Connect with us

Politika

IZ VIŠE RAZLOGA! Šmitov status ponovo pod lupom Međunarodnog suda pravde

Procedura imenovanja visokog predstavnika u BiH je ponovo pod lupom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), nakon što je objelodanjeno da bi moglo da bude zatraženo mišljenje i Međunarodnog suda pravde, a to bi, prema riječima upućenih, za Srpsku, imajući u vidu osjetljiv politički momenat, bilo veoma značajno da se u potpunosti demaskira Kristijan Šmit i to iz više razloga.

Srpska, naime, s posebnom pažnjom dočekuje sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, planiranu za 31. oktobar, jer bi, prema dosadašnjim najavama, tad Rusija, kao predsjedavajuća tog tijela, trebalo da članicama predstavi izvještaj republičkog vrha o situacije u BiH.

Rusija i Kina, kao dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, te Srpska kao strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, od 2021. godine upozoravaju da njemački diplomata Kristijan Šmit nije legalno izabran za visokog predstavnika, jer je iza njegovog imena stao samo Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK), ali ne i Savjet svojom rezolucijom kako je to bilo u slučajevima njegovih prethodnika na toj poziciji.

Takav epilog dodatno je produbio jaz i u samoj BiH s obzirom na činjenicu da u FBiH smatraju da je Šmit legalni visoki predstavnik, ali, kako kažu sagovornici “Glasa”, sve bi moglo da se promijeni ukoliko i zvanično bude zatraženo savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde.

Pojedini mediji su krajem prošle sedmice objavili da bi Savjet mogao da zatraži od Međunarodnog suda pravde da iznese savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima za imenovanje visokih predstavnika u BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Na internet stranici UN-a je navedeno da je pitanje različitih stavova oko uloge OHR-a u BiH ključno pitanje oko kojeg članice Savjeta bezbjednosti nisu saglasne, uz napomenu da će to biti na dnevnom redu polugodišnje debate o BiH 31. oktobra.

U tekstu se podsjeća da ni Kina ni Rusija ne priznaju ovlaštenja Šmita kao visokog predstavnika i da su pozvale na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR), dok se zapadne članice, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i SAD, protive nametanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a bez pozivanja na Agendu pet plus dva uslova.

Profesor međunarodnog prava Dragan Dakić za “Glas” kaže da se u okvirima stručnih razgovora u vezi sa situacijom u BiH provlačila teza da bi bilo idealno da se Međunarodni sud pravde izjasni o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

– Republika Srpska sama ne može da se obrati Međunarodnom sudu pravde, ali to može Savjet bezbjednosti ili Generalna skupština UN. S obzirom na to da čujemo najavu da bi to mogao biti Savjet bezbjednosti, tako nešto smo i priželjkivali – rekao je Dakić.

Činjenica je da, podsjetio je, stalne članice tog Savjeta – Rusija i Kina, imaju nepromjenjiv i permanentan stav o Šmitu.

– Oni ga stalno osporavaju i to je veoma važno s aspekta međunarodnog prava jer zadržavaju status aktivnost prigovarača – rekao je Dakić, uz opasku da bilo kakva tendencija ozbiljnije revizije Dejtonskog sporazuma ne može da prođe bez odobrenja makar ondašnjih svjedoka među kojima je i Rusija.

Savjet bezbjednosti UN-a je svojevremeno, ističe, rezolucijom verifikovao Dejton, uzdižući ga u rang i izvora međunarodnog prava, a tim dokumentom su potvrđena određena ovlašćenja PIK-u koji jeste nadležan da predloži, ali ne i da imenuje visokog predstavnika.

– Savjet bezbjednosti je, kroz decenijsku praksu, zadržao za sebe ovlašćenje da imenuje to lice i zato bi bilo dragocjeno čuti šta kaže Međunarodni sud pravde, jer u BiH imamo nekoga ko je tu, na toj poziciji, u Kancelariji, a kome nedostaje ovlašćenje od strane Savjeta bezbjednosti, a ko se, međutim, koristi bonskim ovlašćenjima – kategoričan je Dakić.

– Iako bi u ovom slučaju zatraženo mišljenje bilo u rangu savjetodavnog i nije obavezujuće, zbog autoriteta koji imaju ta mišljenja, bio bi značajan korak. Osim značaja u moralno političkom smislu, stavovi tog suda su od velikog značaja za neke eventualne buduće postupke u vezi sa aktima koje je pokrenuo Šmit. To može da bude od značaja i za samu Republiku Srpsku, kao i pojedince koji su, na ovaj ili onaj način, pogođeni njegovim nametnutim odlukama, a biće značajno i za već pokrenute postupke kojima se osporavaju aktivnosti Kristijana Šmita. Jedan je u toku pred njemačkim Bundestagom, a drugi je onaj koji je, u suštini pokrenut, ali još nije ušao u zvaničnu proceduru, a tiče se Evropskog suda za ljudska prava koji je i ranije uzimao u obzir rezoluciju Savjeta bezbjednosti kada je u pitanju BiH i odluke pređašnjih visokih predstavnika – izjavio je Dakić.

Poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Milorad Kojić ističe da preko Savjeta bezbjednosti UN ide najbolji put za ukidanje protektorata jer “svi znaju da Kristijan Šmit nije legalno i legitimno izabran”.

– Na ovaj način treba potvrditi da nisu sprovedene potrebne procedure i da nije legalni visoki predstavnik. Samim tim, treba da budu poništene i sve odluke koje je nametnuo – rekao je Kojić za “Glas“.

Ovlašćenja

Republika Srpska priprema svoj 34. izvještaj o stanju u BiH koji će poslati na adresu Savjeta bezbjednosti UN. U gotovo svakom od njih je ukazivano na to da je Dejtonski sporazum imperativ, uz podsjećanje na ono što je visoki predstavnik po tom međunarodnom aktu.

Riječ je, naime, o instituciji koja po Dejtonu ima ovlašćenja da djeluje kao koordinator aktivnosti u pogledu civilnih aspekata sporazuma. Aneksom Dejtonskog sporazuma je definisan striktno ograničen mandat na osnovu kojeg visoki predstavnik ima ovlašćenje da učestvuje u tim aktivnostima i da prati, održava tijesan kontakt sa stranama, pomaže, učestvuje na sastancima i izvještava, a ne da koristi takozvana bonska ovlašćenja koja su došla nakon Dejtona i od strane zemalja Savjeta za primjenu mira.

Related Topics:

Politika

ŠUKALO: Građani ne smiju plaćati cijenu stranačkog zapošljavanja i lošeg upravljanja u Elektroprivredi

Povodom najavljenog poskupljenja električne energije, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Milada Šukalo oštro je kritikovala rukovodstvo elektroenergetskog sektora i nadležno ministarstvo, poručivši da je vrijeme za preuzimanje odgovornosti.

– Šokirana sam najavama o poskupljenju struje. Ministar energetike i direktor Elektroprivrede konačno bi mogli da preuzmu odgovornost za stanje u elektroenergetskom sektoru. Godinama gledamo nagomilavanje stranačkog kadra, nedomaćinsko poslovanje i rasipanje novca na „promocije“ preduzeću koje ni nema konkurenciju – istakla je Šukalo.

Ona je naglasila da građani ne smiju biti oni koji će snositi posljedice loših odluka i neodgovornog upravljanja.

– Građani nisu tu da nadoknađuju gubitke zlonamjernih ili nestručnih rukovodećih kadrova. Krajnje je vrijeme da pravosuđe počne ozbiljno da radi svoj posao – poručila je ona.

Šukalo je dodala da niko ne smije biti iznad zakona.

– Petar Đokić i Luka Petrović ne mogu biti zaštićeni od odgovornosti, dok građani plaćaju ceh pogubne politike koja se godinama vodi u ovom sektoru – zaključila je Šukalo.

Nastavi čitati

Politika

KATASTROFALNO STANJE: Fakturu za bahatost i neodgovornost platiće građani

“Stanje u Elektroprivredi Republike Srpske i cijelom elektroenergetskom sistemu je katastrofalno. Dugovi se gomilaju, termoelektrane ispadaju iz sistema, struja se uvozi dok se nadležni bahate i rasipaju narodni novac. Fakturu za bahatost i neodgovornost ponovo će ispostaviti građanima kroz novo povećanje cijene struje od naredne godine“, rečeno je, između ostalog, u emisiji „Izazovi“ BN televizije.

 Građanima će sljedeće godine, umjesto čestitke za praznike, od vlasti stići veći računi za struju. Nadležni gomilaju probleme i dugove, termoelektrane ispadaju iz sistema. Odgovoran, očigledno, nije niko, a građani su prinuđeni da prihvate servirano, kaže ekonomista, prof. dr Milenko Stanić.

„Građani se onda se dovedu u situaciju da su spremni da prihvate više cijene da bi imali električnu energiju jer bez nje ne mogu živjeti. Električna energija nije luksuz. Električna energija je nešto što je bitno za svaki dom, porodicu, domaćinstvo, za svako preduzeće i ustanovu. Ta monopolska pozicija se koristi da se svi gubici koji se stvaraju fakturišu građanima i da građani ćute, jer biraju manje zlo“, objašnjava Stanić.

– Loše poslovanje „Elektroprivrede Repiblike Srpske“, bahatost i nedomaćinski odnos prema čitavom elektroenergetskom sektoru ponovo će platiti narod. Ovo je ista priča i scenario koji vlast piše već 20 godina: pred izbore se lijepo priča i obećava nemoguće, a poslije izbora slijedi hladan tuš za građane, kažu narodni poslanici SDS-a i PDP-a u NS Republike Srpske, Tomica Stojanović i Slaviša Marković.

„Vidjeli ste da je predsjednik SNSD-a, koji nema apsolutne nikakve ingerencije kada je u pitanju povećanje penzija penzionerima Srpske, rekao da će im povećati penzije za 6,2 %, što je klasično usklađivanje penzija. S druge strane ćete imati fakture za električnu energiju veće za 20 odsto. Neka građani i javnost Srpske pogledaju kakvo je to povećanje. Poskupljenje struje poskupiće apsolutno sve proizvode koji su potrebni građanima i to će sigurno biti veliki udar za njih“, smatra Marković.

– Sve to utiče na život svih građana, dodaje Stojanović.

„To posebno negativno utiče na one koju su prije svega nezaposleni, a i na grupu penzionera koji primaju najniže penzije. Njih 85.000 prima u prosjeku 400 i nešto KM, a od toga jedan dio prima onu najnižu od 300 KM. Kako neko ko prima 300 KM može sastaviti kraj s krajem? Ni komunalne usluge se ne mogu platiti od tih 300 KM“, istiće Stojanović.

– RiTe „Ugljevik“, nekada gigant i uzdanica Srpske, doveden je u velike probleme zbog neodgovornosti i nečijeg interesa, pa je Srpska od izvoznika postala uvoznik struje, podsjećaju gosti „Izazova“.

„„Rite „Ugljrvik“je očit primjer kriminala i korupcije. Mislim da se u udžbenicima narednim generacijama može objasniti stereotip kako se krade i kako se uzima, prije svega od države i od naroda. Sve je to svjesno organizovano da bi neke domaće snage pokrale pare. Nije taj Serdarov u pitanju, on je čovjek doveden sa strane. On samo služi kao maska domaćim pojedincima koji imaju svoj interes u toj priči i koji su u suštini najveći izdajnici ovog prostora“, tvrdi Stojanović.

„U ovoj godini smo Serdarova počastili sa 180 miliona KM i on očekuje da mu se još uplati. Penzije u Srpskoj, za sve naše penzionere, oko 260.000 i nešto njih, iznose 160 miliona KM. Došli smo u situaciju da su jedan Serdarov i ta klika oko njega, u koju su uključeni ljudi i iz Republike Srpske, važniji od penzionera. Šta to znači? Da smo 13. penzijom koju je trebalo da dobiju, počastitili Serdarova. Odgovorno tvrdim da nema firme u čitavom svijetu iz koje su toliki milioni izvučeni kao što su izvučeni iz RiTE „Ugljevnik“„ dodaje Marković.

– Mogućnosti radnika da promijene stanje u RiTE „Ugljeviku“ štrajkovima su ograničena jer nemaju podršku sistema, smatra Stanić.

„Nema istražnih postupaka, nema odgovornosti, nema hapšenja onih koji dovode cijeli sistem u takvu situaciju, tako da radnici mogu povremeno da poboljšaju svoje stanje ali na kratke staze. Kad je u pitanju RiTE „Ugljevik“ i „Elektroprivrede Repiblike Srpske“ uopšte, potrebna je promjena sistema i promjena vlasti, postavljanje cijelog okruženja, kontrolnih mehanizama i svih instrumenata sistema na potpuno druge osnove. Potrebna je promjena izbornog, pravosudnog, pa i ustavnog sistema“, jasan je Stanić.

– Narod mora braniti Republiku Srpsku jer je ova vlast zbog svog komoditeta spremna na prodaju svih njenih interesa“, poručili su gosti emisije „Izazovi“ BN televizije.

Nastavi čitati

Politika

KONTRAVEZNI ZAKON O GRAĐEVINSKIM DOZVOLAMA: Dejan Kojić upozorava na centralizaciju i gubitak nadležnosti lokalnih zajednica

Suština Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o uređenju prostora i građenju, koji bi uskoro trebalo da bude upućen u Narodnu skupštinu Republike Srpske na usvajanje po hitnom postupku, je da resorno ministarstvo, umjesto jedinica lokalne samouprave, izdaje građevinske dozvole za objekte preko 2.500 kvadratnih metara površine.

Usvajanje ovog zakona ne bi dovelo do unapređenja usluga, već naprotiv. Došlo bi do niza nelogičnosti i uspostavljanja nefunkcionalnog sistema u kojem bi pružanje usluga bilo mnogo sporije, a posljedice bi trpio krajnji korisnik, odnosno podnosilac zahtjeva, navodi Dejan Kojić, potpredsjednik PSS i načelnik Pala.

Podnosilac zahtjeva za građevinsku dozvolu morao bi da to učini u Banjaluci, umjesto u gradu ili opštini u kojem želi da investira, a osim toga pitam se koliko lica bi bilo angažovano na tim poslovima? U svakoj gradskoj i opštinskoj upravi zaposlen je određeni broj referenata čiji opis posla je upravo izdavanje građevinske dozvole i veoma često podnosioci zahtjeva čekaju određeni vremenski period zbog gužvi i administracije. Podsjetiću da u Republici Srpskoj postoji 64 lokalne zajednice i potpuno je iluzorno misliti da će nekoliko ljudi u nadležnom ministarstvu uspjeti da odgovori ovom zadatku.

Smatram da je ovo još jedan pokušaj oduzimanja nadležnosti lokalnim zajednicama na uštrb vlasti na nivou Srpske, odnosno oduzimanje autonomije gradovima i opštinama i prenos nadležnosti na republički nivo, ali i oduzimanja određenog prihoda koji lokalne zajednice mogu da ostvare na godišnjem nivou izdavanjem građevinskih dozvola.

Osim toga, ovaj čin bio bi samo nastavak pokušaja uspostavljanja apsolutističke vlasti u kojem bi o svemu odlučivao privilegovani broj ljudi iz reda vladajuće strukture.

Takođe, iskustvo je pokazalo da je centralizacija preduzeća, institucija i usluga dovela do ogromnih problema u javnom sektoru, a navesti ću samo primjere Elektroprivrede i Šuma Republike Srpske, jer svi znamo da stanje u ovim preduzećima nije na zavidnom nivou, odnosno da centralizacija nije donijela naročite benefite za stanovništvo.

Pozivam gradonačelnike i načelnike svih gradova i opština u Republici Srpskoj da se suprotstave usvajanju pomenutog zakona, ako zaista rade u interesu svojih lokalnih zajednica i svojih sugrađana. Pozivam i prve ljude lokalnih zajednica koji dolaze iz reda SNSD-a da se izjasne i da javno iznesu stav o ovom zakonu, odnosno da pokažu da rade u opštem interesu stanovnika koji su ih birali, a ne u pojedinačnom interesu političke partije kojoj pripadaju.

Nastavi čitati

Aktuelno