Connect with us

Region

„PRODALI SU ME ZA 2.000 EVRA“ Ispovijest djevojčice iz Crne Gore, žrtve dogovorenog braka!

Dogovoreni dječji brakovi u Crnoj Gori i dalje su realnost uprkos zakonskoj zabrani.

Priča devetnaestogodišnje Romkinje Jasmine, čije je djetinjstvo obilježeno nasiljem, bjekstvima i “probom za brak”, dokaz su da u određenim krajevima običaji i dalje imaju veću snagu od zakona.

– Dao je oko dvije hiljade evra za mene, nisam sigurna. Poslije sam otišla kod njega, kao na probu za brak – riječi su kojima svoju ispovijest započinje devetnaestogodišnja Romkinja iz Crne Gore. Njen brak bio je dogovoren kada je imala samo četrnaest godina.

– Onda kada je trebalo tek da upiše srednju školu. Živjela sam sa ocem i babom, sestrama, braćom. Život je bio mučenje. Svašta sam radila, prosila, služila ih, a tukli su me – prisjeća se mlada djevojka iz Crne Gore.

Često je bježala od kuće, ali je jednog dana stigla “ponuda” za brak.

– Dogovor je pao između njenog oca i oca mladića deset godina starijeg od nje. Dogovorili su da probamo. Ako sve bude kako treba udaću se, a ako ne, vratiće me. Tako je i bilo. Nisam se uklopila i vratili su me. Ne znam da li su pare vraćene – ispričala je ona, prenosi Blic žena.

Škola i pokušaj pomoći

Pedagoškinja iz srednje škole svjedoči da je ova djevojka bila izuzetno nestabilna zbog svega što je preživljavala.

– Jednom smo dugo razgovarale, primjetila sam da gleda kroz mene. Nedugo nakon što je izašla, obavijestili su me da je u toaletu sebi ošišala kosu – ispričala je.

Dodaje da je sve to posljedica tuđih odluka.

“Neko raspolaže time kome će vas dati. Kao stvar”.

Iako se u školama organizuju radionice o pravima i zdravlju, one teško dopiru do djevojčica u sličnoj situaciji.

– One su mahom stidljive. Zatvorene. Učimo ih o njihovim pravima, ali su u stvarnosti ta prava pogažena – istakla je.

Statistika i praksa

Prema podacima UNICEF i MONSTAT iz 2018. godine, 28,1% djevojčica i 16,5% mladića romske i egipćanske nacionalnosti između 15 i 19 godina u Crnoj Gori već su bili u braku ili vanbračnoj zajednici.

Fana Delija, izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative, upozorava da je stvarnost porazna.

“Gotovo svakog mjeseca imamo djecu koja zasnivaju brak prije punoljetstva”.

Samo u prvoj polovini prošle godine sklopljeno je 11 ugovorenih brakova u Nikšiću, Podgorici, Beranama i Tivtu. Najmlađa djevojčica imala je 12 godina.

– Otac odlučuje o svemu. Ako djevojčica nije nevina ili ne ispunjava dogovorena očekivanja, vraćaju je porodici i vraća se novac. Zajednica i dalje ugovoreni brak vidi kao dio svojih običaja – dodaje Delija.

Žene izbrisane iz sistema

Slučajevi poput Jasmine nisu usamljeni. Tridesetogodišnja S.S. iz Podgorice ušla je u brak sa 16 godina, nakon što su njeni roditelji “uzeli nešto malo novca” i poslali je na Kosovo.

– Tukao me je, nije mi dozvoljavao da pijem vodu iz bunara. Jednom je pokušao i da me baci u bunar dok sam bila trudna – svjedoči ona.

U sedmom mjesecu trudnoće brutalno ju je pretukao jer je željela da ode na svadbu.

– Uzeo je stolicu i udario me po leđima. Pala sam i nisam znala za sebe – ispričala je djevojka svoju tešku sudbinu za gore pomenuti portal.

Slučajevi poput njenog rijetko ulaze u zvanične registre. Žrtve nasilja, pod pritiskom da vrate novac dobijen za brak, najčešće ćute.

Zakon i institucije

Po zakonu, brak je moguć tek nakon 18. godine, ali sud može odobriti i sa 16. godina. Krivični zakonik predviđa zatvor od tri mjeseca do pet godina za prinudu na brak.

Institucionalna zaštita gotovo da ne postoji. Ne postoji sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, ni programi reintegracije. Djevojčice se vraćaju u nasilje. Poruka države je da običaj ima veću snagu od zakona – ističe dalje izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative.

Za tri godine pokrenuto je svega 11 postupaka pred tužilaštvom, a ishodi nisu poznati. Evropska komisija u izvještaju iz 2024. godine navodi zabrinutost zbog visokog nivoa diskriminacije Roma i prakse dogovorenih dječjih brakova.

 

Related Topics:

Region

Srbija traži puštanje generala Mladića!

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić oglasio se danas iz Haga gdje boravi u posjeti generalu Ratku Mladiću.

Vujić je istakao da se Mladić nalazi u zatvorskoj bolnici i da je njegovo stanje teško.

– Ratko Mladić se nalazi u zatvorskoj bolnici. Njega nisu u kolicima dovezli na sastanak sa mnom, već su ga dovezli u krevetu. U početku je bio komunikativan. Rekao je da pozdravim Srbe i Srbiju i sve koji brinu za njega. Kasnije je izgubio snagu. Njegovo stanje je ozbiljno i zahtjeva ozbiljan tretman. Obavijestio sam sve u Hagu i tražimo puštanje na liječenje iz humanih razloga. Postoje svi uslovi za to, a mi ćemo kao država dati i dodatne garancije ako treba. Predsjednici mehanizma, sudiji Garsiji sam rekao da bi svako dalje zadržavanje u zatvoru bilo kršenje ljudski prava – rekao je Vujić, prenosi Sputnik.

Dodao je da su tražili od mehanizma da poštuju pravila koja važe u cijelom svijetu.

– Istakli smo i problem Miće Stanišića, zatvorenika kojem je isteklo dvije trećine kazne. Kao i pitanje Radovana Karadžića kao i to što njegova porodica ne može da ga posjeti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Glavno pitanje ostaje to oko generala Ratka Mladića. Komuniciraću sa UN oko ovog slučaja. U dosadašnjem uvidu u zdravstveno stanje Mladića, naši ljekari su vidjeli propuste koji su evidentni. Upozorio sam o tome i predsjednicu mehanizma – rekao je Vujić.

Nastavi čitati

Region

SLOVENIJA ISPISALA ISTORIJU! Prva robotska sjetva kukuruza u regionu

U Pomurju je, prvi put u ovom dijelu Evrope, sprovedena robotska sjetva kukuruza, gdje je autonomni poljoprivredni robot, odnosno traktor bez kabine, potpuno samostalno sijao kukuruz.

Ovo je jedna od najistaknutijih prezentacija modernih tehnologija u poljoprivredi, koje ukazuju na smjer razvoja industrije, rekao je za STA Blaž Germšek iz Poljoprivrednog instituta Slovenije.

Robot, vrijedan više od 300.000 evra, prema njegovim riječima, nešto je sporiji od klasičnog traktora, ali znatno precizniji i može raditi kontinuirano, 24 sata dnevno.

Kako je Germšek dodao na događaju Farma budućnosti 2026., koji su u Moravskim Toplicama organizirali Poljoprivredni i šumarski institut Murska Sobota i Agrifood – Digital Innovation Hub, ključna prednost robotizacije je veća preciznost proizvodnje i oslobađanje ljudi od posla koji ne žele raditi.

Dodao je da takve tehnologije takođe povećavaju atraktivnost poljoprivrede za mlade ljude, jer industrija postaje visokotehnološka i sve više povezana s korištenjem digitalnih uređaja.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Maša Kerstein istakla je da moderne tehnologije omogućuju stvaranje politika temeljenih na podacima, a ne samo na kompromisima.

Prema njenim riječima, digitalizacija otvara mogućnost bržeg, tačnijeg i održivijeg razvoja poljoprivrednih gospodarstava te boljeg odgovora na izazove modernog vremena.

Na događaju je predstavljen i niz drugih naprednih rješenja, od dronova do sistema za samostalno upravljanje, koji, zajedno s robotizacijom, ukazuju na prelazak poljoprivrede u digitalnu, podatkovno podržanu i tehnološki intenzivnu industriju, prenosi Indikator.

Nastavi čitati

Region

KADA SE VRAĆA OBAVEZNO SLUŽENJE VOJNOG ROKA U SRBIJI? Poznat datum, regrutacija će početi mjesecima ranije

Predsjednik Vučić najavio je povratak vojnog roka u Srbiji, koji će trajati 75 dana.

Obavezno služenje vojnog roka u Srbiji će se najverovatnije vratiti u martu sljedeće godine i trajaće 75 dana. Do tada će se, prema najavama, obnoviti vojni centri i kasarne pogotovo u pograničnim dijelovima zemlje poput Sombora, Pirota, Priboja i Zaječara.

Vraćanje obaveznog vojnog roka najavljuje se uveliko poslednjih godina, a čini se da se polako slažu sve kockice i uslovi da, prije svega, mladići nakon završene srednje škole ili fakulteta “zaduže pušku”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je realnije da “redovno služenje vojnog roka” počne u martu sljedeće godine nego u novembru ove godine.

“Ja mislim da je realno da se sve obaveze završe, da se sa tim regrutnim listovima i ostalim krene septembar, oktobar, a da od 1. marta krenemo u vojni rok i da tada možemo da obezbjedimo da to bude vrlo pristojno”, naveo je Vučić.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana”

Kako je rekao, to nije vojni rok kao nekad od 365 dana, već “samo od 75 dana”.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana, ali će mladići steći neke nove navike, više odgovornosti, ozbiljnosti, razumjeti šta je država, steći životne navike koje će mnogo da im znače u budućnosti i mislim da je to jedna veoma dobra stvar, a država će biti mnogo snažnija”, poručio je Vučić.

Dodao je da će posebno podsticati izgradnju vojnih centara i obnovu kasarni u pograničnim dijelovima, od Sombora do Pirota, Priboja ili Zaječara.

“Gledaćemo kako i na koji način da to osnažimo, jer time snažimo i te lokalne samouprave, čitave dijelove Srbije. Jer ti ljudi troše novac, oni će da imaju svoju platu, trošiće svoj novac u gradu, dolaziće im porodice, neko mora da ih nahrani i hlebom i mlekom i uljem i šećerom i solju i jajima i svim drugim. Tako da ti gradovi će time dobiti de fakto po jednu novu fabriku i to i te kako važnu fabriku, tako da su to dobre stvari”, rekao je Vučić.

Početna plata od 53.000 dinara

Inače, budžet kojim je planirano obavezno vraćanje vojnog roka predviđa i isplatu plata regrutima, ali za sada još nije poznato koliki će novac dobiti oni koji “zaduže uniformu”.

Regruti u Srbiji koji dobrovoljno služe vojni rok imaju početnu platu od 53.000 do 61.000 dinara (zavisi od čina)

Prije nego što uopšte zaduže uniformu, regruti u Srbiji će, prema najavama, proći kroz rigorozan proces selekcije koji obuhvata detaljne sistemske preglede kako bi se utvrdila zdravstvena i psihofizička sposobnost od strane vojno – ljekarskih komisija i psihologa.

Regrutacija najmanje šest mjeseci ranije

Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da će vojni rok trajati 75 dana, od kojih će se 15 dana obuka izvoditi na terenu.

“Mi moramo najmanje šest mjeseci ranije da počnemo sa regrutacijom i lekarskim pregledima”, naveo je Gašić.

Dodao da “pažljivo pratimo globalne sukobe i promene u vojnim doktrinama”.

“Vidite koliko je žarišta u svetu. Ratovanje se promenilo, danas su to sukobi uz pomoć visokih tehnologija i dronova, a klasični način ratovanja više nije dominantan “, ocenio je Gašić.

Bez civilne vojske u bolnicama i pozorištima

S druge strane, regruti koji izaberu takozvani civilni vojni rok zbog prigovora savjesti, služiće duplo duže – ukupno 155 dana ili pet mjeseci.

Inače, služenje civilnog vojnog roka drastično će se razlikovati od nekadašnje “obuke u civilu”. Prema najavama, više se neće raditi po bolnicama i pozorištima, već “isključivo u kasarnama”, a zadatak regruta biće “logističko i tehničko održavanje kasarne”.

To podrazumijeva “zaduživanje četki, džogera i kutlača, čišćenje kupatila, sređivanje dvorišta, kao i pripremu i serviranje obroka”.

Stroga pravila ponašanja i izgleda

Za sve vojnike važiće stroga pravila ponašanja i izgleda. Svi će morati uredno ošišani i obrijani i da skinu minđuše i pirsinge, saopštili su u Ministarstvu odbrane.

  • Muškarci moraju biti uredno ošišani (kosa ne smije padati preko ušiju i kragne) i obrijani
  • Nošenje minđuša nije dozvoljeno
  • Djevojke moraju imati urednu frizuru koja omogućava nesmetano nošenje kape i šlema, bez upadljivih boja kose
  • Tetovaže i pirsinzi su dozvoljeni samo ako se ne nalaze na licu ili vidljivim dijelovima tijela.
  • Da bi se vojnici lakše pridržavali pravila u okviru kasarni radiće berbernice gde će usluge šišanja biti besplatne
  • Podsećanja radi, Srbija je planirala višemilionsko ulaganje države u vojne objekte, a “budžetom je određeno oko 86,5 miliona evra u naredne tri godine”.
Nastavi čitati

Aktuelno