanju BiH, taj broj bi najvjerovatnije iznosio oko 100.000. Nadam se da do ovog neće doći jer pored ekonomskog aspekta, tu su i drugi. Moramo voditi računa i o našem penzijskom sistemu. Šta kada broj onih koji su u penziji bude veći od broja zaposlenih, a blizu smo toga? Naravno, tu je i pitanje eventualne promjene demografske slike ovdašnjih prostora. Pogledajmo situaciju u pojedinim njemačkim gradovima. Sastav i profil ljudi koji u njima žive drastično se promijenio. Nisu to više isti gradovi i to izaziva sve veći bunt kod domicilnog stanovništva – istakao je Škrebić za “Glas Srpske”.
Kada je u pitanju trenutna situacija u BiH, odnosno u Srpskoj, Škrebić kaže da ona još nije toliko alarmantna kao, recimo, u Hrvatskoj, u kojoj je odobreno izdavanje dozvola za oko 100.000 radnika inostranog porijekla. Poređenja radi, godišnja kvota izdatih radnih dozvola u BiH je oko 7.300, od čega se na FBiH odnosi 4.490, a Srpsku 2.000. Među najtraženijim zanimanjima su građevinski radnici, zavarivači, bravari, kuvari, konobari i vozači, a oni koji najčešće prihvataju ove vrste poslova dolaze iz Nepala, Indije, Bangladeša i Turske.
Prema riječima Škrebića, ovi radnici na balkanske zemlje gledaju kao mi na zapadnu Evropu, jer su njihova primanja u zemljama iz kojih dolaze daleko manja od onih u BiH. Navodi i da se radi o izuzetno kompleksnom problemu kojem je neophodno ozbiljno i odgovorno pristupiti.
Kao veliki problem navodi i to što je veliki broj ljudi koji se nalaze na spisku Zavoda za zapošljavanje, u stvari, tu samo fiktivno i da se ta lica u velikom broju ne odazivaju na pozive poslodavaca.
– Mislim da trenutno na tom spisku ima oko 53.000 ljudi, ali od ovog broja, izuzetno je mali broj onih koji uistinu traže posao. Bilo je slučajeva da se na objavljene oglase za posao niko ne javi. I to je jedan negativni trend u gotovo svim opštinama i gradovima. Šta onda da poslodavci rade? Moraju se okretati uvozu radne snage – kaže Škrebić.
Kada su u pitanju najugroženiji sektori, odnosno oni u kojima je evidentan najveći nedostatak, to su građevinarstvo i prerađivačka industrija, ali ovaj problem se, upozorava, poput virusa širi i na druge privredne sektore. Navodi da se radi o problemu koji nije prisutan samo na ovdašnjim prostorima već i u cijelom regionu, pa i u zemljama članicama Evropske unije.
– Irci odlaze u Ameriku. Hrvati odlaze u Irsku, njihova mjesta popunjavaju, recimo, ljudi iz BiH, dok kod nas dolaze Azijci. Ekonomska kriza pokrenula je ove migracione tokove i pitanje je kada će se i kako oni završiti. Bilo bi lijepo da ne moramo uvoziti radnu snagu, ali takva je situacija. Svi moraju da shvate da privreda ne smije da trpi i stagnira zbog nedostatka radnika na domaćem tržištu. Da li je uvoz radnika najbolje rješenje? Naravno da nije, ali poslodavci su prinuđeni na tako nešto – navodi Škrebić.
Dodaje i da situacija u BiH još nije politički i ekonomski dobra da bi “natjerala” one koji su otišli i da se vrate. Pojašnjava da se radi o jednom višegodišnjem procesu, navodeći primjer Poljske kojoj je trebalo desetak godina da stabilizuje prilike u zemlji i zabilježi veliki povratak radnika iz inostranstva u zemlju.
– Kada je ova zemlja ušla u Evropsku uniju, zabilježen je veliki odliv radne snage. Otišlo je čak oko dva miliona poljskih radnika, prvenstveno u Njemačku. Tek prije godinu ili dvije ti ljudi su počeli da se vraćaju. Jedan od presudnih uslova za tako nešto, pokazalo se, bio je rast plata, ali i veliki privredni bum, pogotovo u sektoru tehnologija. Šta je nama činiti? U rješavanje ovog problema treba da se uključe svi, od poslodavaca, preko sindikalista do predstavnika Vlade. Naravno, u tu raspravu potrebno je uključiti i ekonomiste. Moramo pronaći sistemsko rješenje uz uzimanje u obzir nasušnih potreba privrede. Ako budemo samo pričali i čekali da se ovaj problem sam riješi, bojim se da nas ne čeka svijetla budućnost i mogle bi se obistiniti naše crne procjene da bi za deset godina Republika Srpska mogla imati manjak od 40.000 radnika – kaže Škrebić.
Generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić smatra da je čitava ova priča o uvozu radne snage preuveličana od strane poslodavaca te su, u stvari, oni na spisku onih koji nose dobar dio odgovornosti za sadašnje stanje i odlazak velikog broja radnika sa ovih prostora.
– Poslodavci već pet godina pričaju o nedostatku radne snage i prave računice koliki će biti deficit. Ali, ako je to toliki problem, zašto za ovu godinu nisu tražili povećanje kvote od 2.000? Moramo biti svjesni toga da mi nismo područje koje je interesantno radnicima sa Dalekog istoka. I kada neko dođe, to uglavnom bude privremeno. U velikom broju slučajeva im budemo i jedna vrsta tranzitne zone, da odu, recimo, u Hrvatsku ili neku drugu evropsku državu, iako i ovdje dobijaju daleko veće plate od onih koje bi imali u svojim državama. I treba znati da se uglavnom radi o pomoćnim radnicima i niskokvalifikovanim – kaže za “Glas” Ružičić.
Za ove radnike, kako navodi, vrijede ista pravila kao i za domaće i oni su uglavnom prijavljeni na minimalac.
Navodi i da, kada bi poslodavci znali da nagrade zaposlene adekvatnim ličnim primanjima, ne bi bilo potrebe za uvozom radne snage koja je, kako dodaje, i dalje simbolična kada je u pitanju Republika Srpska.
– Plate koje oni daju male su i nedostatne da bi se mogli pokriti svi troškovi, da bi neko mogao normalno organizovati svoj život i stvarati porodicu. Znači, problem o kojem govore poslodavci nije samo matematika i igra cifara. Oni moraju da shvate da im nije dobro to što svojim radnicima govore: “Ako vam nije dobro, idite na drugo mjesto”. I kada ti radnici odu, onda se oni češu po glavi. Ne može to tako. Stoga ne treba da čudi kada čujemo da jedan broj domaćih radnika kaže da neće da radi za sadašnju platu – navodi Ružičić.
Dodaje i da Republika Srpska, odnosno BiH ne može doživjeti sudbinu Hrvatske, ali i da bi trebalo da bude nađeno rješenje kako da se ljudi koji su otišli sa ovih prostora stimulišu na povratak, jer nismo toliko bogata zemlja da školujemo kadrove koje onda izvozimo na zapad.
Kada je u pitanju pomenuta Hrvatska, ona je u proteklih desetak godina izgubila više od 400.000 ljudi zbog negativnih demografskih trendova i iseljavanja. To je onda podstaklo uvoz radnika te je tako od početka ove godine do danas u toj državi izdato više od 100.000 dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Najviše ih je u sektoru turizma i građevinarstva, ali i prevoza i trgovine. Interesantno, najviše je Nepalaca, a na drugom i trećem mjestu su državljani BiH i Srbije. Ima tu i Filipinaca, Egipćana, Uzbekistanaca, ali i ljudi iz Indije i Bangladeša. Kada je u pitanju Srbija, u njoj trenutno radi oko 52.000 radnika iz Rusije, Kine, Turske, Nepala i Šri Lanke.
Bijeg u bolje
Kada je riječ o platama radnika u zemljama iz kojih najviše dolaze na ove prostore, prosječna zarada u Turskoj iznosi oko 780 maraka, a u Nepalu oko 400. Postotak ljudi koji rade u ovoj zemlji kreće se samo oko 40 odsto. Slična situacija je i kod radnika koji dolaze iz Bangladeša. Prosječna plata iznosi 26.000 bangladeških taka ili nešto manje od 390 maraka. Kada je u pitanju Indija, to iznosi 670 maraka. Prema podacima Ujedinjenih nacija, više od 250 miliona Indijaca preživljava sa manje od dva dolara dnevno.
Društvo
ZEMLJOTRES U BIH: Građani prijavili snažno podrhtavanje i neobičnu buku
Podrhtavanje tla zabilježeno je u Bosni i Hercegovini jutros, 15. novembra, u 5.45 sati, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).
Nakon zemljotresa građani su na stranici EMSC-a ostavljali komentare o tome kako su osjetili podrhtavanje.
Prijave su, između ostalog, stigle iz sarajevskih naselja Kobilja Glava, Koševsko i Velešići, prenosi “Avaz”.
Jedan od stanovnika Kobilje Glave naveo je da je na osmom spratu zgrade čuo snažan udar, ali da nije osjetio ljuljanje.
Drugi građanin iz istog naselja opisao je podrhtavanje kao snažno, ali kratkotrajno. Ljuljanje je osjetio i stanovnik Velešića.
U komentarima su se mogli pročitati i opisi poput: „Koševsko lagano“, „Kratko, Velešići“, „Zaljuljalo se uz veliku buku poput eksplozije, ali je brzo prošlo. Blizu Vječne vatre sam“ i „Čulo se kao da je nešto palo na zgradu“.
Prema trenutno dostupnim podacima na stranici EMSC-a, nisu navedeni magnituda, dubina ni tačna lokacija epicentra zemljotresa.
#Earthquake (#zemljotres) possibly felt 29 sec ago in #Bosnia&Herzegovina. Felt it? Tell us via:
📱https://t.co/QMSpuj6Z2H
🌐https://t.co/AXvOM7I4Th
🖥https://t.co/wPtMW5ND1t
⚠ Automatic crowdsourced detection, not seismically verified yet. More info soon! https://t.co/wvJb2b4Cnz— EMSC (@LastQuake) November 15, 2026
Društvo
U BiH sve traženiji odmor od 200 evra po noćenju: EVO ŠTA GOSTI DOBIJAJU
Noćenje u privatnim kućama i vilama prilagođenim porodičnom i halal turizmu u Bosni i Hercegovini košta od 200 evra i više, a rastuća potražnja za ovakvom vrstom odmora potvrđuje da BiH postaje sve prepoznatljivija destinacija za porodice koje traže privatnost, komfor i sadržaje prilagođene njihovim potrebama.
Kuće s bazenima sve traženiji turistički proizvod
Ovaj segment turističke ponude bilježi kontinuiran rast, a osim gostiju iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, sve je više posjetilaca iz zemalja Evropske unije, piše Fena.
Da je ovogodišnja sezona bila izuzetno uspješna, potvrđuje i Elma Badžak, vlasnica Agencije Halal Odmori, koja ističe da kuće s privatnim i unutrašnjim bazenima postaju važan turistički proizvod, posebno u mostarskoj regiji.
Kako navodi Badžak, osim stalnih gostiju koji se iz godine u godinu vraćaju, ove sezone zabilježen je i značajan dolazak novih turista, koji su upravo zbog specifične ponude privatnih kuća s bazenima odabrali Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju za odmor.
“Ove godine imali smo nove goste koji su se upravo zbog ponude kuća s bazenima, prilagođenih halal i porodičnom turizmu, odlučili doći u BiH. Kuće s bazenima predstavljaju novi turistički proizvod i ozbiljne smještajne kapacitete, posebno u mostarskoj regiji, koji su dodatni motiv za dolazak stranih gostiju”, kazala je Badžak.
Ponuda Agencije Halal Odmori trenutno obuhvata oko 70 smještajnih kapaciteta, među kojima dominiraju kuće s vanjskim i unutrašnjim bazenima, dok su dio ponude i hoteli koji su se opredijelili za ovu vrstu usluge.
Posebno ohrabruje podatak da više od 90 posto gostiju dolazi iz zemalja Evropske unije, što pokazuje da BiH sve više prepoznaju i turisti koji žive na evropskom tržištu, a traže privatnost, komfor i odmor prilagođen potrebama cijele porodice.
Luksuz i privatnost za najmanje 200 evra po noćenju
Prema riječima Badžak, broj zadovoljnih gostiju iz godine u godinu raste, a boravak u privatnim kućama sve se više pozicionira kao oblik luksuznog odmora.
“Za razliku od hotelskog smještaja, gdje dijelite određene sadržaje s drugim gostima, u kući imate ekskluzivnost koju koristite isključivo sa svojom porodicom. To je luksuzni odmor i gosti prepoznaju njegovu vrijednost. Prosječno trajanje boravka ove godine bilo je između četiri i po i pet noćenja, a imamo i rezervacije koje traju do 14 dana “, navela je Badžak.
Dodaje da su gosti spremni izdvojiti od 200 evra po noćenju za ovakav vid smještaja, što potvrđuje da postoji tržište za kvalitetnu i specijaliziranu turističku ponudu.
Više od 90 posto gostiju dolazi iz Evropske unije
Iako su ranijih godina među gostima dominirali bh. građani i dijaspora, Agencija Halal Odmori posljednjih godina uspješno se pozicionira i na širem evropskom tržištu.
Badžak smatra da je upravo Evropa tržište na kojem BiH ima značajan prostor za daljnji razvoj porodičnog i halal turizma.
“Naši gosti su uglavnom iz Evrope i više od 90 posto dolazi iz zemalja Evropske unije. Nemamo ambiciju da se nužno širimo na daleka tržišta. Bili bismo zadovoljni kada bismo dovoljno dobro promovirali ovu vrstu odmora među porodicama koje žive u Evropi i koje traže upravo takvu destinaciju”, istakla je.
Turisti troše i na restorane, izlete i druge sadržaje
Osim direktnih prihoda od smještaja, razvoj porodičnog turizma ima značajan multiplikativni učinak na lokalnu ekonomiju. Gosti koji borave u privatnim kućama koriste i brojne druge turističke sadržaje, od restorana i suvenirnica do muzeja, turističkih vodiča, izleta, outdoor aktivnosti i usluga iznajmljivanja automobila.
Prema ocjeni Badžak, riječ je o gostima koji tokom odmora žele upoznati destinaciju i koristiti različite sadržaje, čime direktno doprinose poslovanju brojnih lokalnih privrednih subjekata.
“Ljudi koji odaberu ovu vrstu odmora i Bosnu i Hercegovinu spremni su ovdje potrošiti značajan dio novca koji su tokom godine štedjeli za godišnji odmor. Oni svakodnevno posjećuju restorane, kupuju suvenire, koriste outdoor aktivnosti, obilaze muzeje, angažiraju turističke vodiče i iznajmljuju automobile. Na taj način podržavaju cijeli jedan sistem turističke ponude i otvaraju prostor za njen daljnji razvoj”, naglasila je ona.
Razvoj turizma zahtijeva bolju infrastrukturu
Ipak, smatra da daljnji rast turizma ne može zavisiti isključivo od privatnog sektora, koji se, kako kaže, relativno brzo prilagođava potrebama tržišta, već je neophodno da razvoj prati i odgovarajuća javna infrastruktura.
Kao neke od ključnih izazova navodi cestovnu infrastrukturu, nedostatak javnih parking prostora, turističke informativne centre i druge sadržaje koji su važni za kvalitetno iskustvo posjetilaca.
“Privatni sektor se jako dobro organizira i relativno brzo može odgovoriti na potrebe i potražnju gostiju. Međutim, infrastruktura je nešto na šta mi kao privatnici ne možemo utjecati. Prošle godine putovanje do Sarajeva znalo je trajati i do pet sati. To su problemi koji se moraju rješavati kroz razvojne strategije i djelovanje nadležnih institucija. Važno je da se i zvanične strukture prilagode dinamici razvoja turizma”, upozorila je Badžak.
Potencijal u manje poznatim destinacijama Hercegovine
Kada je riječ o daljnjem razvoju porodičnog i halal turizma, smatra da BiH ima mogućnost postati konkurentnija destinacija u regionu, ali i da je neophodno pažljivije planirati turističku promociju.
Poseban potencijal vidi u promociji manje poznatih destinacija i područja koja se nalaze u zaleđu već etabliranih turističkih centara.
Kao primjer navodi Mostar i Blagaj, koji tokom ljetne sezone bilježe veliki broj posjetilaca, dok obližnja područja poput Podveležja, Rujišta i Goranci nude značajne mogućnosti za razvoj novih turističkih sadržaja.
“Mostar i Blagaj su tokom ljeta puni turista i u pojedinim periodima više nije ugodno boraviti u tim destinacijama zbog velikih gužvi. Međutim, imamo odličnu ponudu u njihovom zaleđu. Podveležje, Rujište i Goranci samo su neki od primjera područja koja imaju veliki potencijal. Upravo takve sadržaje trebamo više promovirati i povezivati u jedinstvenu turističku ponudu”, kazala je Badžak.
Dodaje da turističke zajednice i nadležne institucije trebaju raditi na ciljanoj promociji sadržaja koji imaju prostor za rast, umjesto da se promocija isključivo usmjerava na destinacije koje se već suočavaju s velikim brojem turista.
Planirano širenje ponude na Krajinu, Srednju Bosnu i Sarajevo
Agencija Halal Odmori u narednom periodu planira dodatno širiti ponudu i učvrstiti svoju poziciju na tržištu, a uz već razvijenu mrežu smještajnih kapaciteta u Hercegovini, interes za proširenje poslovanja usmjeren je i prema Krajini, Srednjoj Bosni i Sarajevu.
“Naši planovi su da se dalje etabliramo, širimo ponudu i doprinesemo razvoju turizma u BiH, ne samo u segmentu porodičnog i halal turizma nego i generalno. Smatramo da ova vrsta ponude ima veliki potencijal i želimo biti dio njenog daljnjeg razvoja”, zaključila je Badžak.
Društvo
PAO SISTEM, nema prelaska granice sa Hrvatskom
Prelazak granice između BiH i Hrvatske je onemogućen zbog pada sistema na hrvatskim graničnim prelazima, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.
Kako navode na AMS RS u toku je otklanjanje kvara.
Na sajtu AMS RS navode se i da zbog tehničkih poteškoća trenutno nije dostupan prenos sa kamera koje prikazuju stanje saobraćaja na graničnim prelazima.
To znači da građani trenutno ne mogu putem kamera na zvaničnoj internet stranici AMS-a RS provjeriti kakvo je stanje na graničnim prelazima.
Dok se problem ne riješi, umjesto snimaka sa kamera prikazuje se logotip AMS-a RS.
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG „PAPAKA“: Pokretni bilbord svakodnevno će ići od njegove kuće do Narodne skupštine!
-
Politika3 dana agoKUĆA OD 330.000 KM ODMAH POSLIJE IZBORA? Imovina Slobodana Javora raste brzinom svjetlosti
-
Politika3 dana agoBURNA PRES-KONFERENCIJA STANIVUKOVIĆA “Dodik je sada u ‘Pro Max’ studentskoj verziji, Stevandić nosi supicu u bolnicu, a od ponedjeljka idu krivične prijave!”
-
Hronika2 dana agoOGLASILI SE IZ BANJALUČKE ŠKOLE NAKON OPTUŽBI MAJKE! Snimci video-nadzora i dokazi iz OŠ „Jovan Cvijić“ predati policiji i Centru za socijalni rad!
-
Politika2 dana ago“NEK SVE OSTANE U PORODICI”! Dodik potvrdio da je njegov sin Igor kandidat za premijera Srpske
-
Politika19 sati agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika2 dana agoVRH SDS-a DOŠAO NA VRATA ĆOPIĆU: Vrati mandat stranci!
-
Hronika2 dana agoObjavljen snimak incidenta na psihijatriji u Zenici (UZNEMIRUJUĆE)
