Svijet
NIVO MORA RASTE, A OVA MAPA OTKRIVA KO ĆE PRVI NESTATI: Čitavi gradovi će potonuti, ugroženi milioni ljudi!
Nivo svjetskih mora raste. Čitavi gradovi će potonuti. Malo ko će biti bezbjedan, upozorava najnovija studija. Porast nivoa mora više nije daleka prijetnja – već aktivno ugrožava milione ljudi i ključnu infrastrukturu u priobalnim područjima Globalnog juga. Nova, sveobuhvatna studija sada precizno prikazuje, zgradu po zgradu, razmjere te opasnosti.
„Svi ćemo biti pogođeni klimatskim promjenama i porastom nivoa mora, bilo da živimo pored okeana ili ne“, kaže Erik Galbrejt, istraživač sa kanadskog Univerziteta McGill i koautor studije, u članku objavljenom na sajtu univerziteta.
Istraživanje koje otkriva razmjere opasnosti
Studija se fokusirala na Afriku, Jugoistočnu Aziju, kao i Srednju i Južnu Ameriku, koristeći snimke visoke rezolucije sa satelita, podatke o zgradama i napredne metode mašinskog učenja da bi utvrdila koje su strukture najugroženije.
Oko 750 miliona ljudi — odnosno oko desetina svjetske populacije — živi u pojasu do pet kilometara od obale. To znači da čak i umjereno povećanje nivoa mora može izazvati katastrofalne posljedice.
Tri scenarija potapanja
Studija, objavljena u časopisu npj Urban Sustainability, analizirala je 840 miliona zgrada pod tri moguća scenarija porasta nivoa mora:
0,5 metara
5 metara
20 metara
Porast od pola metra doveo bi do poplava oko 3 miliona zgrada.
Porast od 5 metara potopio bi 45 miliona zgrada i uništio preko 80% građevina u nekim državama.
Scenarij od 20 metara ugrozio bi više od 130 miliona zgrada.
Autori naglašavaju da erozija i talasi tokom oluja nisu uračunati, što znači da su ovi brojevi vjerovatno minimalni.
Globalne posljedice i infrastruktura
„Svi zavisimo od robe, hrane i goriva koje prolazi kroz luke i priobalnu infrastrukturu izloženu porastu nivoa mora. Poremećaj te ključne infrastrukture mogao bi da izazove haos u globalnoj ekonomiji i lancima snabdijevanja hranom“, dodaje Galbrejt.
Nema povratka – ali ima vremena za prilagođavanje
Porast nivoa mora je spor, ali nezaustavljiv rezultat globalnog zagrijavanja, koji već utiče na priobalne zajednice i nastaviće to da čini stotinama godina, kaže geofizičarka Natalija Gomez, takođe sa Univerziteta McGill.
Ekolog Džef Kardil dodaje da su neke priobalne zemlje mnogo izloženije od drugih, zavisno od oblika obale i lokacije građevina.
Interaktivne mape sada pomažu urbanistima da zaštite postojeću infrastrukturu i planiraju buduće projekte. Kako nivo mora globalno raste brzinom od 4,5 milimetara godišnje, strategije prilagođavanja postaju nužnost.
„Ne možemo izbjeći barem umjeren porast nivoa mora. Što prije priobalne zajednice počnu da planiraju, veće su šanse da opstanu“, kaže Maja Vilard-Stepan, stručnjakinja za zaštitu životne sredine sa Univerziteta Viktorija i glavna autorka studije, prenosi “Telegraf”.
Svijet
„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.
– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.
On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.
Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.
SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.
Svijet
NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama
Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.
Plan za sankcije energetskim kompanijama
Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.
Naftno polje krije 1,7 milijardi barela
Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.
U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.
“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.
Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.
Uloga SAD-a i britanski stav
Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.
Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.
Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.
“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”
Istorijski spor
Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.
U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.
Svijet
ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine
Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.
Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.
Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.
-
Politika2 dana ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Društvo2 dana ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
-
Politika2 dana agoSNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci
-
Politika2 dana agoPLENKOVIĆEV HVALOSPJEV DODIKU “Sve je bolji”
-
Region2 dana agoZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“
-
Politika13 sati ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Društvo1 dan agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
-
Politika3 dana agoKRIJU TRAGOVE O MILIONIMA SA JAHORINE?! Tužilaštvo naprasno zatvorilo vrata za javnost u slučaju Eleka i Ljevnaića!
