Connect with us

Društvo

Suša desetkovala kukuruz! RATARI TRAŽE POMOĆ VLADE

Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom. Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.

“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.

Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.

Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.

“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”? Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”. Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.

“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.

Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.

Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.

“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.

Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu. “Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.

Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.

Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.

(BN) Foto: BN

Related Topics:

Društvo

SKUPLJA REGISTRACIJA: Gdje ide ogromni novac od građana?

Građani u Republici Srpskoj će za registraciju vozila ove godine će plaćati 50 do 200 KM, više u odnosu na prošlu godinu. Pitanje je gdje se troše ogromne sume novca koje se naplaćuju od građana?

Građani Republike Srpske će za registraciju vozila ove godine plaćati u prosjeku 100 KM više u odnosu na prošlu godinu. Poskupjelo je nekoliko stavki jer svima izgleda fali novca, a sve opet ide po džepu građana.

Da biste registrovali svoje vozilo, trebaće vam između 600- 650 KM. Većina građana kaže da “pojma nemaju” šta plaćaju.

Suma novca koji liježu na račun osiguravajućih kuća i u budžet Srpske izazivaju vrtoglavicu. Ilustrovano, to izgleda ovako.

U Srpskoj je u 2024. godine registrovano 518.586 vozila.

Za premiju osiguranja za prosječno vozilo građani godišnje plate više od 199.000.000 KM. Za putarine na ovakvim putevima kojima vozimo, u budžet uplatimo 70 KM po vozilu, što je ukupno više od 36,3 miliona KM.

Porez na upotrebu motornih vozila državi donosi preko 18 miliona KM, a posebna vodna naknada skoro 18 miliona KM. Za tablice dajemo više od 10 miliona KM. Tu su i naknade, potvrde i takse od oko 15 miliona KM.

Kad se sve sabere, građani Srpske za godinu dana za registraciju uplate skoro 332 miliona KM, od čega u budžet Republike Srpske više od 103,5 miliona KM!

Sume su impozantne ali problema ne bi bilo kada bi se dio tih sredstava vraćao građanima kroz javne usluge, što je i osnovna funkcija države, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

“Vidimo koliku sumu građani plaćaju prilikom registracije automobila, a kakvi su nam putevi. Svakodnevno slušamo o putevima u Hercegovini, put smrti je put Foča – Sarajevo, gdje skoro svake sedmice skoro da neko pogine.

Zatim, kad vidimo naše lokalne puteve u Bijeljini, kad je nešto urađeno? Pogledajmo bilo koje puteve. Mi u Republici Srpskoj se zapravo još uvijek vozimo putevima i cestama koje su napravljeni za vrijeme bivšeg Jugoslavije. Šta nam je sa nasipima, sa zaštitom od poplava?”, pita Orašanin.

Primjećuju to i građani, kako kažu, svakodnevno.

“Rupe su svuda po putu. Nekim putevima noću ne biste smjeli da idete. Registracija je skuplja od toga koliko vrijedi auto”, ističu oni.

Problemi puteva i katastrofalnih popolava kakvu smo imali 2014. godine traju godinama, iako građani redovno pune budžet, ističe Orašanin, objašnjavajući ko se tu, kako kaže, okoristio.

“Jasno je da je budžetu, koliko god da se uplati sve malo. Za pokriće budžetskih rupa i deficita, javne potrošnje, potreban je ogroman novac, a da ne govorim o nelegalnom izvlačenju para iz javnog budžeta. Sve to treba da finansiraju građani, a kad pogledamo vodoprivredu, Fond zaštite životne sredine, vidimokoliko građani finansiraju zaposlene radnike odnosno neradnike u svim tim fondovima i institucijama, a koji ništa ne doprinose ništa Srpskoj niti njenim građanima”, objašnjava Orašanin.

Orašanin dodaje da ova vlast pokazuje stalni nemar prema građanima, te da zato nikad u javnosti nismo dobili precizan izvještaj u šta su utrošena uplaćena sredstva. Šta na kraju ostaje građanima, sem da plate nove namete? Njima je jasno.

“Plaćaćemo na kredit, ko bude htio da vozi, ko ne bude…parkiraj i u žaru”, poručuju oni.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITI ZA “MIR U KUĆI”: ERS krpi rupe u poslovanju novim milionskim zaduženjem

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) nastavila je da se zadužuje kod komercijalnih banaka kako bi krpila rupe u poslovanju. Banka poštanska štedionica im je pozajmila 10 miliona maraka uz kamatu od dva miliona KM, otkriva portal CAPITAL.

Odluku o novom kreditu uprava preduzeća na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem je donijela danas.

U njoj se ne navodi na koji period je novac posuđen, odnosno koji je rok za njegovo vraćanje kao ni u koje će svrhe biti iskorišten.

Podsjećamo, ERS se ove godine zadužio oko 200 miliona maraka, a novac su pozajmljivali i od trgovaca dugovima, odnosno društava za faktoring.

Riječ je o izuzetno nepovoljnim kreditima. Primjera radi NLB Banka Banjaluka im je sredinom godine pozajmila 18 miliona maraka uz obavezu da vrate kamatu od čak 7,5 miliona KM.

Uprava zaduženja pokušava da opravda lošom hidrološkom godinom i izgubljenim arbitražama.

Procjene su da će ovu godinu ERS završiti u minusu od oko 30 miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

ĐOKIĆ DAO NOVU SAGLASNOST Vlada ima nove kineske partnere za vjetroelektranu u Trebinju

Vlada Republike Srpske raskinula je ugovor sa kineskom kompanijom “Zhongbo Group” iz Pekinga, kao i sa singapurskim “China Power PTE. LTD” sa kojima je ranije ove godine dogovarala koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane “Trebinje” procijenjene vrijednosti od preko milijardu i po maraka.

Umjesto njih, sada je data saglasnost i ovlašten je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić da potpiše sporazum sa novim partnerima, kineskom kompanijom “Zhongji Construction” iz Pekinga i “Zodic Energy PTE. LTD” iz Singapura.

Кompanije “Zhongbo Group” iz Pekinga i “China Power PTE. LTD” iz Singapura obavijestile su Vladu RS 23. septembra 2025. godine pismom da prekidaju dalja istraživanja i razvoj projekata vjetroenergije i solarne energije na lokacijama u Republici Srpskoj.

“Кao razlog za prekid istraživanja navode se organizacioni problemi unutar kompanija i promjena politike investiranja. Takođe, Vlada je stavila van snage i odluku o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesije putem pregovaračkog postupka za izgradnju i korišćenje vjetroelektrane „Trebinje“, na području grada Trebinje“, rekli su nam iz Vlade RS.

CAPITAL je u junu ove godine objavio da Vlada Republike Srpske planira da kroz pregovarački postupak i bez javnog nadmetanja kineskoj kompaniji „China Power PTE“ dodijeli koncesiju za gradnju i korištenje vjetroelektrane „Trebinje“.

Radi se o mega projektu instalisane snage od 537,5 megavata, sa godišnjom proizvodnjom procijenjenjom na 1.270 gigavat časova, što je oko deset odsto ukupne potrošnje struje u BiH. Koncesija je trebala obuhvatiti period od 30 godina.

Novi partneri “Zhongji Construction” iz Pekinga zainteresovani su takođe za obnovljive izvore energije, a planiraju da ih realizuju preko svoje kompanije u Singapuru, koja je osnovana u martu ove godine i čiji je zadatak da “pokriva” inostrane projekte.

“Republika Srpska ima značajan neiskorišćeni vjetropotencijal i energiju sunca, kao i obavezu da poveća učešća energije iz obnovljivih izvora. Prema izvršenim istraživanjima, na području istočne Hercegovine postoje veoma dobri uslovi za izgradnju vjetroelektrana, ali i solarnih elektrana. Kao prvi projekat koji kompanija predlaže je izgradnja vjetroelektrane, instalisane snage oko 500 MW na području Trebinje “, rekli su u Vladi RS.

Nastavi čitati

Aktuelno