Connect with us

Politika

IZ VIŠE RAZLOGA! Šmitov status ponovo pod lupom Međunarodnog suda pravde

Procedura imenovanja visokog predstavnika u BiH je ponovo pod lupom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), nakon što je objelodanjeno da bi moglo da bude zatraženo mišljenje i Međunarodnog suda pravde, a to bi, prema riječima upućenih, za Srpsku, imajući u vidu osjetljiv politički momenat, bilo veoma značajno da se u potpunosti demaskira Kristijan Šmit i to iz više razloga.

Srpska, naime, s posebnom pažnjom dočekuje sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, planiranu za 31. oktobar, jer bi, prema dosadašnjim najavama, tad Rusija, kao predsjedavajuća tog tijela, trebalo da članicama predstavi izvještaj republičkog vrha o situacije u BiH.

Rusija i Kina, kao dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, te Srpska kao strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, od 2021. godine upozoravaju da njemački diplomata Kristijan Šmit nije legalno izabran za visokog predstavnika, jer je iza njegovog imena stao samo Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK), ali ne i Savjet svojom rezolucijom kako je to bilo u slučajevima njegovih prethodnika na toj poziciji.

Takav epilog dodatno je produbio jaz i u samoj BiH s obzirom na činjenicu da u FBiH smatraju da je Šmit legalni visoki predstavnik, ali, kako kažu sagovornici “Glasa”, sve bi moglo da se promijeni ukoliko i zvanično bude zatraženo savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde.

Pojedini mediji su krajem prošle sedmice objavili da bi Savjet mogao da zatraži od Međunarodnog suda pravde da iznese savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima za imenovanje visokih predstavnika u BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Na internet stranici UN-a je navedeno da je pitanje različitih stavova oko uloge OHR-a u BiH ključno pitanje oko kojeg članice Savjeta bezbjednosti nisu saglasne, uz napomenu da će to biti na dnevnom redu polugodišnje debate o BiH 31. oktobra.

U tekstu se podsjeća da ni Kina ni Rusija ne priznaju ovlaštenja Šmita kao visokog predstavnika i da su pozvale na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR), dok se zapadne članice, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i SAD, protive nametanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a bez pozivanja na Agendu pet plus dva uslova.

Profesor međunarodnog prava Dragan Dakić za “Glas” kaže da se u okvirima stručnih razgovora u vezi sa situacijom u BiH provlačila teza da bi bilo idealno da se Međunarodni sud pravde izjasni o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

– Republika Srpska sama ne može da se obrati Međunarodnom sudu pravde, ali to može Savjet bezbjednosti ili Generalna skupština UN. S obzirom na to da čujemo najavu da bi to mogao biti Savjet bezbjednosti, tako nešto smo i priželjkivali – rekao je Dakić.

Činjenica je da, podsjetio je, stalne članice tog Savjeta – Rusija i Kina, imaju nepromjenjiv i permanentan stav o Šmitu.

– Oni ga stalno osporavaju i to je veoma važno s aspekta međunarodnog prava jer zadržavaju status aktivnost prigovarača – rekao je Dakić, uz opasku da bilo kakva tendencija ozbiljnije revizije Dejtonskog sporazuma ne može da prođe bez odobrenja makar ondašnjih svjedoka među kojima je i Rusija.

Savjet bezbjednosti UN-a je svojevremeno, ističe, rezolucijom verifikovao Dejton, uzdižući ga u rang i izvora međunarodnog prava, a tim dokumentom su potvrđena određena ovlašćenja PIK-u koji jeste nadležan da predloži, ali ne i da imenuje visokog predstavnika.

– Savjet bezbjednosti je, kroz decenijsku praksu, zadržao za sebe ovlašćenje da imenuje to lice i zato bi bilo dragocjeno čuti šta kaže Međunarodni sud pravde, jer u BiH imamo nekoga ko je tu, na toj poziciji, u Kancelariji, a kome nedostaje ovlašćenje od strane Savjeta bezbjednosti, a ko se, međutim, koristi bonskim ovlašćenjima – kategoričan je Dakić.

– Iako bi u ovom slučaju zatraženo mišljenje bilo u rangu savjetodavnog i nije obavezujuće, zbog autoriteta koji imaju ta mišljenja, bio bi značajan korak. Osim značaja u moralno političkom smislu, stavovi tog suda su od velikog značaja za neke eventualne buduće postupke u vezi sa aktima koje je pokrenuo Šmit. To može da bude od značaja i za samu Republiku Srpsku, kao i pojedince koji su, na ovaj ili onaj način, pogođeni njegovim nametnutim odlukama, a biće značajno i za već pokrenute postupke kojima se osporavaju aktivnosti Kristijana Šmita. Jedan je u toku pred njemačkim Bundestagom, a drugi je onaj koji je, u suštini pokrenut, ali još nije ušao u zvaničnu proceduru, a tiče se Evropskog suda za ljudska prava koji je i ranije uzimao u obzir rezoluciju Savjeta bezbjednosti kada je u pitanju BiH i odluke pređašnjih visokih predstavnika – izjavio je Dakić.

Poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Milorad Kojić ističe da preko Savjeta bezbjednosti UN ide najbolji put za ukidanje protektorata jer “svi znaju da Kristijan Šmit nije legalno i legitimno izabran”.

– Na ovaj način treba potvrditi da nisu sprovedene potrebne procedure i da nije legalni visoki predstavnik. Samim tim, treba da budu poništene i sve odluke koje je nametnuo – rekao je Kojić za “Glas“.

Ovlašćenja

Republika Srpska priprema svoj 34. izvještaj o stanju u BiH koji će poslati na adresu Savjeta bezbjednosti UN. U gotovo svakom od njih je ukazivano na to da je Dejtonski sporazum imperativ, uz podsjećanje na ono što je visoki predstavnik po tom međunarodnom aktu.

Riječ je, naime, o instituciji koja po Dejtonu ima ovlašćenja da djeluje kao koordinator aktivnosti u pogledu civilnih aspekata sporazuma. Aneksom Dejtonskog sporazuma je definisan striktno ograničen mandat na osnovu kojeg visoki predstavnik ima ovlašćenje da učestvuje u tim aktivnostima i da prati, održava tijesan kontakt sa stranama, pomaže, učestvuje na sastancima i izvještava, a ne da koristi takozvana bonska ovlašćenja koja su došla nakon Dejtona i od strane zemalja Savjeta za primjenu mira.

Related Topics:

Politika

BORCI LJUTI NA NARODNU SKUPŠTINU: Da li je Šmit legalan ili ne?

Rukovodstvo Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), poručuje da su im nejasne odluke i zakon koji su usvojeni na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, održanoj 18. oktobra u Banjaluci, a kojim se poništavaju ranije usvojeni zakoni, te pitaju – Kako smo to pobijedili i da li je sada Kristijan Šmit legalan ili ilegalan, a Sud BiH ustavan ili neustavan?

“Poslije završetka Posebne sjednice Narodne skupštine sazvane po hitnom postupku u neradni dan i održane u uobičajnoj atmosferi, i ono malo toga što nam je do sad bilo jasno, postalo nam je potpuna nedoumica. Svojski smo se trudili da bar nešto razumijemo ali uzalud. Iz konfuznih obrazloženja predlagača pojedinih tačaka dnevnog reda moglo se razumjeti samo to da je sve ovo politika i da smo mi pobjednici. Kako smo mi to pobijedili teško je shvatiti, naročito ako se uzme u obzir stvarno činjenično stanje?”, navode iz BORS.

Borci kažu da su imali, kao i da imaju i sada, progone i procese protiv srpskih boraca, da imaju suđenja i pravosnažne presude po nametnutim krivičnim djelima koja nisu prošla parlamentarnu proceduru da bi postala sastavni dio krivičnog zakonika i to kroz slučajeve Pavlović i Predsjednik Republike Srpske.

Podsjećaju i da su imali zakone i zaključke Narodne skupštine RS, ali koji se nisu mogli sprovoditi i koje, kako dodaju, nisu poštovali čak ni vršioci najviših funkcija u Republici Srpskoj.

“Sud i Tužilaštvo BiH nesmetano radi i deluje i na teritoriji Republike Srpske kao uostalom i SIPA. Nelegalni ili legalni Šmit je i dalje tu. Krnji Ustavni Sud BiH i dalje donosi odluke po apelacijama. A pored svega naprijed navedenog, sada imamo i poništavanje zakona i zaključaka Narodne skupštine poslije manje od godinu dana njihovog važenja”, ističu iz BORS-a.

Da li smo nekoga prepali ili je neko prepao nas?
Kako nove iz jedne od najbrojnijih organizacija u Srpskoj, iz obrazloženja sa sjednice Narodne skupštine RS između redova su mogli razumjeti da su odluke Narodne skupštine bile jedna vrsta “nuklearnih bojevih glava kao faktor odvraćanja koga su se naši neprijatelji uplašili pa ih je sada kao naš izraz dobre volje i kompromisa valjalo poništiti”.

“E sada, veoma je diskutabilno da li smo mi nekoga prepali ili su prepali nas? Praksa je pokazala da prepadnuti uvijek prvi djeluje!”, poručuju borci.

“Političari zbog vlasti verifikovali mnogo toga što siječe glave Srpskoj 25 godina”
Nadalje navode da je nakon sjednice Narodne skupštine ostalo nejasno još mnogo toga.

“Da li je sada Šmit legalan ili ilegalan? Da li je Sud BiH ustavan ili neustavan? Da li su visoki predstavnici zakonodavci ili nisu? Da li je Ustavni sud ustavan bez srpskih sudija ili neustavan? Da li je Narodna skupština berza ili najviši zakonodavni organ? Da li se zakoni donose da važe i da se primenjuju ili da se poništavaju? Da li su nam Rusi saveznici ili su nam saveznici Amerikanci ili su nam sada saveznici i jedni i drugi? Da li idemo ka EU ili ka BRIKS-u? Da li smo za NATO ili vojnu neutralnost? I još mnogo toga”, pitaju borci.

Kako kažu, očigledno je da ono što je postojalo ranije, postoji i sada.

“Očigledno je da su srpski političari, da bi došli na vlast ili ostali na vlasti, učestvovali u verifikaciji mnogo toga što nam 25 godina sječe glave i urušava Republiku Srpsku. Očigledno je da tada nikoga nisu interesovale štetne poslijedice po narod i Republiku. Očigledno je da ni danas nema jasne nacionalne strategije kuda i kako dalje i kako sačuvati ono što je preostalo od Republike Srpske”, navode vidno ogorčeni borci.

Uz sve podjele, sada imamo i Ruse i Amerikance
Ističu da su u ionako polarizovanom narodu, sada su ponuđene i “Tri karte za Holivud” koje će pored svih prisutnih podjela sada Srbe podijeliti i na Ruse i Amerikance.

“Pošto smo mi u ratu pobjeđivali na drugačiji način i nismo kadri da razumijemo političke pobjede očekujemo obrazloženje ove veličanstvene političke pobjede. Obrazloženje tražimo imajući u vidu činjenicu da političari u miru upravljaju, pobjeđuju ili gube koristeći rezultate i resurse stečene žrtvovanjem, stradanjem i pobjedama srpskih vojnika u Odbrambeno-otadžbinskom ratu a žrtvovanje, stradanje i pobjede u ratu daju nam za pravo da znamo odgovore na postavljena pitanja”, zaključuje se u saopštenju BORS-a.

Nastavi čitati

Politika

SNSD-ova vlast se i NATO-u obavezuje na stvari ŠTETNE ZA RS

Komisija za saradnju BiH sa NATO-om je u neki dan objavljenom Nacrtu programa reformi BiH za 2025. godinu na svojevrstan način potvrdila ono što piše i u Reformskoj agendi, koju je 30.9.2025. godine usvojio Savjet ministara BiH i SNSD-ovi ministri u tom savjetu.

Naime, i u Nacrtu programa reformi BiH za ovu godinu, koji će usvojiti Savjet ministara, jasno stoji (str. 8) da je 29. maja 2019. godine:

“Evropska komisija dala svoje mišljenje o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, kojim je pred Bosnu i Hercegovinu postavljena OBAVEZA ispunjavanja 14 prioriteta.

S razlogom sam u prethodnom citatu naglasio riječ “OBAVEZA”, jer ona više nego bilo koja druga riječ govori o tome da je BiH tih 14 priroriteta preuzela kao svoju obavezu, kako u od Komisije za odnose BiH sa NATO-om usvojenom programu reformi BiH za 2025. godinu, tako i u Reformskoj agendi.

Jer, i u Reformskoj agendi ta obaveza, a ne puka mogućnost BiH da se pogađa o tome sa EU, kako bi neki dan da prikaže javnosti Željka Cvijanović za govornicom Narodne skupštine Republike Srpske, je izražena na sledeći način (str. 21 Reformske agende):

“Mišljenje Evropske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 19. maja 2019. uspostavlja 14 priroriteta za Bosnu i Hercegovinu. Reformska agenda snažno korespondira sa tih 14 priroriteta”.

Među najvažnijim prioritetima koje je pred BiH postavila Evropska komisija, koji se kao obaveze BiH navode i u njenoj Reformskoj agendi izglasanoj u Savjetu ministara od strane ministara iz SNSD reprezentacije, su prioriteti koji su na štetu ustavnih nadležnosti Republike Srpske.
To su, treba ponoviti, ovi prioriteti:

– uvođenje u Ustav BiH tzv. zamjenske klauzule, čija suština je u tome da će Ustavom BiH biti propisano pravo BiH da preuzme i ostvaruje nadležnosti entiteta radi, kako kaže Evropska komisija u svojim prioritetima, “sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU;

– uspostavljanje na nivou BiH pravosudnog tijela “kojem bi bilo povjereno da obezbijedi dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH”, što u prevodu znači uspostavljanje vrhovnog suda BiH, koji će dovesti do gašenja Vrhovnog suda Republike Srpske;

– najzad, Evropska komisija u svojih 14 prioriteta postavila je i onaj iz tačke 4g) njenog dokumenta iz 2019. godine, kojim se od BiH zahtijeva “da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka”.

A to će, prije ili kasnije, voditi u ukidanje tog ustavnog prava Republike Srpske koje ima u Predsjedništvu BiH, Domu naroda Parlamenta BiH, Savjetu ministara, što nikako nije dobro za Republiku Srpsku.

Sve ovo je, dakle, transponovano u Reformsku agendu aktuelnog Savjeta ministara BiH, u vidu obaveza koje je BiH preuzela na sebe, a što je samo ponovljeno i u Nacrtu programa reformi BiH za 2025. koji je usvojila Komisija za odnose BiH sa NATO-om.

Nastavi čitati

Politika

STANIĆ “Dodik prisustvuje proširenom kolegijumu MUP-a, a više nije PREDSJEDNIK SRPSKE”

Nakon subotnje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, kada smo svjedočili poniženju građana i institucija Republike Srpske od strane skupštinske većine okupljene oko SNSD-a, isti takav odnos nastavljen je i juče – izjavio je ispred Pokreta Sigurna Srpska, Perica Stanić.

On je istakao da je tome najbolji dokaz prisustvo Milorada Dodika proširenom kolegijumu Ministarstva unutrašnjih poslova, iako Dodik više nije predsjednik Republike Srpske, što je potvrdila i sama skupštinska većina na posljednjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine.

–Prisustvo jednog partijskog lidera kolegijumu MUP-a, kako god se on zvao, predstavlja grubu politizaciju Ministarstva i ne doprinosi njegovoj depolitizaciji i profesionalizaciji. Naprotiv, ovim je pređena institucionalna linija između republičkih institucija i partijske strukture, čime se dodatno urušava ugled i povjerenje građana u institucije – naglasio je Stanić.

On je dodao da je posebno zabrinjavajuća izjava ministra unutrašnjih poslova nakon održanog kolegijuma, u kojoj je rekao da u Republici Srpskoj nije bilo „uznemirujućih događaja“.

–Pitamo ministra, zar napad na poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Branislava Borenovića, izazivanje požara na automobilu narodnog poslanika Nebojše Vukanovića, kao i napad na bivšeg ministra bezbjednosti Dragana Mektića, nisu događaji koji uznemiruju javnost? Počinioci ovih krivičnih djela još nisu otkriveni, a napad na svakog građanina trebao bi biti uznemirujući događaj i alarm za Ministarstvo unutrašnjih poslova – poručio je Stanić.

On je zaključio da se institucije Republike Srpske moraju vratiti građanima, a ne služiti kao instrument bilo koje političke partije.

Nastavi čitati

Aktuelno