Connect with us

Politika

DODIK “Neće meni karijeru određivati ni BRISEL, NI MOSKVA, NI BEOGRAD”

Milorad Dodik rekao je da je njegovu karijeru neće određivati niti američka niti briselska administracija, niti Moskva, niti Beograd, niti bilo ko drugi, već on sam i narod koji ga je birao. – Ja odlučujem o tome i zato imam 63 odsto podrške, a SNSD 38 odsto. Imamo dominantnu većinu i u Vladi i u Narodnoj skupštini sa koalicionim partnerima i nastavljamo da se borimo za Republiku Srpsku – rekao je Dodik. On je istakao da je ustavni predsjednik i da će tek kada se završi proces u Sudu za ljudska prava u Strazburu moći da se govori o njegovom statusu. Dodik je naveo da se ne bori za nešto što nije, da proces nije završen, da postoje vanredni pravni lijekovi i da to jeste politička borba.

– Ana Trišić-Babić je vršilac dužnosti predsjednika Repubike Srpske i potpisuje ukaze, a ja nastavljam da se ponašam u skladu sa Ustavom – rekao je Dodik za “Evronjuz”.

On je istakao da je posljednja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske

ne predstavlja zaokret, već normalnu političku dinamiku i pragmatizam. Dodik je naveo da je po Ustavu izabrani predsjednik, ali da je pragmatičan s obzirom na to da se uz korištenje snage međunarodnog faktora, prije svega Bajdenove administracije u liku Majkla Marfija, Kristijana Šmita, došlo u situaciju da je sve zloupotrebljeno i da se sada pokušava izgurati sila.

– Ana Trišić Babić je moj saradnik i ona je imenovana da ne bih došao u poziciju da moram da potppisujem dokumenta zbog čega bi me ponovo vratili u sud i doveli u poziciju da me ponovo osude. Nisam ni naivan ni glup da bi preko toga tek tako prešao – rekao je Dodik i dodao da je ponosan zato što je izabrani predsjednik Srpske.

On je istakao da neće odustati od politike, niti otići sa političke scene zato što to neko hoće, već kad narod ne bude izabrao njega i njegov tim. Dodik je rekao da ima intenzivne i korektne kontakte sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

– Odnosi između Srbije i Srpske su na najvišem nivou – poručio je Dodik.

On je naveo da sarađuje sa Sjedinjenim Državama, jer je to sada druga Amerika.

Dodik je napomenuo da su Srbi ranije u poimanju Amerike bili “inkarnacija zla” i da Srpska mora da izgradi sasvim novi odnos sa SAD, te da trenutno radi sa ljudima iz nove američke administracije i gradi te nove odnose.

On je naglasio da Amerika ostaje jedna od najvažnijih zemalja. “Pored Rusije, ovdje nema rješenja bez Amerike”, dodao je Dodik.

Dodik je rekao da ima svoj pravac i cilj, a to je Republika Srpska koja je što bolje etablirana.

Dodik: Očekujem drugačiju atmosferu na sjednici Savjeta bezbjednosti

Predsjednik Milorad Dodik rekao je da ne očekuje da će na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, kao i

On smatra da neće biti ugrožena podrška misiji Altea u BiH.

– Naši ruski prijatelji neće staviti veto, zato što smo procijenili da to treba dati, ali mislim da će se razgovarati o tome da se to oroči, da se kaže može još godinu-dvije – naveo je Dodik.

Dodik je rekao da su strah o ugrožavanju mira sijali muslimani, Denis Bećirović i Željko Komšić.

– Oni misle da će te međunarodne snage ratovati za njih. Oni su totalni politički kreteni – dodao je Dodik.

On je podsjetio na nedavnu izjavu Kristijana Šmita da je dolazio u Sarajevo 1991. godine kao posmatrač na referendumu na koji Srbi nisu izašli i da je rekao da je sve u redu.

– I sada da Srbi takve uvažavaju, to zaista nije fer ni ljudski, ni logički, nikako nije fer. Mi ćemo njega ganjati politički, sudski, pokušaćemo da ga tužimo u Njemačkoj, neće ostati miran do kraja života – ići će na sudove, ganjaće ga tužioci – rekao je Dodik za “Euronjuz”.

Dodik je izrazio nadu da će se doći u poziciju da se u nekim zemljama za Šmitom raspiše potjernica

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno