Connect with us

Politika

I dio opozicije se nudi Dodiku

Ozbiljniji pregovori o formiranju nove vlasti, odnosno o tome ko će zasjesti u ministarske fotelje trebalo bi da počnu već sljedeće sedmice, a sudeći prema prvim porukama iz stranaka koje su i ovaj put pobijedile na izborima, na formiranje Vlade RS se neće dugo čekati.

Novi saziv republičkog parlamenta trebalo bi da bude konstituisan veoma brzo nakon potvrde mandata, a Ustav precizira da predsjednik Republike predlaže mandatara za sastav Vlade Srpske koji prvo mora da dobije podršku u Narodnoj skupštini da bi zasjeo u fotelju premijera i za prolazak njegovog kabineta, u kojem je 16 ministara.

Uslovi za zvanično otpočinjanje konsultacija o mandatu i podjeli izbornog kolača biće stvoreni već naredne sedmice, kada ističu rokovi za potvrdu rezultata opštih izbora održanih 2. oktobra.

U političkim kuloarima već su počele spekulacije o tome kojoj stranci bi mogla da pripadne koja pozicija, ali pominju se i neka imena. Jedno od njih je aktuelnog premijera Srpske Radovana Viškovića, koji je osvojio mandat u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, ali prema nekim informacijama, on će vratiti mandat te ostati na čelu republičke Vlade. Takođe, kao potencijalni novi predsjednik Narodne skupštine pominje se lider SP-a Petar Đokić.

Da bi Srpska veoma brzo trebalo da dobije novu vlast, najavio je u petak lider SNSD-a Milorad Dodik.

Mislim da neće proći više od mjesec i da ćemo imati Vladu i Skupštinu u Republici Srpskoj – poručio je Dodik.

On je, naime, u nekoliko navrata nakon opštih izbora pominjao mogućnost da u Srpskoj bude formirana koncentraciona vlada zbog geopolitičkih problema i promjena, a pozvao je sve kojima je Srpska na prvom mjestu da stanu uz vladajući blok u kojem su SNSD, DEMOS, SP, NPS i Ujedinjena Srpska.

Dodikov stav o brzini formiranja nove vlasti dijeli prvi čovjek DEMOS-a Nedeljko Čubrilović. Za “Glas” je poručio da bi sve trebalo da bude gotovo prije novogodišnjih praznika.

– Nije bilo pregovora, a jedino je izvjesno za sada da koalicija koja je stala iza kandidata za predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH ostaje jedinstvena – rekao je Čubrilović.

Lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić ne krije da su obavljeni već neki razgovori te da će biti nastavljeni.

– Ovo je jedan od najizazovnijih mandata. Moramo imati operativnu i brzu Vladu, Skupštinu koja ima prohodnost za odluke. To je najveća odgovornost vladajuće koalicije. Ovo će biti maraton na četiri godine, a ne trka na 100 metara – istakao je Stevandić za “Glas”, a na pitanje da li US ima afiniteta prema nekim resorima, naglasio je da će prvo pregovarati sa partnerima.

I dok, barem prema izjavama, SDS, PDP i Pokret za pravdu i red na čijem je čelu Nebojša Vukanović ostaju čvrsto u opoziciji, u SPS-u i DNS-u tvrde da su otvoreni za razgovore sa svima, a u interesu, kako kažu, Srpske.

Prvi čovjek DNS-a Nenad Nešić kaže za “Glas Srpske” da ta stranka u potpunosti ostaje privržena politici nacionalnog jedinstva o pitanju opstanka u BiH, poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavne pozicije Srpske.

– Spremni smo da sarađujemo sa svima koji su spremni da štite interese Srpske. DNS će raditi u njenom interesu, da li kao vlast ili opozicija, a o tome ćemo odluku donijeti u narednom periodu – istakao je Nešić.

Sličan stav je prenio i lider SPS-a Goran Selak.

– Postali smo parlamentarna stranka i čestitali smo pobjednicima. Važno je što prije formirati vlast. Vidimo u javnosti poziv da se okupimo oko Srpske, a najvažniji stubovi SPS-a su zaštita vitalnih interesa srpskog naroda i ekonomsko-socijalna pitanja. Čekamo konačnu potvrdu rezultata, a odazvaćemo se na konsultacije kada za to bude vrijeme kod predsjednika Republike – zaključio je Selak

Related Topics:

Politika

Stupile NA SNAGU izmjene Izbornog zakona koje je NAMETNUO ŠMIT

Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za viskog predstavnika u BiH, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.

Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.

Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.

To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.

Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.

Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.

Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.

Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ČESTITAO DAN SLOBODE MEDIJA: Pritisak na novinare nedopustiv

Narodni poslanik Nebojša Drinić čestitao je Svjetski dan slobode medija novinarima, urednicima, udruženjima novinara i svim zaposlenima u medijima.

“Novinarstvo je plemenit poziv ako je ogledalo istine, profesionalnosti i objektivnosti i ima potencijala da bude bedem protiv zloupotrebe vlasti pomažući da se donesu i neprijatne istine”, rekao je Drinić

ističući da je cenzura grubo kršenje ljudskih prava, a pritisak na novinare nedopustiv.

Prema njegovim riječima profesionalni medijski radnici zaslužuju bolje uslove rada i veće plate.

“Kao poslanik u Narodnoj skupštini borio sam se protiv kriminalizacije klevete jer je sloboda izražavanja od suštinskog značaja za razvoj demokratskog društva”, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

Dodik osudio napad u kojem je oštećena kuća POVRATNIČKE PORODICE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osudio je napad u kojem je oštećena kuća povratničke porodice u Gacku i zatražio hitnu akciju u pronalasku počinioca.

Dodik je naveo da je tim povodom razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Sinišom Karanom.

“Zatražio sam hitnu akciju u pronalaženju napadača”, napisao je Dodik na mreži “X”.

Policija u Gacku izvršila je uviđaj na kući u mjestu Gračanica nakon što je vlasnik prijavio oštećenje prozorskog stakla i radi na utvrđivanju okolnosti koje su dovele to toga, saopštila je Policijska uprava Trebinje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući u kojoj, prema riječima lica koje je prijavilo niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, navodi se u policijskom saopštenju

Nastavi čitati

Aktuelno