Uncategorized
PRIMAJU PLATE OD 5000 KM mjesečno i ne rade ništa! Članovi CIK-A uzimaju novac građana, A OBMANJUJU JAVNOST I KRŠE ZAKONE!

Poznaju li članovi CIK-a Zakon? Ovo je pitanje koje u posljednih mjesec dana muči građane BiH. Zbog nekih odluka ili prijedloga, članovi CIK-a su se upustili i u verbalne okršaj, pa se i otvorilo pitanje – kako je moguće da se slovo zakona tumači na dijametralno različite načina, i to samo u pojedinim situacijama.
“O primjeni zaskona se ne raspravlja. Članovi CIK-a su dužni provoditi zakone .Ono su odgovorni kako Zastupničkom domu, tako i građanima ove zemlje”, rekli su u više navrata članovi CIK-a.
Centralna izborna komisija se, čini, ugledala na neke druge državne institucije, koje funkcionišu po principu entičkih i entitetskih podjela. Bivši članovi CIK-a i aktivisiti nevladinih organizacija primjećuju kod pojednih članova CIK-a znatno zalaganje za odluke i teme koje se poklapaju sa njihovom nacionalnom ili entitetskom pripadnošću.
To se najbolje vidjelo na primjeru nedostavljanja biračikih spiskova Republičkoj komisiji za sprovođenje refrenduma, ili u vezi s odlukom da se ne broji 2.000 glasova pristiglih poštom iz inostranstva. Neke teme su, na sjednicama CIK-a, izazvali i povišene tonove. Ti povišeni tonovi često nemaju veze sa načelima zakona, već sa nekim drugim interesima, kaže članica CIK-a Lidija Korać.
“Da se sada odluke donose ne samo prema nacionalnoj nego i entitetskoj pripadnosti. I oni samo slijede sistem koji u ovoj godini funkcionara u svim institucijama u pogledu pripadnosti pojedinim političkim opcijama i u pogledu pripadnosti entitetu”, kaže Korać.
Da su pojedine odluke CIK-a, u posljednjih godinu dana, najblaže rečeno čudne, smatraju i u Koaliciji “Pod lupom”. Oni optužuju članove CIK-a da ignorišu dokaze o izbornim neregularnostima.
“Politička imenovanja i politička korupcija. To snači da se imenuju ljudi biračkih odbora i CIK-a, na prijedlog političkih subjekata, odnosno biraju se u državnim i lokalnim parlamentima. Preovladaju principi podobnosti, a ne stručnosti”, kaže Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom”.
Pojedini članovi Centralne izborne komisije dobili su povjerenje državnih parlamentarca drugi mandat zaredom. Branko Petrić u CIK-u sjedi od 2004. godine, kao i Suad Arnautović. I Strepanu Mikiću teče drugi mandat, ali i Ireni Hadžiabdić.
Njihova primanja su u rangu državnih parlamentaraca. Prema dostupnim informacijama, osnovna plata im je 4.014 maraka, a ako tome dodamo topli obrok o prevoz, iznos doseže i 5.000 maraka mjesečno.
Zanimljivo će biti poređenje da je prvi saziv CIK-a, koji je imenovao visoki predstavnika 2001. godine, radio honorarno, i to za 840 maraka mjesečno. Tek 2004. godine CIK postaje profesionalno tijelo, a njegovi članovi su se birali na mandat od pet godina, da bi kasnije to bilo produženo na sedam godina. Međutim, očito je da poboljšanje uslova rada članova CIK-a nije pratilo i unapređenje izbornog procesa.
Uncategorized
“ŠALJU POGREŠAN SIGNAL”: Njemačke građevinske firme se razljutile, imaju OZBILJAN PROBLEM sa radnicima sa Balkana

Buduća njemačka vlada Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) planira da u narednim godinama uloži 500 milijardi evra u obnovu dotrajale infrastrukture: pruga, puteva i mostova.
Istovremeno namjerava da se pozabavi i drugim gorućim problemom, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.
Međutim, za te planove biće potrebno, osim novca, i mnogo radne snage – kako kvalifikovane, tako i one bez kvalifikacija. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016. godine, proteklih godina zadovoljavalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od drugih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije zahtijevalo kvalifikacije, već samo ugovor o radu sa njemačkim poslodavcem. To je posebno građevinskoj industriji omogućavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele.
Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, povećala godišnju kvotu u okviru Pravila o Zapadnom Balkanu sa 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Međutim, nova vlada je u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje ponovo smanjila tu kvotu na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za takvu odluku.
– Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji – kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks. Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovu mišljenju, pogrešna.
Sličnog mišljenja je i Tim‑Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je takođe za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.
– Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom – kaže Miler.
Zašto smanjivati kvote?
Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).
Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima – ističe on.
Zanatlije svih smjerova potrebne su građevinarstvu
Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).
– Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile – kaže Danenbring, također za Štutgarter cajtung i zaključuje:
– Ako u oblasti stanogradnje želimo nešto da promijenimo, biće nam potreban svaki čovjek – kaže on.
Negativni komentari i nedostatak razumijevanja odluci buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam:
– 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska zaposleni i uredno plaćaju doprinose – zaključuje Briker.
Uncategorized
SJAJNA ZABAVA! Danas u Banjaluci spektakularno otvaranje manifestacije!

Banjalučko proljeće stiže u naš grad i sa sobom donosi mnoštvo zanimljivih dešavanja za sve generacije.
Ovogodišnja započeće tradicionalnim proljećnim druženjem uz muziku, ples i sjajnu zabavu, koja vas danaa, 12. aprila očekuje u srcu našeg grada.
Već od 11.00 časova pridružite se proljećnoj zabavi u „Parkiću“ i ispred Gradske uprave uz grupu „Baba Djex Tribe“ i Dječiji hor “Vrapčići”.
Nakon proljećnog defilea koji će krenuti ispred Gradske uprave, program će biti nastavljen u Parku knjige gdje vas od 12.00 časova očekuje sjajna atmosfera uz nastupe di-džejeva i plesnih animatora.
Nakon velikog otvaranja priređenog u čast proljeća naše sugrađane i sve posjetioce očekuje prava proljećna bajka uz bogat program koji će trajati sve do polovine juna.
Podsjećamo, sjajni koncerti, vaskršnje aktivnosti, obilježavanje Dana grada, Festival uličnih zabavljača „TrotoArt“ samo su neki od događaja koji će zasigurno donijeti fenomenalnu atmosferu u grad na Vrbasu i zato ne propustite priliku da budete dio jedinstvene proljećne priče.
Uncategorized
Кukolj: Građani Prijedora više vjeruju u Djeda Mraza nego u Dodikova obećanja!

“Dodik je danas u Prijedoru, po ko zna koji put, glumio Djeda Mraza i obećao 220 miliona КM za iste stare, nikad realizovane projekte.
Umorni od laži i praznih priča, građani Prijedora više vjeruju u Djeda Mraza nego u njegova obećanja”. Izjavio je ovo odbornik PDP-a u Skupštini Prijedora, Predrag Кukolj.
“Gospodin Dodik je, u maniru Djeda Mraza, ponovo došao u Prijedor i obećao milione za uvijek ista obećanja koja daje. Ali čini mi se da u ovoj sali više ljudi vjeruje u Djeda Mraza nego u ono što on priča. Ono što je Prijedoru obećano prethodnih godina povodom poplava, po količini novca i finansija, mi smo mogli napraviti novi Кineski zid — i to sam više puta isticao. Dosta je više krpljenja malih sitnica koje ni izbliza nisu dovoljne da riješe suštinski problem. Cijeli projekat mora biti sagledan ozbiljno i rješavan u potpunosti”, rekao je Кukolj.
Prije četiri godine, podsjeća Кukolj, obećano je Dodik 15 miliona КM za zaštitu Prijedora od visokih voda.
“Svi mi to znamo. Postavljam javno pitanje: da li je tih 15 miliona stiglo u Prijedor? Ako nije — zašto nije? Ako jeste — gdje su ta sredstva? Negdje u sebi sam i dalje vjerovao da postoji neko političko dostojanstvo, da će vodeći ljudi u gradu, iz moralnih razloga, podnijeti ostavke. Nažalost, to se nije desilo”, zaključio je Кukolj.
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ PORUČIO ĐAJIĆU “Lopov misli da svi kradu!”
-
Društvo2 dana ago
SRCE HRABROG PSIĆA KOJEM SU RAZNIJELI VILICU I DALJE KUCA! Danas slijedi operacija (VIDEO)
-
Politika2 dana ago
ALEKSANDRA PANDUREVIĆ “Milorade, ti si endemska lažovčina”
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI “Imam ponudu moćnih evropskih ljudi DA ODEM I BUDEM SLOBODAN”
-
Politika1 dan ago
PREVARANTICA U DODIKOVOM KABINETU! Ko je savjetnica Aurora Weiss koja se ranije zvala Zorica Živković Farina?
-
Sport3 dana ago
OBEĆANJA IZ PALATE NESTALA BEZ TRAGA: Šta je sa novcem za fudbalere Borca?
-
Politika2 dana ago
SUD BiH POSLAO INTERPOLU ZAHTJEV! Traže reviziju odluke o neraspisivanju potjernice za Dodikom i Stevandićem
-
Politika2 dana ago
DODIK KOMENTARISAO SLUČAJ VIJADUKT “Znaš ko je bio 2004. godine na vlasti?! NISAM JA. JESAM BIO JA?”