Connect with us

Društvo

GLAVOBOLJA ZBOG ROBNE RAZMJENE: Deficit skoro 10 milijardi KM

U periodu od januara do septembra ove godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio 9,634 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi u ovim podacima, izvoz je iznosio 12,6 milijardi KM, što je za šest odsto više nego u istom periodu 2024. godine.

“Uvoz je iznosio 22,235 milijardi KM, što je za 4,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine”, stoji u podacima.

Pokrivenost uvoza izvozom
Dalje piše da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 odsto.

“Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 187 miliona KM, što je za 9,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 771 milion KM, što je za 10,5% više nego u istom periodu prethodne godine”, piše u podacima.

Ističe se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 78,9%.

“Izvoz u zemlje EU je iznosio devet milijardi i 280 miliona KM, što je za 5,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 903 miliona KM, što je za 1,9% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 71,9%”, navodi se u podacima.

Gdje je problem?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da veličina trgovinskog deficita ukazuje na to da naš problem nije na strani tražnje, već na strani ponude.

“Nekonkurentna domaća proizvodnja nije u stanju da iskoristi impuls domaće tražnje, te se ona kroz uvoz prelijeva u zemlje sa kojima imamo trgovinsku razmjenu i podstiče njihov rast. Podatak da najveći dio tog deficita otpada na zemlje regije svjedoči da bi se odgovarajućom strategijom uvozne supstitucije značajan dio uvozne tražnje mogao preusmjeriti na domaću proizvodnju”, istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, za uspješnu primjenu ove strategije potrebno je analizirati strukturu uvoza i u dijelu proizvoda i usluga koji mogu biti zamijenjeni domaćom proizvodnjom te definisati mjere za pomoć proizvođačima za unapređenja kvaliteta proizvoda i snižavanja troškova proizvodnje.

“Na taj način bi domaći proizvođači postali konkurentniji kako na tržištima gdje dominira konkurencija kvaliteta, tako i na tržištima proizvoda gdje je opredjeljujuća cjenovna konkurencija. Uz izgradnju infrastrukture koja bi smanjila logističke troškove, firme iz regije bi mogle preseliti kapacitete u našu zemlju i proizvoditi ovdje kako za potrebe domaćeg, tako i za potrebe regionalnog tržišta. Koliko bi ovo bilo značajno za naš rast najbolje govori podatak da bi preusmjeravanje trgovinskog deficita na domaću proizvodnju bilo dovoljno u ovom trenutku da generiše rast od blizu 20%”, objasnio je Mlinarević.

Dva paralelna problema
Ekonomista Igor Gavran kaže da imamo dva paralelna problema, izvoz daleko ispod naših mogućnosti i uvoz daleko iznad naših potreba.

“Dio razloga je u našoj nekonkurentnosti, ali nije samo to u pitanju – ovisni smo o tržištu EU i regije i vrlo malo izvozimo izvan tog ograničenog okvira, iako nas niko ne sprečava da barem pokušavamo ući na nova tržišta – recimo na tržištu Ruske Federacije konkurencija je manja nego ranije zbog sankcija brojnih zemalja, ali to ne koristimo, a uvoz je daleko iznad naših potreba, gdje se enorman dio odnosi na one proizvode koje ili sami proizvodimo u dovoljnim količinama ili ih lako možemo sami proizvesti”, naglasio je Gavran.

Dodao je da su problem i strukture da izvozimo sirovine, repromaterijale i jeftinije gotove proizvode, a uvozimo skuplje.

“Odnedavno je posebno tragičan slučaj električne energije koju sve manje izvozimo, a sve više uvozimo. Nafta i naftni derivati su druga tragedija, ali dugoročna, jer imamo čak i određene rezerve sirove nafte (koje ne istražujemo i ne eksploatišemo), imamo rafineriju nafte koja bi mogla proizvoditi derivate za cijelo bh. tržište i izvoz, ali ništa od toga ne koristimo. Sada kada se Srbija suočava sa sankcijama mogli bismo izvoziti i tamo, ali umjesto toga imamo rafineriju koja ne radi bez ikakvog tehničkog ili ekonomskog opravdanja”, zaključio je Gavran.

Related Topics:

Društvo

NAGLI OBRAT VREMENA! Spremite se, stiže olujno nevreme sa ledom!

Nakon niza ekstremno toplih dana, meteorolozi najavljuju da će uskoro stići kiša s grmljavinom, te da su mogući i led i jak vjetar.

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, danas, u subotu 15. avgusta, očekuje se pretežno sunčano i vruće, dok se na jugu i istoku očekuju slabi do umjereni razvoji oblačnosti.

“Maksimalna temperatura vazduha od 32 do 38, u višim predjelima od 27 stepeni”, navode oni.

Nedjelja, 16. avgust

Nakon svježeg jutra, u nedjelju se tokom dana očekuje sunčano i vruće vrijeme, dok se u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka jugoistoku i jugu,  očekuju slabi do umjereni razvoji oblačnosti.

“Mjestimično u Hercegovini i na jugoistoku moguća je prolazna kiša ili kratkotrajni pljusak. Uveče vedro, a na zapadu uz umjerenu oblačnost. Minimalna temperatura vazduha od 10 do 17, na jugu do 21, u višim predjelima od osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 32 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni”, dodaju oni.

Ponedjeljak, 17. avgust

U ponedjeljak tokom većeg dijela dana biće uglavnom sunčano uz umjerenu oblačnost.

“Poslijepodne i uveče nestabilno uz jači razvoj oblačnosti koji će usloviti kišu i pljuskove s grmljavinom. Pri jačim pljuskovima moguće su i nepogode, grad i jak vjetar. Minimalna temperatura vazduha od 13 do 21, u višim predjelima od 10. Maksimalna temperatura vazduha od 31 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni”, ističu meteorolozi.

Utorak, 18. avgust

U utorak osjetno hladnije i pretežno oblačno sa kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji prestaju do jutra.

“Oko sredine dana postepeno smanjenje oblačnosti od zapada i biće uglavnom sunčano uz promjenljivu oblačnost. Minimalna temperatura vazduha od 16 do 24, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 24 do 30, u višim predjelima od 21 stepen”, stoji u prognozi.

Srijeda, 19. avgust

Pretežno sunčano i postepeno toplije vrijeme očekuje se u srijedu.

“Minimalna temperatura vazduha od 12 do 16, na jugu do 23 u višim predjelima od devet. Maksimalna temperatura vazduha od 28 do 35, u višim predjelima od 23 stepena”, ističu iz RHMZ-a, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Živa u termometru skače do broja 38

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje sunčano i veoma toplo vrijeme sa temperaturom do 38 stepeni Celzijusovih.

Nakon svježeg jutra, preovladavaće uglavnom sunčano i vruće, dok se u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka jugoistoku i jugu očekuju slab do umjeren razvoj oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U Hercegovini i na jugoistoku mjestimično je moguća prolazna kiša ili kratkotrajni pljusak. Uveče će biti vedro uz umjerenu oblačnost na zapadu.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 17, a dnevna od 32 do 38 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom istočnih smjerova. U Hercegovini tokom jutra slab sjeveroistočni vjetar, oko podneva u skretanju na jugozapadni, umjerenog i do pojačanog intenziteta.

Nastavi čitati

Društvo

BLOKIRANI RAČUNI RTRS-a! Za 603 radnika neizvjesna avgustovska plata zbog duga od 5,4 miliona KM

Bankovni računi Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zamrznuti su od 7. jula, zbog čega je pod znakom pitanja hoće li 603 zaposlenika ove kuće primiti avgustovsku platu, saopšteno je iz RTRS. Zamrzavanje sredstava naložio je Okružni privredni sud u Banjoj Luci, oslanjajući se na pravosnažnu presudu iz aprila ove godine, prema kojoj je RTRS obavezan Radio-televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT) isplatiti 5,4 miliona KM.

Iz RTRS navode da je prije dva dana održano novo ročište povodom blokade njihovih računa, piše N1. – Radnici sa zebnjom iščekuju odluku kako bi znali da li će 20. avgusta dobiti platu, jer 20 godina, iako skromne, plate, nisu kasnile ni dana – ističu iz ove kuće. Podsjetimo, BHRT se u ovom predmetu žalio isključivo na troškove sudskog postupka, nastale zbog ogromnog duga koji je RTRS godinama gomilao prema državnoj televiziji. Riječ je o dijelu duga koji trenutno dostiže oko 105 miliona KM, a odnosi se na neraspodijeljenu RTV taksu prikupljenu u posljednjih devet godina.

Nesuglasice oko finansiranja javnog medijskog sistema traju od 2017. godine, kada je RTRS obustavio prosljeđivanje dijela RTV takse BHRT, suprotno odredbama Zakona o javnom RTV sistemu BiH iz 2005. godine. Tim zakonom uređen je odnos triju javnih emitera, BHRT, RTRS i Federalne televizije, kao i model finansiranja i raspodjele prikupljenih sredstava.

Taksa se prikupljala na cijeloj teritoriji zemlje i potom raspoređivala prema propisanom modelu, pri čemu je BHRT imao ključnu ulogu, dok su emiteri iz Srpske obavezni proslijediti mu pripadajući dio prihoda. Vremenom su se, zbog političkih trvenja, nefunkcionisanja zajedničkih tijela i sporova oko naplate i raspodjele, problemi samo nagomilavali.

Nastavi čitati

Aktuelno