Connect with us

Svijet

BOGATIJI NEGO IKAD! Kako Tramp zarađuje iz Bijele kuće

Nakon ponovnog izbora na funkciju predsjednika SAD, Donald Tramp neprestano se suočava s optužbama da iz predsjedničke pozicije izvlači ličnu korist.

On i njegova porodica u posljednje vrijeme zaključili su brojne poslove – od nekretnina i kriptovaluta, do obveznica i akcija. Da li tu postoji nekakav obrazac koji ukazuje na lično bogaćenje?

U SAD predsjednici, potpredsjednici i drugi visoki zvaničnici, u skladu sa Zakonom o etici u vladi iz 1978. godine, donesenim poslije afere “Watergate”, imaju obavezu da svake godine javno objave svoje finansije. Izvještaji se predaju Kancelariji za etiku u vladi (OGE) i dostupni su javnosti.

Prema aktuelnim dokumentima OGE, Tramp je od 21. januara obavio više od 600 finansijskih transakcija i uložio više od 100 miliona dolara u korporativne, komunalne i državne obveznice. Među kompanijama čije je obveznice kupio su “City Group”, “Morgan Stanley”, “Meta”, “T-Mobile”, US, “Home depot” i “UnitedHealth”.

Na taj način republikanski predsjednik ima udio u sektorima koji bi mogli da profitiraju od političkih odluka njegove administracije, poput npr. deregulacije finansijskog tržišta. Kritičari u tome vide potencijalni sukob interesa.

Zasad nema javnih podataka o kupovinama ili prodajama akcija od početka njegovog drugog mandata. Ipak, prema posljednjem izvještaju s kraja 2024, Tramp je imao značajne udjele u “Microsoftu”, “Blackstounu” i sopstvenoj kompaniji “Tramp Media And Technology Group”.

Posjedovao je i akcije tehnoloških i velikih kompanija kao što su “Amazon”, “Alfabet”, “Meta”, “Tesla”, “Berkshire Hathaway”, “PepsiCo”, “JP Morgan Chase”, “Coca-Cola” i “Pfizer”.

Najveće pojedinačne pozicije bile su u “Nvidiji” (između 615.000 i 1,3 miliona dolara) i “Appleu” (između 650.000 i 1,35 miliona dolara). Obje kompanije direktno zavise od njegovih političkih odluka.

Tramp je najprije potpuno zabranio “Nvidiji” prodaju čipova Kini, ali je tu odluku nedavno ublažio. U zamjenu, “Nvidia” mora 15 odsto svojih prihoda iz Kine da ustupi američkoj vladi, što stručnjaci smatraju da je bez presedana u istoriji Sjedinjenih Država.

Početkom avgusta Tramp je najavio carine do 100 odsto na uvezene kompjuterske čipove i poluprovodnike. “Apple”, međutim, neće biti pogođen jer je, prema Trampovim riječima, direktor Tim Kuk obećao dodatne investicije u SAD vrijedne 100 milijardi dolara. Nakon te vijesti, cijena “Appleove” akcije porasla je za više od četiri odsto.

Trampove investicije u nekretnine teško je razdvojiti od njegovih državničkih putovanja. Njegovo prvo veliko putovanje u inostranstvo vodilo ga je u Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, upravo u zemlje u kojima njegova porodica paralelno pokreće nove ili širi postojeće projekte.

U maju su počeli radovi na “Trump Tower Jeddah”, luksuznom soliteru od 47 spratova na obali Crvenog mora. Trampova porodica najavila je i izgradnju luksuznog golf terena u Kataru “u Trampovom stilu”, kao dio projekta vrijednog 5,5 milijardi dolara, kao i “Tramp International Hotel and Tower” u Dubaiju – neboder sa 80 spratova i najvišim spoljnim bazenom na svijetu.

Kriptovalute sve više konkurišu tradicionalnom biznisu s nekretninama u Trampovom portfoliju. “Forbes” je procijenio u junu da je samo u prethodnih devet mjeseci zaradio oko milijardu dolara na ulaganjima u Tramp-Mim-Koin i udjelom u kompaniji “World Liberty Financial”.

U julu je njegova holding kompanija “Trump Media and Technology” objavila da ulaže dvije milijarde dolara u bitkoin i druge kriptovalute. U skladu s tim, Tramp sebe rado predstavlja kao “kripto-predsjednika” i snažno se zalaže za deregulaciju tog sektora.

Novinar Dejvid Kirkpatrik u tekstu za “New Yorker” izračunao je da su Tramp, njegova djeca i njihovi supružnici od početka njegove prve predsjedničke funkcije zaradili više od 3,4 milijarde dolara. Većina tih poslova i transakcija, kako piše, gotovo sigurno se ne bi dogodila da je Tramp ostao samo biznismen.

Kirkpatrik je u emisiji “Weekend Primetime” na kanalu MSNBC rekao da su i prethodni predsjednici i njihova djeca pronalazili načine da zarade preko ugovora za knjige ili honorara za predavanja, “ali sve to su bile sitnice u poređenju s poslovima Trampove porodice”.

Posebno sporno za kritičare jeste to što Tramp, za razliku od svojih prethodnika, nije prebacio svoje bogatstvo u takozvani slijepi fond na početku drugog mandata. Njegovom imovinom upravljaju njegova djeca, prije svega Donald Tramp Mlađi. Jasna granica između privatnog biznisa i javne funkcije u ovom slučaju praktično ne postoji.

To je velika razlika u odnosu na ranije predsjednike. Džimi Karter je svoju farmu kikirikija prebacio u “slijepi fond”. Isto su činili i Lindon Džonson, Ronald Regan, Bil Klinton, Džordž Buš i Džordž Buš Mlađi.

Takozvani “Kvalifikovani slijepi fond”, koji predviđa Zakon o etici iz 1978, podrazumijeva da vlasnik nema kontrolu, saznanja niti uticaj na upravljanje imovinom, već samo kvartalne izvještaje o vrijednosti, bez detalja o transakcijama.

Da li Tramp zaista zloupotrebljava predsjedničku funkciju kao niko prije njega kako bi se bogatio? Time što je odbio da prebaci imovinu u “slijepi fond” svakako se izlaže kritikama. Optužbe za sukob interesa teško se mogu odbaciti.

Međutim, Tramp i njegova porodica odbacuju navode da zarađuju od politike. Njegov sin Erik rekao je u junu za “Financial Times”: “Ako postoji porodica koja nije profitirala od politike, onda je to porodica Tramp.”, prenosi Deutsche Welle.

Međutim, činjenica je da Donald Tramp, prema procjenama magazina “Forbes”, trenutno raspolaže bogatstvom od 5,5 milijardi dolara. To znači da je bogatiji nego što je ikad bio.

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

GRADONAČELNIK NJUJORKA PRED POSJETU NETANJAHUA: “On je ratni zločinac, ali ne mogu da ga uhapsim”

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani ponovo je nazvao Netanjahua ratnim zločincem, ali je priznao da grad nema ovlaštenja da ga uhapsi po nalogu MKS-a, uprkos obećanjima iz kampanje.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani nazvao je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ratnim zločincem i tako nastavio sa oštrim kritikama na njegov račun. Mamdani je istovremeno priznao da nema ovlašćenja da ga uhapsi, iako je to obećavao u gradonačelničkoj kampanji. Cijeli intervju sa Kristijan Amanpur biće emitovan u utorak na programima CNN International i CNN All Access, piše CNN.

Mamdani je i ranije Netanjahua nazivao ratnim zločincem i tokom kampanje je govorio da bi, ako izraelski premijer dođe u Njujork, grad trebalo da postupi prema nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Njegova administracija je nakon preuzimanja vlasti razmatrala pravne mogućnosti, ali je zaključila da grad nema nezavisna ovlašćenja za izvršenje tog naloga. Mamdani je potom pozvao saveznu vladu da preduzme korake.

MKS je u novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane sa ratom u Gazi. Netanjahu i izraelske vlasti odbacuju optužbe i osporavaju nadležnost suda. Ni SAD ni Izrael nisu članice MKS-a.

Mamdani je ranije poručio i da Netanjahu nije dobrodošao u Njujork. Izraelski premijer bi ipak ove nedjelje trebalo da stigne u grad kako bi se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Mamdani je rekao da ne planira da učestvuje u većini najavljenih protesta, ali je naglasio da građani imaju pravo da protestuju.

Susret gradonačelnika sa Trampom

Predsjednik Donald Tramp i gradonačelnik Mamdani sastali su se u ponedjeljak u gradonačelničkoj rezidenciji Grejsi Menšn (Gracie Mansion). Bio je to njihov treći susret uživo i prvi na Mamdanijevom terenu otkako je postao gradonačelnik.

Tramp se zahvalio Mamdaniju na gostoprimstvu i izrazio nadu da će biti “sjajan gradonačelnik”. Predsjednik boravi u Njujorku zbog Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje će se u utorak obratiti svjetskim liderima. Mamdani je povodom sastanka naglasio da vjeruje u “slobodu medija” i pobrinuo se da za novinare ne bude nikakvih ograničenja.

Nastavi čitati

Svijet

BLANUŠA ODBIO TV DUEL SA MINIĆEM: „Neću da budem dio ovog igrokaza režima“

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša saopštio je da neće učestvovati u direktnom sučeljavanju sa kandidatom SNSD-a Savom Minićem na RTRS-u, zakazanom za 23. septembar. Kao razlog naveo je kratak rok za pripremu i ranije zakazane aktivnosti u Kozarskoj Dubici i Prijedoru.

Predsjednička kampanja u Republici Srpskoj dobila je novi nastavak polemike oko televizijskog sučeljavanja Branka Blanuše i Save Minića.

RTRS je kandidatima SDS-a i SNSD-a uputio poziv za direktnu debatu koja je planirana za srijedu, 23. septembra, u 20.10 časova, ali je Blanuša večeras saopštio da neće učestvovati. Minić je, prema informacijama RTRS-a, potvrdio dolazak.

Blanuša: „Rok od dva dana je besmislen“

Blanuša je rekao da je poziv za emisiju dobio ujutro, za termin koji je već zakazan za samo dva dana.

„Jutros sam dobio poziv za snimanje emisije na Radio-televiziji Republike Srpske za srijedu uveče. U ovoj emisiji bi, takođe, trebalo da gostuje kandidat SNSD-a za predsjednika, gospodin Savo Minić“, naveo je Blanuša.

Prema njegovim riječima, kandidati već imaju unaprijed isplanirane obaveze u toku predizborne kampanje.

„RTRS i Savo Minić znaju da su, u jeku predizborne kampanje, kalendari kandidata već odavno prepuni aktivnosti i da je rok od dva dana besmislen“, rekao je.

Blanuša je dodao da su, kako tvrdi, prethodnih dana iz SNSD-a stizale poruke o potrebi njihovog duela, što je ocijenio kao politički potez.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza“

Kandidat SDS-a potom je direktno poručio da neće prihvatiti poziv za emisiju.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza režima“, rekao je Blanuša.

On je svoju odluku povezao i sa ranije zakazanim razgovorima sa građanima.

„U srijedu sam u Kozarskoj Dubici i Prijedoru, gdje imam odavno zakazane susrete i razgovore sa građanima“, naveo je.

Blanuša je rekao da tim aktivnostima daje prednost u odnosu na gostovanje na televiziji.

„Ljudi su mi bitniji“

Blanuša je posebno naglasio da, kako kaže, ne želi da zbog televizijskog duela odustane od ranije dogovorenih susreta sa građanima.

„Nema te sile koja će me natjerati da zbog gostovanja u emisiji sa čovjekom koji je dio režima koji je natjerao građane Republike Srpske da bježe u bijeli svijet, te iste građane iznevjerim. Ipak su mi ljudi bitniji“, poručio je.

Ova ocjena o vlasti i uticaju politike na iseljavanje predstavlja Blanušin politički stav.

Nova polemika oko televizijskih debata

Odluka da ne učestvuje u debati sa Minićem nije prvi put da Blanuša odbija poziv za televizijsko sučeljavanje.

RTRS navodi da je i ranije tokom kampanje postojala slična situacija, dok su iz SNSD-a tada kritikovali njegovu odluku. Milorad Dodik je u septembru javno prozvao Blanušu zbog neučešća u prethodno planiranom duelu i pozvao ga da se suoči sa Minićem.

Sada je nova debata zakazana za 23. septembar, a Blanuša je ponovo odbio poziv.

„Neće spriječiti da se pravda vrati“

Blanuša je na kraju poručio da, kako smatra, politički pritisci neće promijeniti njegovu kampanju.

„U SNSD-u moraju da znaju da ovakvim jeftinim politikantskim trikovima neće spriječiti da se pravda vrati u Republiku Srpsku“, rekao je.

Dodao je:

„Narod ih je odavno prozreo.“

RTRS je saopštio da su pozivi za televizijska sučeljavanja upućeni kandidatima za predsjednika Republike Srpske, dok je za emisiju 23. septembra potvrđeno učešće Save Minića. Blanuša je, međutim, naveo da zbog kratkog roka i ranije zakazanih obaveza neće doći u studio.

Nastavi čitati

Aktuelno