Memorandum između SAD i Irana proizveo je nedoumice u obje zemlje, protivljenje Izraela I rok od 60 dana u kojem će biti jasno šta će sporazum donijeti. U konačnici cilj Amerike je obuzdavanje Kine stavljanjem pod kontrolu Irana I Rusije, poručeno je u emisiji Globalno BN TV.

Američka doktrina šoka I iranska strategija preživljavanja, jedna nasuprot druge pokazale su da se Iran vojnički ne može pobijediti, nego samo urušavanjem iznutra.

Memorandum koji je potpisan između ove dvije države u narednih 60 dana pokazaće koja će frakcija unutar Irana prevladati, smatra general Milan Jolović.

“SAD predlažu 300 milijardi dolara da se uloži u obnovu energetskog sektora i to kažu neće američka država nego će privatne firme. Pa gdje ćete vi ulagati sredstva ako niste sigurni u taj politički sistem, ako niste sigurni da ta sredstva neće ići možda za naoružanje, vojnu opremu”, kaže Jolović.

Sve na papiru lijepo izgleda, ali da li će tako biti u realnosti, pita Nikola Vujinović, istraživač studija bezbjednosti.

“Ja tih 300 milijardi vidim kao lijepu šargarepu na koju bi trebalo da se upeca neko, ali mi možemo da vidimo u samom sporazumu koji su članovi ključni – 300 milijardi nije među tim članovima”.

Vujinović smatra da su u ovom ratu najviše izgubile SAD kojima je narušena reputacija, dok je najmanje štete za Izrael koji se inače protivi potpisanom memorandumu Amerike i Irana. General Jolović analizira i širi značaj.

“Ne treba izolovati samo ovo što se dešava u Iranu. Šta je Tramp rekao? Završio sam sa Iranom, potpisaćemo sporazum, sad idem na Ukrajinu. Da bi se Kina kao njihov glavni cilj obuzdala mora se staviti pod kontrolu Iran i naravno mora se Rusija staviti pod kontrolu”.

Samim tim, Rusija se može naći u nezgodnoj poziciji, dodaje Vujinović.

“Mir na Bliskom istoku će otežati poziciju Ruske federacije, tj. da će u pregovorima dobiti manje nego da je pregovarala u tolu sukoba na Bliskom istoku”.

Kao ni Iran ni Rusija se ne može pobijediti vojno. Ali, dronovi koji su poletjeli na Moskvu nanijeli su veliku reputacionu štetu Rusiji, kaže Vujinović.

“Vi biste mogli da spriječite reputacione gubitke kad biste proglasili vanredno stanje. Odnosili biste se prema ovim ljudima koji su dali podatke preko Starlinka da ti dronovi udare na te rafinerije.

Meni su već problem udari na rafinerije u Sankt Peterburgu zato što su morali dronovi doći iz NATO zemalja, a ne iz Ukrajine. Oni kažu da je iz Ukrajine, ali to je besmisleno, ali u svakom slučaju to su mnogo veći problemi za gospodina Putina”.

Doći će momenat da Rusija proglasi opštu mobilizaciju i mora doći do konačnog obračuna evroatlanskog i evroazijskog bezbjednosnog koncepta, poručuje general Jolović.

Najmanje četiri osobe su povrijeđene u zemljotresu koji je pogodio region Tohoku, dok upozorenje na cunami nije izdato.

Najmanje četiri osobe povrijeđene su u snažnom zemljotresu jačine 7,2 stepena po Rihteru koji je tokom noći pogodio region Tohoku na sjeveroistoku Japana, saopštila je Japanska meteorološka agencija.

Prema navodima lokalnih vatrogasnih službi, povređeni su zadobili lakše i teže tjelesne povrede, dok za sada nema izvještaja o većoj materijalnoj šteti.

Kako prenosi agencija Kjodo, nakon zemljotresa nije izdato upozorenje na cunami. Epicentar potresa registrovan je u blizini obale prefekture Ivate, na dubini od oko 50 kilometara.

Nadležne službe odmah su pokrenule procjenu eventualne štete na infrastrukturi i objektima u pogođenom području.

Kompanija “Tohoku Electric Power” saopštila je da zemljotres nije uticao na rad nuklearnih elektrana Onagava i Higašidori, kao i da nisu zabilježene nepravilnosti u njihovom funkcionisanju.

Sa druge strane, kompanija “Istočnojapanska željeznica” privremeno je zaustavila pojedine željezničke linije kako bi se obavile bezbjednosne provjere nakon snažnog podrhtavanja tla.

Japan se nalazi u jednom od seizmički najaktivnijih područja svijeta i zemljotresi su česta pojava, zbog čega zemlja raspolaže razvijenim sistemima za rano upozoravanje i reagovanje u vanrednim situacijama.

Podsjetimo, dva strahovita zemljotresa tokom noći pogodila su i Venecuelu.

Emanuel Makron, predsjednik Francuske i Đorđa Meloni, italijanska premijerka, danas će raspravljati o izboru novog visokog predstavnika u BiH.

Ova tema neće biti među najvažnijim o kiojima će raspravljati dvoje lidera ali nam je na nekoliko mjesta rečeno da će ovo pitanje biti na stolu jer niži nivoi nisu uspjeli postići dogovor.

Podsjećanja radi, Italija je, uz podršku i odobravanje Sjedinjenih Država, predložila bivšeg diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok je Francuska, nakon što je postalo poznato da italijanskog kandidata podržava SAD, predložila francuskog diplomatu Renea Trokaza.

Francuska kuća France24 piše jutros da će Makron pokušati iskoristiti zahlađenje odnosa između Melonijeve i Donalda Trampa, predsjednika Amerike, kako bi zauzeli zajedničku poziciju po čitavom nizu gorućih svjetskih pitanja, od problema u Ormuškom zaljevu, pa do bezbjednosnih izazova.

Podsjećanja radi, Tramp je izjavio da ga je Melonijeva moljakala za fotografiju s njim i da je na to pristao jer se sažalio na nju, što je Melonijeva oštro negirala. Odnosi su pogoršani do te mjere da je Antonio Tajani, ministar spoljnih poslova Italije, nakon ovog spora otkazao posjetu Sjedinjenim Državama.

Italija tokom Melonijevog mandata ima odlične odnose s SAD-om, dok je Francuska, tradicionalno rezervisanija prema ulozi SAD u Evropi, što se samo nastavilo i za vrijeme Trampa.

Podsjećanja radi, visoki predstavnik Kristijan Šmit, čiji legitimitet osporavaju u Republici Srpskoj, napušta dužnost pod pritiskom iz Vašingtona, a SAD su zatražile da se novi kandidat imenuje do kraja juna.

Obzirom da Upravni odbor Savjeta za provođenje mira nije uspio doći do dogovora o Šmitovom nasljedniku, ostaje da se vidi da li će Italija i Francuska postići dogovor da jedna strana eventualno odustane od svog kandidata, ili da se postigne dogovor o nekom trećem, pišu Nezavisne novine.