Connect with us

Politika

IZ VIŠE RAZLOGA! Šmitov status ponovo pod lupom Međunarodnog suda pravde

Procedura imenovanja visokog predstavnika u BiH je ponovo pod lupom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), nakon što je objelodanjeno da bi moglo da bude zatraženo mišljenje i Međunarodnog suda pravde, a to bi, prema riječima upućenih, za Srpsku, imajući u vidu osjetljiv politički momenat, bilo veoma značajno da se u potpunosti demaskira Kristijan Šmit i to iz više razloga.

Srpska, naime, s posebnom pažnjom dočekuje sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, planiranu za 31. oktobar, jer bi, prema dosadašnjim najavama, tad Rusija, kao predsjedavajuća tog tijela, trebalo da članicama predstavi izvještaj republičkog vrha o situacije u BiH.

Rusija i Kina, kao dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a, te Srpska kao strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, od 2021. godine upozoravaju da njemački diplomata Kristijan Šmit nije legalno izabran za visokog predstavnika, jer je iza njegovog imena stao samo Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIK), ali ne i Savjet svojom rezolucijom kako je to bilo u slučajevima njegovih prethodnika na toj poziciji.

Takav epilog dodatno je produbio jaz i u samoj BiH s obzirom na činjenicu da u FBiH smatraju da je Šmit legalni visoki predstavnik, ali, kako kažu sagovornici “Glasa”, sve bi moglo da se promijeni ukoliko i zvanično bude zatraženo savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde.

Pojedini mediji su krajem prošle sedmice objavili da bi Savjet mogao da zatraži od Međunarodnog suda pravde da iznese savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima za imenovanje visokih predstavnika u BiH u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Na internet stranici UN-a je navedeno da je pitanje različitih stavova oko uloge OHR-a u BiH ključno pitanje oko kojeg članice Savjeta bezbjednosti nisu saglasne, uz napomenu da će to biti na dnevnom redu polugodišnje debate o BiH 31. oktobra.

U tekstu se podsjeća da ni Kina ni Rusija ne priznaju ovlaštenja Šmita kao visokog predstavnika i da su pozvale na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR), dok se zapadne članice, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i SAD, protive nametanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a bez pozivanja na Agendu pet plus dva uslova.

Profesor međunarodnog prava Dragan Dakić za “Glas” kaže da se u okvirima stručnih razgovora u vezi sa situacijom u BiH provlačila teza da bi bilo idealno da se Međunarodni sud pravde izjasni o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

– Republika Srpska sama ne može da se obrati Međunarodnom sudu pravde, ali to može Savjet bezbjednosti ili Generalna skupština UN. S obzirom na to da čujemo najavu da bi to mogao biti Savjet bezbjednosti, tako nešto smo i priželjkivali – rekao je Dakić.

Činjenica je da, podsjetio je, stalne članice tog Savjeta – Rusija i Kina, imaju nepromjenjiv i permanentan stav o Šmitu.

– Oni ga stalno osporavaju i to je veoma važno s aspekta međunarodnog prava jer zadržavaju status aktivnost prigovarača – rekao je Dakić, uz opasku da bilo kakva tendencija ozbiljnije revizije Dejtonskog sporazuma ne može da prođe bez odobrenja makar ondašnjih svjedoka među kojima je i Rusija.

Savjet bezbjednosti UN-a je svojevremeno, ističe, rezolucijom verifikovao Dejton, uzdižući ga u rang i izvora međunarodnog prava, a tim dokumentom su potvrđena određena ovlašćenja PIK-u koji jeste nadležan da predloži, ali ne i da imenuje visokog predstavnika.

– Savjet bezbjednosti je, kroz decenijsku praksu, zadržao za sebe ovlašćenje da imenuje to lice i zato bi bilo dragocjeno čuti šta kaže Međunarodni sud pravde, jer u BiH imamo nekoga ko je tu, na toj poziciji, u Kancelariji, a kome nedostaje ovlašćenje od strane Savjeta bezbjednosti, a ko se, međutim, koristi bonskim ovlašćenjima – kategoričan je Dakić.

– Iako bi u ovom slučaju zatraženo mišljenje bilo u rangu savjetodavnog i nije obavezujuće, zbog autoriteta koji imaju ta mišljenja, bio bi značajan korak. Osim značaja u moralno političkom smislu, stavovi tog suda su od velikog značaja za neke eventualne buduće postupke u vezi sa aktima koje je pokrenuo Šmit. To može da bude od značaja i za samu Republiku Srpsku, kao i pojedince koji su, na ovaj ili onaj način, pogođeni njegovim nametnutim odlukama, a biće značajno i za već pokrenute postupke kojima se osporavaju aktivnosti Kristijana Šmita. Jedan je u toku pred njemačkim Bundestagom, a drugi je onaj koji je, u suštini pokrenut, ali još nije ušao u zvaničnu proceduru, a tiče se Evropskog suda za ljudska prava koji je i ranije uzimao u obzir rezoluciju Savjeta bezbjednosti kada je u pitanju BiH i odluke pređašnjih visokih predstavnika – izjavio je Dakić.

Poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Milorad Kojić ističe da preko Savjeta bezbjednosti UN ide najbolji put za ukidanje protektorata jer “svi znaju da Kristijan Šmit nije legalno i legitimno izabran”.

– Na ovaj način treba potvrditi da nisu sprovedene potrebne procedure i da nije legalni visoki predstavnik. Samim tim, treba da budu poništene i sve odluke koje je nametnuo – rekao je Kojić za “Glas“.

Ovlašćenja

Republika Srpska priprema svoj 34. izvještaj o stanju u BiH koji će poslati na adresu Savjeta bezbjednosti UN. U gotovo svakom od njih je ukazivano na to da je Dejtonski sporazum imperativ, uz podsjećanje na ono što je visoki predstavnik po tom međunarodnom aktu.

Riječ je, naime, o instituciji koja po Dejtonu ima ovlašćenja da djeluje kao koordinator aktivnosti u pogledu civilnih aspekata sporazuma. Aneksom Dejtonskog sporazuma je definisan striktno ograničen mandat na osnovu kojeg visoki predstavnik ima ovlašćenje da učestvuje u tim aktivnostima i da prati, održava tijesan kontakt sa stranama, pomaže, učestvuje na sastancima i izvještava, a ne da koristi takozvana bonska ovlašćenja koja su došla nakon Dejtona i od strane zemalja Savjeta za primjenu mira.

Related Topics:

Politika

UGOVOR IZ PAKLA! Zašto Srpska daje 100 miliona evra Rufiju za ugalj koji može “sahranjuje” TE Ugljevik?

 Firma „Drvo-Eksport“ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi sklopila je ugovor sa Elektroprivredom RS o isporuci milion tona uglja Rudniku i Termoelektrani Ugljevik po masnoj cijeni od sto evra po toni sa PDV-om, što znači da će na isporuci uglja inkasirati sto miliona evra, otkriva CAPITAL.

Ono što je mnogo veći problem je što ugalj iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora kojim raspolaže Rufijeva firma ne samo da nije nikakvo spasonosno rješenje za RiTE, već zbog svojih tehničkih karakteristika može da izazove ekocid i tehničko samoubistvo Termoelektrane Ugljevik.

Prema tvrdnjama inženjera rudarstva sa dugogodišnjim iskustvom, ugalj iz Bukove Kose u ugljevičkom pogonu može napraviti totalnu havariju i trajno uništiti preduzeće.

„TE Ugljevik je projektovana za čvršći domaći mrki ugalj sa niskom unutrašnjom vlagom. Ugalj iz Bukove Kose je lignit prepun vlage i strukture obične gline ili blata. Kada takvo blato uđe u drobilice i mlinove, ono se bukvalno lijepi i umjesto finog ugljenog praha, mlinovi se guše, mehanički stradavaju i ispadaju sa mreže“, objašnjava naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

On kaže da svaki inženjer, tehnolog i radnik u RiTE Ugljevik zna da bi ugalj iz Bukove Kose napravio totalnu havariju i da jedini ugalj osim uglja iz Ugljeviku koji se može koristiti jeste onaj iz rudnika Kamengrad kod Sanskog Mosta kojim gazduje firma „Lager“ iz Posušja.

„Problem je što je firma ‘Drvo-Eksport’ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi već sklopila ugovor o isporuci milion tona uglja RiTE Ugljeviku. To znači da ugalj iz Kamengrada koji se jedini može ložiti, a da ne izazove ekocid i havariju, može ulaziti u RiTE Ugljevik samo preko Rufijeve firme i to ako iz firme ‘Lager’ pristanu da posluju sa Rufijem“, objašnjavaju naši sagovornici.

On postavlja pitanje zašto se o nabavci tog uglja nije pregovaralo direktno sa firmom „Lager“, jer bi se sigurno postigla povoljnija cijena.

„Na ovaj način će se Rufijevoj firmi omogućiti da izvuče ekstraprofit. Ne zna se da li je to urađeno svjesno, ali se zna da je na prošlonedjeljnom sastanku u Banjaluci premijer Srpske Savo Minić najviše insistirao na tome da se ugalj uzima od Rufija“, tvrdi naš sagovornik.

On dalje objašnjava da ugalj iz Bukove Kose ima anomalijski procenat sumpora od sedam do čak 13 odsto, dok je sistem za odsumporavanje u RiTE Ugljevik koji je plaćen preko 80 miliona evra projektovan za maksimalno pet odsto sumpora.

„Ako u kotao pustite sirovinu sa 10 ili 13 odsto, koncentracija SO2 skače za 200–300 odsto iznad maksimalno projektovane. U toj situaciji, sistem za odsumporavanje bi se automatski ugasio ili potpuno raspao“, objašnjava on.

Pošto lignit iz Prijedora ima drastično manju kalorijsku vrijednost, naš sagovornik objašnjava da to znači da za megavat struje morate spržiti skoro duplo više uglja, što stvara ogromne količine pepela i šljake.

„Postojeći elektrofilteri i transportni sistemi nemaju propusnu moć za toliki otpad zbog čega će doći do prepunjavanja filtera, a tone pepela će otići direktno kroz dimnjak“, upozorava naš sagovornik.

On podsjeća da se ugalj iz Bukove Kose zbog svog sastava konstantno samozapaljivao na otvorenim deponijama.

„Stanovnici oko Bukove Kose godinama su se gušili u toksičnom dimu i smradu sumpora, a sada se ta ekološka bomba prebacuje na Ugljevik i regiju. Kada se taj sumpor i pepeo nađu u vazduhu, ljudi u toj cijeloj regiji će direktno udisati kisele kiše i otrove“, upozorava inženjer.

Kada je u pitanju zdravlje, on ističe da će najveći ceh platiti radnici koji će u pogonima raditi u nemogućim uslovima i biti stalno izloženi pojačanim toksičnim isparenjima i gasovima.

„Umjesto redovnog posla, radnici će svakodnevno čistiti polomljene mlinove i zagušene elektrofiltere, a kada se elektrana zbog havarija trajno onesposobi, hiljade radnika ostaće bez hljeba“, kategoričan je naš sagovornik.

On na kraju kaže da fiziku, hemiju i projektne parametre pogona ne možete prevariti političkim ugovorima o nabavci.

„Pokušaj da se TE Ugljevik spasi loženjem uglja sa Bukove Kose je kao da u benzinski motor sipate lož-ulje pomiješano sa blatom i očekujete da auto ide. Neće ići, motor će eksplodirati, a oko njega će ostati samo otrovana zemlja i uništena budućnost radnika“, poručuje naš sagovornik.

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave, jer je Nadzorni odbor prihvatio ostavke troje izvršnih direktora ovog preduzeća.

Nadzorni odbor danas je na dva mjeseca produžio mandat  v.d. direktora Žarka Novakovića i v.d. izvršnog direktora za Termoelektranu Željka Milanovića.

Istovremeno, zbog podnošenja neopozivih ostavki razriješeni su dužnosti v.d. izvršna direktorica za opšte i pravne poslove Danijela Lukić, v.d. izvršni direktor za finansije Milan Nikolić i za poslove Rudnika Nebojša Cvjetković.

V.d. direktora RiTE Ugljevik Žarko Novaković nije odgovarao na naše pozive i poruke, ali je navode našeg sagovornika potvrdilo još nekoliko bivših i sadašnjih zaposlenika RiTE Ugljevik koji su takođe insistirali na anonimnosti.

Podsjećamo, Republika Srpska je preko firme „Gas-Res“ isplatila ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu 240 miliona KM za njegovu firmu „Comsar Energy RS“ kako bi otkupila koncesiju za ležište „Ugljevik Istok 2“ i omogućila nesmetan rad RiTE Ugljevik, a sada domaćem tajkunu iz Teslića daje sto miliona evra za ugalj sumnjivog kvaliteta.

Capital

Nastavi čitati

Politika

REKORDNA KASA ZA BANJALUKU! Nacrt budžeta težak čak 300 miliona KM – Stanivuković okupio sve odbornike

U Gradskoj upravi Banjaluka održan je sastanak gradonačelnika Draška Stanivukovića i predstavnika svih odborničkih klubova.

“Ovo su bile konsultacije. Moja namjera je bila da pozovem sve odbornike i da ih pitam kako smatraju da trebamo raditi. Pričali smo o nacrtu i rebalansu budzeta”, rekao je Stanivuković.

Nacrt budžeta za 2027. godinu trebalo bi da iznosi oko 300 miliona KM, rekao je Stanivuković.

“Kolegijum ćemo održati krajem sljedeće sedmice. Nakon toga, sredinom novembra održaćemo sjednicu Skupštine sa 30 do 50 tačaka”, najavio je Stanivuković.

Gradonačelnik Banjaluke najavio je angažovanje konsultantske firme koja će izvršiti analizu poslovanja “Eko toplana”, kako bi se razmotrila mogućnost kupovine privatnog dijela kapitala.

Stanivuković kaže da će pored vraćanja oblasti gradskog grijanja u potpunu nadležnost grada, biti razgovora i o preuzimanju oblasti javnog prevoza.

“Te stvari su strateške, ne može preko noći. O njima će građani da se pitaju”, rekao je Stanivuković.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

DRAMA OKO DVOTREĆINSKE VEĆINE: Dodiku fali nekoliko ruku za najavljene poteze, da li je već otvorena politička pijaca u Banjaluci?!

Uskoro će biti formiran novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske, a prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije BiH, vladajući SNSD će sa satelitskim strankama imati komotnu većinu, međutim upitna je dvotrećinska većina koja je SNSD-u neophodna za brojne poteze koje su najavili.

Kako će izgledati odnosi u parlamentu Republike Srpske i da li ćemo i u ovom sazivu imati nove preletače?

Od ukupno 83 poslanika u Narodnoj skupštini, SNSD će imati 34. Ipak kada se na to dodaju mandati Ujedinjene Srpske, Socijalista i drugih stranaka koje su uz SNSD, nedostaje nekoliko glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu.

Sve su prilike da će im ona i te kako trebati jer je Dodik nedavno najavio promjenu Ustava Republike Srpske iako je pitanje kako će to da provede s ozbirom na postojanje Vijeća naroda. Da li će potreban broj ruku naći u redovima opozicije?

Politikolog Tanja Topić kaže da je sve moguće jer se to nebrojeno puta dogodilo u prethodnim godinama.

“Mi imamo tradiciju preletača, imamo kupoprodajne odnose koje prave oni koji su na vlasti da li sa pojedincima ili dijelovima stranaka. Tako da nas iskustvo uči da je to vrlo mogući scenario. Mi još uvijek ne znamo koji su to zahvati i koje su to namjere, ali sasvim sigurno da dvotrećinska većina omogućava tu jednu vrstu sinergije i djelovanja gdje bi se dio opozicionih predstavnika ili čak jedna cijela opoziciona stranka uključila u vlast”, kaže Topićeva.

Kako saznajemo, već postoji interes da se kupe određeni poslanici opozicije, ali ovog puta ta ponuda dolazi od Dodikovih manjih partnera u vlasti.

Pored izmjena Ustava, glasovi iz opozicicije su SNSD-u potrebni i za druge namjere. Dodik je nedavno otvoreno pozvao opozicione stranke na saradnju, govoreći o izboru srpskih delegata u Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine.

“I da u tom pogledu ćemo imati 4 u Domu naroda i vjerovatno i petoga. Predlažem opoziciji u Republici Srpskoj da se dogovorimo”, rekao je nedavno Dodik.

Posebno je pitanje da li će i ova skupštinska većina nastaviti praksu prethodne gdje su donosili pa povlačili zakone, provodili brojne odluke donesene van institucija Republike Srpske čime su ponižavali Narodnu skupštinu. Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da će i u naredne 4 godine to da zavisi od odnosa vlasti sa međunarodnim centrima moći.

“Da li će zakoni koje će donositi biti antidemokratski najblaže rečeno kao što se znalo desiti u prethodnom periodu, sve to zavisi od novih situacija. Očekuju nas naravno neki drugi izbori Izrael, Amerika, vidjećemo kako će se i EU presložiti tako da zavisiće mnogo od tih eksternih pritisaka ili uslovljavanja.. zavisi od percepcije, ali ne zavisi samo od sebe”, kaže Bubonjić.

Za sada je pod znakom pitanja i odnos SNSD-a sa manjim strankama unutar parlamentarne većine. Nakon izbora u Srbiji mnoge od njih su izgubile oslonac Beograda. Socijalistička partija Srbije nije prešla cenzus, a ta stranka i njen lider Ivica Dačić su imali bliske odnose sa NPS-om Darka Banjca i Socijalističkom partijom Petra Đokića.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno