Predstavnici članica NATO-a razgovaraće o incidentu sa borbenim avionima u Estoniji početkom naredne sedmice, javila je agencija DPA pozivajući se na neimenovanog predstavnika Alijanse.

Isti izvor navodi da će konsultacije biti održane u skladu sa članom četiri Sjevernoatlantskog sporazuma, ali datum nije preciziran.

Ranije je estonski premijer Kristen Mihal izjavila da je njena zemlja zatražila konsultacije sa članicama NATO-a u skladu sa članom četiri u vezi sa navodnim kršenjem njenih vazdušnih granica koje su uzrokovali ruski borbeni avioni. Prije toga, iz Estonije je saopšteno da su tri ruska borbena aviona “mig 31” ušla u njen vazdušni prostor.

Brigade Al-Kasam, vojno krilo palestinskog militantnog pokreta Hamas, objavile su danas slike izraelskih zatvorenika koje drže u Gazi.

Hamas je upozorio izraelske vlasti da će njihovi zatvorenici biti u opasnosti ako Izrael nastavi invaziju na Gazu i odbije primirje.

“Svako dalje odlaganje ili odbijanje primirja od strane izraelske vlade, pod vođstvom premijera Benjamina Netanjahua, rezultiraće smrću zatvorenika”, navodi se u poruci, prenosi iranska agencija Tasnim.

Izraelski mediji navode da je načelnik štaba izraelske vojske Ejal Zamir u početku bio protiv plana za napad na Gazu, ali je pod pritiskom političkog kabineta pristao na operaciju, prenosi Tanjug.

Nasilje vatrenim oružjem sve češće potresa evropske prijestonice, od Brisela i Stokholma do Marseja i Amsterdama. Evo i gdje su bande i narko-kriminal ostavili krvavi trag, a koji su gradovi i dalje bezbjedni za život, turizam i svakodnevicu.

U posljednjih nekoliko godina, nasilje povezano sa bandama sve je češće u nekim evropskim državama, od pucnjava automatskim oružjem u Briselu do ubistava koje u Švedskoj izvode tinejdžeri plaćeni kao profesionalne ubice.

Ova analiza Euronewsa donosi pregled gradova u kojima su pucnjave najčešće, ali i onih u kojima skoro da nema nasilja povezanog sa oružjem i kriminalnim bandama.

Najopasniji gradovi: Brisel, Stokholm, Marsej, Amsterdam
Briselje trenutno najopasniji glavni grad Evrope kada je riječ o pucnjavama.

Nasilje među narko-bandama u oblastima kao što su Anderleht i Molenbek sve je intenzivnije. Do sredine avgusta 2025. godine, zabilježeno je 57 pucnjava, od kojih se 20 dogodilo tokom ljeta.

Tužilac Žilijen Moinil upozorio je da su “svi u opasnosti” i pozvao na koordinisanu akciju protiv kriminalnih grupa. Ministar unutrašnjih poslova Belgije Bernar Kanten razmatra slanje vojske na ulice i proširenje mreže nadzornih kamera.

Stokholm – mirna prošlost, oružana sadašnjost
U glavnom gradu Švedske zabilježeno je 55 pucnjava do avgusta 2025, sa 9 žrtava.

Organizovani kriminal sve češće uključuje tinejdžere kao plaćene ubice, a osim oružja koriste se i improvizovane bombe. Ukupno u Švedskoj, do sada je zabilježeno 113 pucnjava sa 33 smrtna ishoda.

Marsej – uporište narko-mafije
U Marseju je prošle godine u pucnjavama poginulo 24 ljudi, što je čak napredak u odnosu na 49 ubijenih godinu dana ranije.

Prema stručnjaku Žilijenu Saporiju, razlog smanjenja nije efikasnost policije, već to što je kriminalni klan DZ Mafia porazio rivale iz klana Joda. Policija pokušava da suzbije ulično dilovanje, ali problem ostaje ozbiljan.

U Amsterdamu broj pucnjava opada, ali se bilježi porast eksplozija izazvanih od strane bandi, 197 eksplozija u 2023., što je duplo više nego prethodne godine. Pronađeno je sedam ozbiljnih slučajeva pucnjave, od kojih je jedan bio smrtonosan.

Zona pojačanog rizika: Pariz, Kopenhagen, Atina, Lisabon, Rim, Madrid
Ovi gradovi imaju visok nivo kriminala povezanog sa oružjem, ali uz ograničen rizik po širu javnost.

Pariz bilježi porast nasilja, sa 34 ubistva u 2024. godini.

Kopenhagen je uveo “zone pretresa” nakon pucnjava u okrugu Nørrebro.

Atina ne objavljuje podatke, ali mediji bilježe više smrtonosnih incidenata.

Lisabon je prošle godine zabeležio trostruko ubistvo i nekoliko ozbiljnih napada.

Rim ima slučajeve mafijaških egzekucija, ukupno osam pucnjava za dvije godine.

Madrid je zabilježio osam pucnjava, od kojih su dvije imale smrtni ishod.

Umjereni rizik: Bukurešt, Ljubljana, Nikozija, Prag, Riga, Sofija, Beč, Zagreb
U ovim gradovima pucnjave se dešavaju povremeno:

Nikozija: nekoliko incidenata, uključujući i ubistvo migranta.

Beč: oružani sukobi među migrantima, četiri osobe ranjene u 2025.

Riga: trostruko ubistvo, Latvija ima visoku stopu ubistava po broju stanovnika.

Sofija: pet incidenata, jedan sa smrtnim ishodom.

Bukurešt: najviše pucnjava ulične i saobraćajne prirode.

Prag: miran grad, osim masovne pucnjave u decembru 2023. sa 14 žrtava.

Ljubljana: mafijaška egzekucija prošlog oktobra.

Zagreb: dvije pucnjave, jedna povezana sa organizovanim kriminalom.

Niski rizik: Berlin, Dablin, Helsinki
Berlin: veoma malo incidenata, jedan ozbiljniji slučaj u 2025.

Dablin: generalno bezbedan, zabeleženo nekoliko oružanih incidenata.

Helsinki: miran, osim pucnjave u školi prošle godine (1 mrtav, 2 ranjena).

Najsigurniji gradovi: Viljnus, Budimpešta, Varšava, Bratislava, Luksemburg, Valeta, Talin
U ovim prijestonicama zabilježen je minimalan broj ili nijedan slučaj oružanog nasilja:

Viljnus: bez nasilja bandi, jedan slučaj ubistva advokata.

Budimpešta: nekoliko manjih incidenata bez žrtava.

Varšava: manji incidenti u kojima je učestvovala policija.

Bratislava: dvije pucnjave u dvije godine, bez veze sa kriminalom.

Luksemburg: dva slučaja, jedan povezan sa drogom.

Valeta: jedan incident bez povrijeđenih.

Talin: bez zabilježenih pucnjava, najbezbjedniji glavni grad u analizi.

Mnoge zemlje ne vode preciznu statistiku o oružanom kriminalu, a ne objavljuju ni detaljne podatke po gradovima, pa se Euronews oslonio na nacionalne izvještaje i medijske objave, uzimajući u obzir i veličinu gradova. Iako je fokus na glavnim gradovima članica EU, Marsej je izuzetak, situacija je bila toliko ozbiljna da je morao biti uključen. Takođe, analizom nisu obuhvaćene zemlje Zapadnog Balkana.

(euronews.com)