Politika

IGRA MOĆI Ursula fon der Lajen “obilježila” BiH kao zonu uticaja EU

Jučerašnja posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Sarajevu, kao i njene poruke o tome kako EU želi da BiH postane njen član, praktično ne znače ništa ukoliko domaće vlasti ne ispune uslove koji bi omogućili početak pregovora s Briselom i pristup bogatim evropskim fondovima.

Obraćajući se novinarima nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH, predsjednica Evropske komisije je bajkovito opisala evropsku perspektivu BiH, koristeći već poznate fraze o tome kako je ova zemlja “budućnost EU”, te da o ozbiljnosti Brisela dovoljno govori najava brzog dodjeljivanja kandidatskog statusa za BiH.

– Vi ste budućnost EU i vaša budućnost je Evropska unija. To nije samo zbog toga što ste došli do preporuke za kandidatski status, već i zbog toga što duboko vjerujete u EU. Tri četvrtine stanovništva BiH podržava članstvo i to je većina u cijeloj državi – rekla je fon der Lajen.

Međutim, prema tvrdnjama dobrih poznavaoca prilika i odnosa u EU, evropski put BiH i dalje je na “dugom štapu”, a jučerašnju posjetu šefice Evropske komisije Sarajevu, prije svega, treba razumjeti u smislu toga da EU želi da “obilježi” svoju teritoriju, posebno u svjetlu globalne krize i rata u Ukrajini.

Što se tiče evropskog puta, on će, prema njihovim riječima, prije svega zavisiti od toga da li će se domaće vlasti što brže priključiti tzv. Berlinskom procesu, koji posljednjih mjeseci snažno forsira Njemačka, kao najmoćnija članica EU, ali i od toga koliko će vlasti u BiH biti u stanju da ispune uslove koje je pred njih postavio Brisel.

– Posjeta Ursule fon der Lajen BiH je, prije svega, povezana s Berlinskim procesom koji bi 3. novembra trebalo da bude potpisan. Ono što vrijedi istaći jeste to da je “Otvoreni Balkan”, kao regionalna inicijativa, pokrenuo Berlinski proces s mrtve tačke na kojoj se godinama nalazio – kaže za Srpskainfo Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu.

On smatra da je od velike važnosti to da domaće vlasti potpišu podršku Berlinskom procesu, te da se taj sporazum što brže ratifikuje u parlamentu BiH.

– Druga važna stvar, koju predsjednica Evropske komisije prenosi, jeste da sve što je neophodno za kandidatski status BiH bude završeno s formiranjem novih vlasti – smatra on.

Na naše pitanje da li je realno da BiH do kraja ove godine dobije uslovni status kandidata za prijem u EU, posebno iz razloga što u javnosti postoje spekulacije o tome da je protiv daljeg proširivanja EU, makar u bliskoj budućnosti, prije svega Francuska, Aćimović odgovara da je, samo po sebi, dodjeljivanje kandidatskog statusa “malo precijenjeno”.

– Status kandidata više ima simboličan značaj. Možemo biti u kandidatskom statusu godinama, a da nam to praktično ništa ne znači. Osim toga, taj status je uslovljen s onim što se mora ispuniti. Evropska unija nam ovim više daje do znanja da je BiH “njena teritorija” i to je ono što je fon der Lajen juče poručila. Najvažnija stvar je kako ćemo otvoriti pregovore s EU, jer otvaranje pregovora je ta sljedeća faza koja donosi novce i druge pozitivne stvari. To je ono o čemu treba da razmišljamo. Kandidatski status je samo jedna međustepenica u tom procesu – objašnjava Aćimović.

Related Topics:BIH eu evropska komisija evropska unija ursula

Up Next

I dio opozicije se nudi Dodiku

Don't Miss

IMA SE, MOŽE SE! Budžet Predsjednika Srpske povećan sa 11 na 56 miliona maraka

Politika

ZAHAROVA ZABRINULA BOŠNJAKE! Pozabavićemo se pitanjem BiH i Kosmeta

Potrparol Ministarstva inostranih poslova Rusije, Marija Zaharova, izjavila je da će se Rusija, tokom svog mandata, pozabaviti situacijom na Bliskom istoku, ali i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

Rusija je, 1. oktobra, preuzela jednomjesečno predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN. – Prema Povelji UN, ona snosi primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti – podsjetila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova na brifingu za novinare.

Ona je navela da će se tokom oktobra održati dva ključna događaja.

Prvi je otvorena debata o situaciji na Bliskom istoku, na kojoj će, između ostalog, biti razmotreno i palestinsko pitanje, a koja će se održati 23. oktobra, dok je drugi otvorena debata na temu “Ujedinjene nacije: Pogled u budućnost”, koja će biti održana 24. oktobra.

Zaharova je istakla da će se tokom svog mandata pozabaviti i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

– U okviru mandata planirani su sastanci o Bosni i Hercegovini, Haitiju, Јemenu, Kolumbiji, Libanu, Libiji, regionu Velikih jezera, Siriji, Somaliji, Centralnoafričkoj Republici, regulisanju situacije na Kosovu i Metohiji, saradnji UN i Afričke unije, kao i o temi “Žene, mir i bezbjednost” – navela je ona novinarima.

Zaharova je dodala da je planirano produženje mandata Misije UN na Kosovu i Metohiji, Misije podrške UN u Libiji, sprovođenje referenduma u Zapadnoj Sahari i operacije “Altea” u Bosni i Hercegovini.

RT Balkan

Nastavi čitati

Politika

ŠKOLA JE NEBITNA! Poljoprivredni inženjer u vrhu Elektro-Bijeljine

Vjerovali ili ne za v.d. izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro- Bijeljini nedavno je imanovan Đoko Vasić, diplomirani inženjer poljopriovrede. Sa te funkcije prethodno je razriješen mašinski inženjer Stevan Sandić, koji je navodno podnio ostavku.

Statutom preduzeća na mjesto izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro-Bijeljini regulisano je da to budu stručna lica sa završenim Mašinskim ili Elektrotehničkim fakultetom.

Međutim, kada SNSD kadrira nije potrebna struka nego podobnost i poslušnost gazdama.

Tako je i u ovom slučaju, jer Sandić i Vasić dolaze iz Lopara i to, kako saznajemo iz Opštinskog odbora SNSD-a.

Sandić nije izgubio samo direktorsku funkciju, nego i šefa lokalnog SNSD u Loparama.

Đoko Vasić je postao i predsjednik OO SNSD-a u Loparama, pa se otuda može i posmatrati negova funkcija u vrhu Elektro-Bijeljine

A šta poljoprivredni inženjer zna o struji i kakva će njegova uloga biti, zaključite sami?!

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KRAJINA ĆE BITI OTROVANA? Trgovska gora pripremljena za nuklearni otpad

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru. U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, odnosno Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, izvijestio je Fond za finansiranje razgradnje NEK, piše Hina.

Kako prenosi N1 pisanje Hine, projekt uklanjanja građevina iz bivše kasarne obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina. U protekla četiri mjeseca svi objekti su srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište.

Fond za finansiranje razgradnje NEK najavljuje da će aktivnosti na pripremi terena trajati do idućeg proljeća, a obuhvataju iskop zemlje, pripremu i ravnanje radnog platoa te odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje putne infrastrukture unutar same lokacije.

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru.

Hrvatska, s obzirom na preuzete obaveze u EU, već znatno kasni u gradnji skladišta radioaktivnog otpada. Projekt Centra još prolazi proceduru, protiv njega je lokalno stanovništvo no, bauštelci i bageri odradili su svoj posao za ovu godinu.

Hrvatska ima obavezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njezinom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, nauci, vojnoj i javnoj upotrebi.

Takođe mora zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u skaldu sa obavezama preuzetim ugovorom između hrvatske i slovenačke vlade.

Lokacija na kojoj se planira zbrinuti nuklearni otpad je bivša kasarna Čerkezovac, gdje bi trebala biti podignuta nova građevina veličine fudbalskog igrališta, na površini od 6.000 kvadratnih metara.

Čerkezovac je na teritoriju Opštine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.

Područje je izolovano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji jer su se deset godina istraživale razne moguće lokacije po cijeloj Hrvatskoj.

“Odabrana je zato što je tamo najmanja vjerovatnoće potresa na čitavom teritoriju Hrvatske, najdalje je od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. Takođe, ima dobru prilaznu cestu”, rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za Novi List.

Fond je krajem maja objavio da će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati u bakrenim spremnicima na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirane mašine spuštati u bušotinu ispunjenu prešanom bentonitnom glinom – barijerom koja sprečava širenje radionuklida u okolinu. Potom će mašine zatvoriti tunele s blokovima prešane gline.

(N1)

Nastavi čitati