Connect with us

Svijet

NOBELOVA NAGRADA ZA MIR! “Hoće li se Trampova želja ispuniti?”

Norveški Nobelov komitet prvi put u 125 godina dozvolio je medijima da pogledaju kako izgleda proces odlučivanja o dobitniku Nobelove nagrade za mir.

Pet članova komiteta i sekretar sastaju se u sali Nobelovog instituta u Oslu, ukrašenoj hrastovim namještajem i portretima svih dobitnika, a prostor je predviđen i za ovogodišnjeg laureata, piše BBC. Predsjednik komiteta Jorgen Vatne Fridnes opisao je proces kao “tenzičnu raspravu”, ali naglasio je da odluka mora da bude zasnovana na konsenzusu i principijelnosti.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp javno je ponovio da zaslužuje nagradu zbog svojih diplomatskih inicijativa i “rješenja sedam ratova”, dok su lideri poput izraelskog predsjednika Benjamina Netanjahua i vlade Pakistana javno izrazili nominacije u njegovu korist. Njegovi saradnici, uključujući glavnog izaslanika Stiva Vitkofa, “pritiskali su odbor da ga prizna kao najboljeg kandidata” u istoriji nagrade, piše BBC.

Međutim, stručnjaci ističu prepreke: Trampova administracija se povukla iz međunarodnih institucija i sporazuma, a njegove unutrašnje politike i suzbijanje protesta nisu u skladu sa međunarodnom saradnjom, ocjenjuje direktorka istraživačkog centra PRIO, Nina Greger.

Zbog zatvorenosti procesa i činjenice da je lista nominacija, ove godine njih 338, zatvorena u januaru, Tramp, koji se tek nedavno vratio na funkciju, ne može da bude ozbiljan kandidat za ovu godinu.

Greger je dodala da bi zbog njegovog mirovnog plana za Gazu mogao da bude razmatran za dodjelu nagrada za sljedeću godinu.

Studenti i stručnjaci podsjećaju da je Nobelova nagrada priznanje za doprinos miru u korist čovječanstva, često dodeljena manjim grupama i manje poznatim pojedincima, a ne kao potvrda “ličnih ambicija ili ego-trijumfa”.

Portreti četiri američka predsjednika koji su dobili nagradu, uključujući Baraka Obamu, podsjećaju na razne izazove protiv kojih su se laureati borili – od ratova i nuklearnog oružja do klimatskih promjena i aparthejda.

BBC

Svijet

STANOVNICI GAZE O PRIMIRJU: “Ne znamo odakle da počnemo”

Mnogi stanovnici Gaze s olakšanjem su dočekali vijest o primirju između Izraela i Hamasa, ali njihovu nadu prate i sumnje.

“Osjetili smo sreću, ali bol i patnja ostaju”, rekao je Ibrahim Šurab iz Kan Hunisa, koji sada živi u šatorskom kampu u Muvasiju, prenosi Sky News.

Nevin Kudih dodala je da je to prvi trenutak stvarnog olakšanja otkako je počeo rat.

“Još smo na ulici”, rekla je, čekajući povratak kući.

U Deir al-Balahu su djeca slavila, ali mnogi odrasli osjećali su gorčinu.

“Izgubili smo voljene, domove i čitavu generaciju učenika. Ne znamo odakle početi s obnovom”, rekao je Mohamad al Fara.

Neki strahuju da se prekid vatre neće održati.

“Vrlo smo oprezni, vazdušni udari se još događaju”, izjavio je Mohamed al Nashar iz Gaze.

Uprkos sumnjama, mnogi se i dalje nadaju trajnom miru.

Primirje u Gazi trebalo bi stupiti na snagu u subotu rano ujutro, 24 sata nakon što ga je izraelska vlada službeno odobrila.

Nakon početka primirja, taoci bi trebali biti oslobođeni u roku od 72 sata. Vjeruje se da je 20 talaca još živo, a zauzvrat će Izrael osloboditi stotine Palestinaca iz zatvora, prenosi Index.

Sukob, koji je počeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, odnio je desetine hiljada palestinskih života, raselio velik broj ljudi i doveo dijelove Gaze do gladi.

Nastavi čitati

Svijet

RATIFIKOVANO PRIMIRJE U GAZI: Dogovoreno oslobađanje talaca i povlačenje izraelskih trupa

Izraelska vlada odobrila je rano jutros sporazum kojim se poziva na oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.

Izraelska vlada je ratifikovala primirje sa palestinskom militantnom grupom Hamas, otvarajući put za obustavu neprijateljstava u Gazi u roku od 24 sata i oslobađanje izraelskih talaca koji se tamo nalaze u roku od 72 sata nakon toga.

Izraelska vlada odobrila je rano jutros sporazum, otprilike 24 sata nakon što su posrednici objavili sporazum, kojim se poziva na oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike i početak postepenog povlačenja izraelskih trupa iz Gaze u okviru inicijative američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje dvogodišnjeg rata u Gazi.

Prethodno je i lider Hamasa u Pojasu Gaze Halil el Haja izjavio je da je postignut sporazum o okončanju rata i trajnom prekidu vatre, koji uključuje otvaranje graničnog prelaza Rafa, ulazak humanitarne pomoći i razmjenu zatvorenika s Izraelom.

“Vlada je upravo odobrila okvir za oslobađanje svih talaca – živih i preminulih”, navodi se na Iks nalogu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Rat je produbio međunarodnu izolaciju Izraela i preokrenuo Bliski istok, evoluirajući u regionalni sukob koji je uvukao Iran, Jemen i Liban. Takođe je testirao odnose SAD i Izraela, jer je predsjednik SAD Donald Tramp vršio pritisak na izraelskog premijera da postigne dogovor.

Izraelci i Palestinci su proslavljali objavljivanje sporazuma, nadajući se okončanju dvogodiših sukoba u kojem je ubijeno preko 67.000 Palestinaca, i vraćanju posljednjih talaca koje je Hamas oteo u napadima kojima je započet sukob.

Nastavi čitati

Svijet

NA RED DOŠLA I ŠPANIJA! Tramp prijeti “Ili ćete povećati izdatke, ili ćete BITI IZBAČENI IZ NATO-a”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je danas da Španija treba što prije da poveća izdatke za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozoravajući da će biti isključena iz NATO-a ako to ne učini.

Tramp je tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući, nakon bilateralnog sastanka sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom, izjavio da su se svi saveznici na NATO samitu u Hagu u junu obavezali da podignu izdatke za odbranu sa 2 na 5 BDP-a.

– Imali smo jedan zaostatak. To je bila Španija. Trebalo bi da ih pozovemo i saznamo zašto su zakasnili. Imaju sve uslove da to urade. Zanimljivo je da im ide dobro zahvaljujući mnogim stvarima koje smo uradili. Nemaju izgovor da to ne urade. Ali nema veze. Možda bi trebalo da ih isključimo iz NATO-a – izjavio je Tramp, prenio je španski El Pais.

Španija je bila ključna tema na posljednjem NATO samitu zbog svoje rezervisanosti u vezi s povećanjem izdvajanja za odbranu, pojašnjava španski list.

Španski premijer Pedro Sančez prihvatio je da usaglasi promjene u finalnoj izjavi koja je zadržala cilj od 5 odsto, ali s fleksibilnim tumačenjem prema kojem Španija može da odluči koliko će izdvajati, sve dok ispunjava ciljeve koje su postavili ministri odbrane NATO-a.

Nastavi čitati

Aktuelno