U Švajcarskoj se danas, 27.septembra, održava referendum na kojem će građani odlučiti da li će stroža definicija neutralnosti biti unesena u Ustav, što bi zemlju onemogućilo da uvodi ekonomske sankcije Rusiji ili da sarađuje sa NATO-om.

Iako je švajcarska neutralnost međunarodno priznata još od kraja Napoleonovih ratova 1815. godine, način na koji je vlada sprovodi nije precizno definisan, prenosi Rojters.

Desničarska Švajcarska narodna partija (SVP) navodi da je tradicionalna pozicija Švajcarske narušena nakon što je Bern uveo sankcije Rusiji, zbog njene invazije na Ukrajinu, a u okviru kampanje širom zemlje postavljeni su plakati koji pozivaju građane da glasaju za poruku “Bez rata, da neutralnosti”.

Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to da će birači odbaciti prijedlog, a prema jednoj od najnovijih anketa 68 odsto ispitanika je protiv uvođenja strožeg oblika neutralnosti, dok je 31 odsto za.

Švajcarci uglavnom podržavaju uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, i ne žele da se to promijeni.

Kampanja za strože određivanje neutralnosti zahtijeva da se Ustavom propiše da Švajcarska ne može da se pridruži nijednom vojnom ili odbrambenom savezu niti da sarađuje sa njima, osim u slučaju napada, kao i da treba da se uzdrži od pridruživanja bilo kakvim sankcijama koje nisu odobrile Ujedinjene nacije, prenosi Tanjug.

Osim Švajcarske narodne partije (SVP), većina stranaka i švajcarska vlada protive se tom prijedlogu, a ministar spoljnih poslova Injacio Kasis je istakao da bi on ugrozio nacionalnu bezbjednost i onemogućio zajedničku obuku sa NATO-om.

Inicijativa bi, ukoliko bude usvojena, praktično onemogućila Švajcarskoj da uvede sankcije Rusiji osim ako ih ne odobri Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u kojem Moskva ima pravo veta.

Istovremeno, Bernu bi bilo zabranjeno da vojno sarađuje sa savezom poput NATO-a, osim u slučaju da sama Švajcarska bude napadnuta ili se suoči sa neposrednom prijetnjom.

Prema sadašnjem sistemu, stalna neutralnost Švajcarske priznata je međunarodnim pravom, ali Bern ima slobodu da odlučuje kako će primjenjivati širu politiku neutralnosti, kao i suvereno pravo da promijeni ili napusti takav status.

Iako zvuči paradoksalno, ljudi koji pomažu u obuci OpenAI modela ostaju bez angažmana zbog korišćenja vještačke inteligencije na poslu.

OpenAI angažuje veliki broj spoljnih saradnika čiji je zadatak da pregledaju i ocjenjuju odgovore njegovih modela. Njihova ljudska procjena važna je upravo zato što treba da pomogne AI-u da daje kvalitetnije i prirodnije odgovore.

Međutim, istraživanje portala 404 Media pokazalo je da dio saradnika koristi AI kako bi sebi olakšao upravo taj posao. Jedan od njih tvrdi da se to dešava “stalno” i da je korišćenje vještačke inteligencije jedan od najbržih načina da neko bude uklonjen sa projekta.

Problem nije mali, jer pojedini projekti obuke okupljaju i više od 10.000 saradnika. Interna pravila zato izričito zabranjuju korišćenje vještačke inteligencija za pisanje, ocjenjivanje i komentarisanje odgovora, uključujući alate kao što su Grammarly i AI prevodioci.

Jedan saradnik priznao je za 404 Media da je koristio AI dok je radio na obuci OpenAI modela. U obavještenju o prekidu saradnje koje je dobio navedeni su problemi sa “autentičnošću” njegovog rada.

“Nisam loša osoba niti loš radnik. Samo mi je bila potrebna mala pomoć, pa sam se okrenuo AI-u, što je na kraju dovelo do mog pada”, rekao je bivši saradnik.

Drugi sagovornici angažovani su preko kompanije Mercor, koja angažuje saradnike za obuku AI sistema. Kako tvrde, kompanija strogo zabranjuje korišćenje velikih jezičkih modela za izvršavanje zadataka i da saradnike koji prekrše to pravilo odmah uklanja sa projekta.

Priča, međutim, ima još bizarniji obrt. Jedan saradnik koji je radio na obuci modela različitih AI kompanija priznao je da je namjerno birao najgore odgovore kako bi pokvario rezultate obuke.

“Ili uopšte ne obraćam pažnju na rezultate i biram nasumično, ili namjerno biram najgori odgovor”, rekao je on. Kako je dodao, imao je osjećaj da je “plaćen da AI učini gorim”.

Slučajevi koje je otkrio 404 Media pokazuju jedan od problema sa kojima se suočava čitava AI industrija. Što modeli postaju sposobniji da obavljaju ljudske zadatke, to postaje teže obezbijediti da ljudi angažovani za njihovu obuku zaista daju sopstvenu procjenu, umjesto da taj posao ponovo prepuste vještačkoj inteligenciji. (Mondo)

Njemački ministar finansija Lars Klingbajl predstavio je u Bundestagu nacrt zakona o „penziji za rani početak“ (Frühstartrente), prema kojem bi država izdvajala po 10 evra mjesečno za svako dijete uzrasta od šest do 18 godina.

Cilj je da se uspostavi početni kapital za starosnu penziju i obezbijedi pravednija finansijska budućnost za sve mlade, nezavisno od imovinskog stanja njihovih roditelja.

Prema procjeni Vlade Njemačke, zahvaljujući efektu složene kamate, samo od državnih uplata do odlaska u penziju sa 65 godina na računu bi moglo da se prikupi 53.000 evra, odnosno oko 103.000 KM.

Ukoliko bi roditelji ili baka i djed uplaćivali dodatnih 20 evra (39 KM) mjesečno, taj iznos bi mogao da dostigne 160.000 evra, odnosno oko 313.000 KM.

Ova mjera bi njemačke savezne vlasti koštala 198 miliona evra (387 miliona KM) u 2027. godini, dok se do 2030. godine očekuje rast troškova na 411 miliona evra, odnosno oko 803 miliona KM.

Državna podrška počela bi retroaktivno od 1. januara 2026. godine za svu djecu rođenu 2020. godine i mlađu, dok bi se od 2027. godine svake godine automatski uključivala generacija djece koja navrši šest godina.

Novac bi se ulagao namjenski na investicioni račun, na koji bi punoljetna osoba nakon 18. rođendana mogla da nastavi samostalno da uplaćuje. Prikupljeni kapital, zajedno sa državnim podsticajima, isplaćivao bi se nakon navršene 65. godine života.

Njemačka vlada planira da u drugoj polovini ove godine predstavi strategiju finansijskog obrazovanja kako bi se mladi odmalena učili ulaganju na tržištu kapitala.

Prijedlog je izazvao različite reakcije u njemačkom parlamentu. Blok dvije vladajuće demohrišćanske stranke, CDU/CSU, podržao je inicijativu, nazivajući je prekretnicom za razvoj kulture investiranja po uzoru na skandinavske zemlje.

S druge strane, Alternativa za Njemačku (AfD) i stranka Zelenih uputile su kritike.

U AfD-u smatraju da su predviđeni iznosi nedovoljni i traže 100 evra (195 KM) mjesečno od rođenja djeteta, ali isključivo za „njemačku djecu“ sa prebivalištem u Njemačkoj.

Zeleni smatraju da je diskriminatorno to što su djeca rođena prije 2020. godine u potpunosti isključena iz ovog modela.

Nakon prve rasprave u Bundestagu, nastavak parlamentarne procedure i usvajanje zakona očekuju se tokom jeseni, kako bi zakon zvanično stupio na snagu početkom naredne godine, prenosi b92.net.

Sličnu mjeru planira i susjedna Austrija, čija vlada od 2027. godine namjerava da uvede „Depozit za budućnost“, sa jednokratnim podsticajem od 500 evra (977 KM) za svako novorođeno dijete, bez obzira na državljanstvo.

Međutim, ovaj austrijski model već se suočava sa kritikama da pogoduje bogatijima koji mogu da uplaćuju dodatna sredstva. Iz tamošnjeg ministarstva finansija upozoravaju i na neizvjesno finansiranje i mogućnost odlaganja primjene.