Prema projekcijama rezultata međuizbora, Demokratska stranka osvojila je većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu, čime će od januara preuzeti punu kontrolu nad oba doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.

Ovakav ishod označava radikalan preokret u odnosima političkih snaga u Vašingtonu i otvara prostor opoziciji za dosad najsnažniji pritisak na Bijelu kuću. Demokrate najavljuju da će novu parlamentarnu većinu primarno iskoristiti za agresivan nadzor nad izvršnom vlašću i pokretanje opsežnih istraga usmjerenih na predsjednika Donalda Trampa, članove njegove porodice i najbliže saradnike.

Džefris: „Danas počinje veliki američki povratak”
Obraćajući se pristalicama nakon objave projekcija, lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris proglasio je pobjedu svoje partije i naglasio raskid sa dosadašnjom praksom.

„Demokrate u Predstavničkom domu povratile su kontrolu nad Kongresom Sjedinjenih Američkih Država. Danas počinje veliki američki povratak. Građani su jasno poručili da im je dosta ekstremizma i korupcije”, poručio je Džefris.

Ukoliko bude izabran za predsjedavajućeg Predstavničkog doma, Džefris će ući u istoriju kao prvi Afroamerikanac na toj uticajnoj državnoj funkciji. On je najavio da će novi Kongres od januara u fokus staviti interese običnih građana.

Porodica Tramp na meti: Istrage, dosijei Epstin i opoziv
Glavne poluge vlasti sada prelaze u ruke kongresnih odbora koje će voditi demokrate. Kongresmen Robert Garsija, vodeći demokrata u uticajnom Odboru za nadzor i reformu vlade, precizirao je prioritete predstojećih saslušanja.

U fokusu novih istraga naći će se:

Navodna korupcija članova porodice Tramp,

Detaljno rasvjetljavanje veza i dosijea povezanih sa Džefrijem Epstinom,

Bezbijednosna pitanja u vezi sa sukobom u Iranu i napadima na brodove u Karipskom moru.

Pored toga, preuzimanje Predstavničkog doma ponovo otvara pravnu mogućnost pokretanja postupka opoziva (impeachment) protiv Trampa — po treći put u njegovoj političkoj karijeri.

Ko drži stvarnu moć: Bitka vetom i granice većine
Iako gubitak Kongresa drastično sužava manevarski prostor administraciji, Tramp ne gubi izvršna ovlašćenja. Predsjednik SAD zadržava pravo donošenja izvršnih naredbi, kao i ključni mehanizam odbrane — predsjednički veto na sve zakone usvojene na Kapitol hilu.

Tramp je ranije izjavio kako očekuje da bi veto mogao primjenjivati „mjesec ili dva”, nakon čega predviđa postizanje kompromisa s demokratama. Za preglasavanje predsjedničkog veta neophodna je dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, koju opozicija nema.

Ipak, gubitak kontrole nad zakonodavnim tijelom primoraće Bijelu kuću na stalne političke defanzive i pregovore, dok će vođenje kongresnih odbora omogućiti demokratama izdavanje obavezujućih poziva za svjedočenje i blokadu ključnih zakonskih inicijativa predsjednika.

U Pentagonu navodno raste otpor prema američkom ministru odbrane Pitu Hegsetu, a grupa vojnih i civilnih zvaničnika već mjesecima prikuplja dokumentaciju koju bi mogla predati Kongresu.

Prema pisanju britanskog Daily Mail-a, materijali bi mogli poslužiti kao osnova za pokretanje postupka opoziva ili dodatni pritisak na Hegseta da podnese ostavku.

Tri dosjea na tajnim lokacijama
Prema izvorima koje citira Daily Mail, dokumentacija se čuva na tri odvojene lokacije, iz bezbjednosnih razloga. Jedan komplet nalazi se u sefu za oružje u kući visokog američkog oficira u sjevernoj Virdžiniji, drugi u bankovnom sefu u Vašingtonu, dok je treći pohranjen na nepoznatoj lokaciji na zapadnoj obali SAD.

Neimenovani izvori tvrde da su tokom posljednje 22 mjeseca prikupljani imejlovi, službene bilješke i zapisnici sa sastanaka. Dokumenti navodno opisuju slučajeve u kojima su Hegset i njegovi najbliži saradnici ignorisali strateška i pravna upozorenja, napadali stručnjake koji su ih iznosili i uskraćivali informacije Kongresu i javnosti.Pretraži rečnik

U dosjeima se, prema tim navodima, nalaze i primjeri pritisaka na podređene koji su dovodili u pitanje odluke rukovodstva ili su bili označeni kao nelojalni, previše „woke“, gojazni ili zbog svoje seksualne orijentacije.

Izvori tvrde da je cilj da se dokumentacija i svjedočenja zaposlenih u Pentagonu stave na raspolaganje kongresmenima zainteresovanim za istragu.

Supruga na sastancima i smjene generala
Nezadovoljstvo Hegsetovim rukovođenjem, prema pisanju britanskog lista, počelo je ubrzo nakon njegovog dolaska na čelo Ministarstva odbrane, koje je predsjednik Donald Tramp preimenovao u Ministarstvo rata.

Dodatne kontroverze izazvala je uloga njegove supruge Dženifer Hegset, bivše producentkinje televizije Fox News, koja je, prema navodima izvora, prisustvovala brojnim službenim sastancima.

Njeno učešće u šifrovanim razgovorima na aplikaciji Signal o američkim napadima na Hute u Jemenu u martu 2025. godine izazvalo je dodatne kritike. Pojedini zvaničnici navodno su joj zbog čestog prisustva sastancima dali nadimak „Joko Ono“, po supruzi muzičara Džona Lenona (John Lennon).

Dokumentacija, kako tvrde sagovornici lista, obuhvata i odluke koje je Hegset tokom 2025. donosio bez konsultacija sa obavještajnim, pravnim i drugim stručnjacima.

U tom periodu uslijedio je niz smjena visokih vojnih zvaničnika, među kojima su predsjedavajući Združenog generalštaba, čelnik mornarice, komandanti američkih snaga za Evropu i Afriku, kao i vojni pravni zvaničnici.

Posljednji slučaj koji se navodi jeste smjena general-potpukovnika Breta Silvije, direktora za strategiju, planove i politiku u Združenom generalštabu. Hegset ga je uklonio sa funkcije, a Pentagon je slučaj povezao sa istragom o navodnom neovlašćenom odavanju povjerljivih informacija medijima.

Iran dodatno produbio nezadovoljstvo
Prema tvrdnjama sagovornika Daily Mail-a, nezadovoljstvo je dodatno poraslo zbog načina na koji je Hegset upravljao informacijama o američkim vojnim operacijama u Iranu.

Dok je administracija govorila o uspjehu operacija, izvori lista tvrde da vojska nije bila dovoljno pripremljena za sukob, da su američke baze na Bliskom istoku pretrpjele ozbiljna oštećenja i da su zalihe ključne municije znatno smanjene.

Navode i da je Hegset, uprkos upozorenjima o teškoćama u nastavku sukoba, naredio da velike američke vojne baze budu spremne za najmanje 90 dana rada bez spoljnog snabdijevanja električnom energijom, gorivom, vodom i opremom.

Pentagon je ranije odbacio kritike kao političke intrige i senzacionalističke medijske tvrdnje. U odgovoru na pitanja o novom izvještaju, portparol ministarstva Šon Parnel poručio je da je resor usmjeren na jačanje vojne moći i obezbjeđivanje svega što je potrebno američkim vojnicima.

Može li Hegset biti opozvan?
Prikupljeni materijali mogli bi dobiti političku težinu ukoliko demokrate na izborima za Kongres 3. novembra osvoje većinu u Predstavničkom domu. Prema pisanju Daily Mail-a, njihovi predstavnici već su najavljivali istrage o Hegsetovom rukovođenju Ministarstvom odbrane.

Postupak opoziva, odnosno impičmenta, u SAD može se pokrenuti i protiv članova predsjedničkog kabineta. Ustav predviđa da se postupak odnosi na civilne zvaničnike federalne vlasti, što obuhvata i ministre.

Predstavnički dom ima isključivo pravo da pokrene postupak i usvoji optužne članove prostom većinom glasova. Nakon toga slučaj prelazi u Senat, gdje se održava suđenje. Za osudu i smjenu potrebna je dvotrećinska većina prisutnih senatora.

Takav postupak već je vođen protiv dvojice američkih ministara.

Ministar rata Vilijam Belknap suočio se sa opozivom 1876. godine zbog optužbi za korupciju. Podnio je ostavku neposredno prije glasanja u Predstavničkom domu, ali je postupak ipak nastavljen. Senat ga je na kraju oslobodio optužbi.

Predstavnički dom je 2024. godine izglasao opoziv ministra unutrašnje bezbjednosti Alehandra Majorkasa, zbog njegove politike na granici. Senat je, međutim, odbacio optužbe, zaključivši da ne ispunjavaju ustavne uslove za postupak opoziva.

Za sada nema potvrde da je protiv Hegseta pokrenut novi postupak na osnovu dokumentacije koju, prema tvrdnjama neimenovanih izvora, čuvaju nezadovoljni zvaničnici Pentagona. Njihov plan, kako ga opisuje britanski list, zavisiće i od političkog odnosa snaga u Kongresu nakon izbora.

Daily Mail

Dijete iz ruralnog dijela sjevernog Njujorka preminulo je od malih boginja, što je prvi smrtni slučaj od posljedica te bolesti u toj saveznoj državi u posljednjih 30 godina, saopštili su danas zvaničnici.

Sjedinjene Američke Države su 2000. godine zaustavile širenje malih boginja unutar zemlje zahvaljujući visokoj stopi vakcinacije.

Međutim, posljednjih godina stopa vakcinisanosti pala je ispod 95 odsto, nivoa koji je neophodan za sprečavanje širenja te virusne bolesti.

Hokul je kazala da je smrt djeteta “poražavajući podsjetnik na to šta je u pitanju kada Vašington svjesno poništava decenije napretka u zaštiti Amerikanaca od bolesti koje mogu da se spriječe”.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrdili su tri smrtna slučaja povezana sa malim boginjama u SAD ove godine, dok državne zdravstvene službe prijavljuju veći broj.

Zdravstveni zvaničnici u Pensilvaniji prijavili su pet smrtnih slučajeva, a istražuju i mogući šesti, prenosi Tanjug.

Početkom oktobra, Hokul je proglasila vanredno stanje zbog pojave malih boginja u susjednim državama i ruralnim dijelovima Njujorka.

Tom uredbom proširen je krug osoba ovlašćenih za davanje vakcina protiv malih boginja, uključujući bolničare i babice, dok je medicinskim sestrama i tehničarima omogućeno da, zajedno sa ljekarima, izdaju naloge za testiranje.