Connect with us

Društvo

PRIČA O DANIJELU: Od teškog djetinjstva i spavanja u autu do stabilnog života

U Bosni i Hercegovini hiljade djece odrastaju u teškim uslovima, bez adekvatne podrške porodice, te zavise od pomoći sistema socijalne zaštite. Mnoga od njih se suočavaju s ekstremnim siromaštvom, zanemarivanjem i ograničenim pristupom obrazovanju.

Upravo zbog njih, “Nova generacija” već 20 godina pruža podršku kroz različite programe, a jedan od ključnih je Dnevni centar za djecu u riziku.

Dnevni centar je sigurno mjesto za djecu i mlade u riziku, gdje dobijaju obroke, osnovne potrepštine, podršku u učenju i psihosocijalnu pomoć. Kroz individualni i grupni rad, pomažemo im da izgrade samopouzdanje, razviju socijalne vještine i steknu osjećaj pripadnosti. Kroz godine, hiljade djece su prošle kroz Dnevni centar, a jedna od najinspirativnijih priča je Danijelova*.

Početak priče: Borba za osnovne potrebe
Danijel je dječak roditelja koji su odrasli u domu za nezbrinutu djecu. Njegova majka je preminula dok je on bio veoma mali, a otac, radeći noćne smjene u pekari, nije imao s kim da ga ostavi. Kada ga je Centar za socijalni rad pronašao, imao je šest godina i spavao u autu svog oca, čekajući da on završi smjenu.

U želji da podrži porodicu, Centar za socijalni rad ih je uputio u naš Dnevni centar, gdje će Danijel provesti djetinjstvo i adolescenciju. Kada je prvi put došao, bio je neuhranjen i bez razvijenih socijalnih vještina. Gotovo da nije govorio i živio je izolovano – jedini prijatelj mu je bio njegov pas Miki. Svaki novi dan u Centru za njega je bio prilika da uči, razvija se i osjeća sigurno.

Dug i izazovan proces promjene
Danijel je u Centru dobio ono što mu je nedostajalo kod kuće. Za više od 10 godina, Danijel je Dnevni centar posjetio preko 3.000 puta, u njemu je dobio preko 9.000 obroka i više od 600 donacija. Pored zadovoljenja osnovnih potreba, Danijelu je pružena i podršku u učenju, ali i mnogo važnije, stručna psihološka podrška i savjetodavni rad, koji mu je pomogao da se emocionalno razvije i poveže s drugima. Kroz individualne i grupne radionice, učio je kako da izrazi svoje misli, gradi samopouzdanje i uspostavlja odnose s vršnjacima.

Ali proces nije bio lak
Danijel je prolazio kroz različite krize, a najintenzivnija je bila tokom tinejdžerskih godina. Kada je na jednoj radionici dobio zadatak da napiše gdje sebe vidi za deset godina, predao je prazan papir. Taj papir nije bio samo simbol trenutnog nedostatka vizije – bio je dokaz koliko je teško djetetu koje odrasta u nesigurnosti da zamisli budućnost u kojoj ima priliku da uspije.

Uprkos svemu, Danijel nije bio sam. Njegov otac, koji je takođe odrastao u nesigurnim uslovima, bio je voljan da radi na sebi i njihovom odnosu. Dolazio je na savjetodavne razgovore, učio kako da bude bolji roditelj i zajedno sa Danijelom tražio put ka stabilnijem životu.

Jedan od najposebnijih trenutaka u Danijelovom životu bio je njegov 18. rođendan. Zaposleni, volonteri i druga djeca iz Dnevnog centra priredili su mu iznenađenje – tortu, roštilj i slavlje u dvorištu Centra.

Ta proslava bila je više od običnog rođendana – bila je simbol zajedništva, podrške i ljubavi koju je tokom godina stekao. Danijel je tog dana zaista osjetio kako je to kada ljudi iskreno slave njega i njegov put. Na slavlju je, naravno, bio prisutan i njegov vjerni pas Miki.

Prvi koraci ka samostalnosti
Još jedan poseban trenutak bio je Danijelov završetak srednje škole i matursko veče. Zahvaljujući donacijama dobrih ljudi, obezbijedili smo mu odijelo i džeparac, kako bi se osjećao dostojanstveno na svom velikom danu. Svi zaposleni, zajedno sa njegovom porodicom i drugom djecom iz Dnevnog centra, došli su da ga isprate. Ponijeli smo ponos, osmijehe i podršku, jer smo svi znali koliko je dug i izazovan bio njegov put do tog trenutka.

Kako je odrastao, Danijel je počeo preuzimati više odgovornosti. Završio je školu i odlučio da napravi veliki korak – osamostaljenje. Jednog dana je došao u Centar i rekao da se odselio iz očeve kuće i zaposlio. Ipak, rana traumatska iskustva su ostavila posljedice. Nakon kratkog vremena, zbog nesigurnosti i sporijeg prilagođavanja novom okruženju, izgubio je prvi posao.

Ali ovoga puta nije odustao
Zahvaljujući podršci koju je stekao kroz godine, znao je da neuspjeh nije kraj priče. Dnevni centar je nastavio da mu pomaže, a on je ubrzo pronašao posao u drugom restoranu, gdje i danas radi. Okružen je kolegama koji imaju razumijevanja za njega, trenira, gradi kuću zajedno s ocem i, što je najvažnije, nije usamljen.

Krug podrške se nastavlja
Danijel danas ima grupu prijatelja, većinom nekadašnjih korisnika Dnevnog centra. Oni zajedno čine neformalnu mrežu podrške, pomažući jedni drugima i služeći kao pozitivan primjer sadašnjim korisnicima. Među njima je i njegov polubrat David*, koji je prvi student iz naših programa, dok njegova polusestra takođe ima svoju uspješnu priču.

Vanja Sovilj, koordinatorka Dnevnog centra, je podijelila:
Danijelova priča pokazuje koliko je dug proces rehabilitacije i koliko je teško nadoknaditi propuštene prilike u ranom djetinjstvu. Ponekad smo se i mi pitali da li sve što radimo ima efekta. Ali kod djece poput Danijela, promjena se nakuplja godinama i onda iznenada izbije na površinu.

On je danas dokaz da nijedan papir nije prazan – samo čeka da bude ispisan pravim prilikama i podrškom.

Tvoja podrška stvara pobjedničke priče
Danijelova priča nije samo njegova – ona je dokaz da svako dijete može dobiti priliku za bolju budućnost uz pravu podršku. Svaka donacija omogućava da priče poput ove ne budu izuzetak, već pravilo. Tvoja podrška znači da djeca u teškim situacijama ne ostaju sama, već dobijaju sigurnost, podršku i šansu da grade svoju budućnost.

Budi dio pobjedničkih priča jer i mali doprinosi, kada se udruže, prave veliku razliku!

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu oblačnost

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje sunčano vrijeme uz malu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle i niske oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od nula do šest, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus četiri, a maksimalna dnevna od 13 do 19, na jugu do 22, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i pojačana bura.

Nastavi čitati

Društvo

SRPSKA ĆE SAD UVOZITI SKUPLJU STRUJU: RiTE Ugljevik večeras u ponoć prestaje sa radom

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik večeras u ponoć obustaviće rad, što bi energetski sistem Republike Srpske moglo primorati na veći uvoz električne energije po visokim tržišnim cijenama.

Iako je ranije najavljivano da će do prekida doći tokom vikenda zbog nedostatka uglja, rad je produžen za još dva dana zahvaljujući preostalim zalihama.

Međutim, eksploatacija na kopu Istok 2 trenutno je zaustavljena zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji onemogućavaju nastavak radova, izjavio je Novaković za RTRS. RiTE Ugljevik formalno nije u stečaju, ali se suočava s ozbiljnim finansijskim i proizvodnim problemima. Termoelektrana veći dio vremena ne radi, računi preduzeća su blokirani, a dugovanja se povećavaju.

Nedostatak uglja

Do sadašnjeg stanja dovela je kombinacija dugogodišnjih problema u snabdijevanju ugljem, međunarodnih sporova i poteškoća u upravljanju finansijama. Jedan od ključnih razloga krize jeste nedostatak uglja, povezan sa dugogodišnjim sporom oko koncesije za ležište „Ugljevik istok 2“. Vlada Republike Srpske ranije je pravo na eksploataciju ovog nalazišta dodijelila kompaniji Comsar Energy RS, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Radnici RiTE Ugljevik upozoravali su da je ovo ležište predviđeno za snabdijevanje termoelektrane te da dodjeljivanje koncesije privatnoj kompaniji ugrožava dugoročni opstanak preduzeća. Zbog tih problema radnici su tokom 2024. godine organizovali štrajk, dok su banke u tom periodu blokirale račune preduzeća zbog neizmirenih obaveza prema dobavljačima.

Vlada Republike Srpske je u januaru 2026. godine odlučila da koncesiju prenese na RiTE Ugljevik. Time je trebalo da budu stvoreni uslovi za eksploataciju približno 50 miliona tona uglja, što bi, prema procjenama, moglo omogućiti rad termoelektrane u narednih 25 godina.

Prenos koncesije

Ipak, prenos koncesije nije odmah riješio problem. Ugalj iz novog kopa počeo je pristizati sa zakašnjenjem, a eksploatacija se i dalje suočava s preprekama. Termoelektrana je u julu ponovo obustavila rad, nakon svega dva i po mjeseca rada, dok je u augustu objavljeno da neće biti ponovo pokrenuta dok se ne završi postupak eksproprijacije zemljišta.

Dug prema Sloveniji dodatno opterećuje poslovanje

Drugi veliki problem predstavlja dugogodišnji spor sa Slovenijom, povezan s njenim ulaganjem u izgradnju termoelektrane tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.

Arbitraža u Beogradu je 2023. godine naložila RiTE Ugljevik da isplati 67 miliona evra odštete, a potom i dodatnih 58,2 miliona evra. Uz novčane obaveze, preduzeće je obavezano da slovenačkoj kompaniji EGS-RI isporučuje trećinu proizvedene električne energije do kraja radnog vijeka termoelektrane.

U aprilu 2026. godine potpisana je nagodba prema kojoj slovenački HSE treba da dobije ukupno 188 miliona evra i trećinu proizvedene struje. U junu iste godine RiTE Ugljevik emitovao je akcije vrijedne 25,65 miliona KM radi izmirenja dijela obaveza po ovom osnovu.

Dodatno opterećenje

Takve obaveze predstavljaju dodatno opterećenje za preduzeće koje već ima ozbiljne probleme s proizvodnjom i prihodima. Osim što mora vraćati dug, RiTE je obavezan dio električne energije ustupati slovenačkoj strani, čime se smanjuje količina struje kojom može raspolagati.

Korijeni spora sežu u vrijeme bivše Jugoslavije, kada je slovenačka elektroprivreda učestvovala u finansiranju izgradnje termoelektrane, uz dogovor da zauzvrat dobija trećinu proizvedene električne energije. Isporuke su prekinute nakon rata, a slovenačka strana je godinama putem arbitražnih postupaka nastojala ostvariti svoja prava na struju i novčanu naknadu.

Finansijski problemi

Krizi su doprinijeli i problemi u upravljanju te sve teža finansijska situacija. Skupština akcionara ranije je donijela odluku o smanjenju kapitala RiTE Ugljevik sa 256 miliona KM na približno 67,7 miliona KM, dok je Banjalučka berza privremeno obustavila trgovanje akcijama ovog preduzeća. Prema navodima izvora Žurnala, poslovanje RiTE Ugljevik u velikoj mjeri zavisi od toga da li će Elektroprivreda Republike Srpske obezbijediti sredstva za izmirenje obaveza prema slovenačkoj strani.

Dodatno nezadovoljstvo izazvale su odluke uprave koje se odnose na primanja zaposlenih. U februaru 2026. godine cijena rada smanjena je sa 180 na 172 KM bez saglasnosti sindikata. Krajem jula organizovan je i štrajk upozorenja, tokom kojeg su radnici zahtijevali uplatu doprinosa i povećanje plata.

Zbog zastoja u proizvodnji, nedostatka prihoda i nagomilanih obaveza, preduzeće se nalazi u sve težoj situaciji, dok radnici istovremeno strahuju za svoja prava i sigurnost radnih mjesta.

Preduzeće od strateškog značaja

RiTE Ugljevik posluje u okviru Mješovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske. Preduzeće objedinjuje rudnik uglja i termoelektranu instalisane snage 300 megavata, koja je počela s radom 1985. godine.

Dimnjak termoelektrane visok je 310 metara i predstavlja najviši objekat u Bosni i Hercegovini. Osim značaja za elektroenergetski sistem, termoelektrana je godinama predmet kritika zbog emisija sumpor-dioksida i uvrštavanja na liste velikih zagađivača u Evropi.

RiTE Ugljevik se u javnosti našao i zbog transakcije povezane s kompanijom Comsar Energy RS. Za otkup ove koncesione kompanije od ruskog biznismena Rašida Serdarova isplaćeno je više od 150 miliona eura. Na istoj skupštini akcionara promijenjen je i predstavnik RiTE Ugljevik u skupštini Comsar Energy RS.

Kriza bez jednostavnog rješenja

Trenutni problemi RiTE Ugljevik rezultat su više međusobno povezanih faktora. Nedostatak uglja, zastoj u eksploataciji na kopu Istok 2, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, obaveze prema Sloveniji i dugogodišnje finansijske poteškoće doveli su preduzeće u situaciju u kojoj teško održava stabilnu proizvodnju.

Bez dovoljne količine uglja nema kontinuiranog rada termoelektrane, a bez proizvodnje izostaju i prihodi potrebni za izmirenje dugova i drugih obaveza.

Eventualna duža obustava rada mogla bi dodatno povećati potrebu za uvozom električne energije, što bi predstavljalo novo opterećenje za energetski sistem Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI ŠOK ZA GRAĐANE BANJALUKE! Taksisti podigli cijene, NEMA VOŽNJE ISPOD 7 KM!

Minimalna cijena taksi vožnje u Banjaluci povećana je sa pet na sedam KM, kazao je za “Nezavisne novine” Dragan Purišić, predsjednik Udruženja taksista Banjaluka.

Dodao je da je cijena povećana samo za kratke vožnje, navodeći kao primjer relaciju od hotela “Bosna” do hotela “Palas”.

Kako je rekao, taksisti su se na ovaj korak odlučili ne samo zbog visokih cijena goriva, već i zbog rasta ostalih troškova poslovanja.

“Sve cijene su u porastu, a troškovi taksija su previsoki. Ranijih godina osnovni troškovi za taksi iznosili su 29.000 KM, a sada će iznositi 33.000 KM”, kazao je Purišić.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno