Svijet
NAPETOST RASTE! Procurile američke obavještajne procjene o Putinu
Prema najnovijoj procjeni američkih obavještajnih službi, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučniji je nego ikada u namjeri da nastavi rat u Ukrajini i ostvari pobjedu.
U analizi, koja je ovog mjeseca predstavljena članovima Kongresa, navodi se kako obavještajne agencije ne vide nikakve znakove da je Rusija spremna na kompromis, uprkos naporima američkog predsjednika Donalda Trampa da posreduje u mirovnim pregovorima, piše NBC News, prenosi Index.hr.
Ova procjena u skladu je sa stavovima američkih i zapadnih obavještajnih službi još od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Ipak, visoki američki zvaničnici sada vjeruju da je Putin u svojim stavovima tvrdokorniji nego ikada. Suočen s ogromnim gubicima vojnika i privrednim problemima kod kuće, Putin je, prema obavještajnoj procjeni, predan osvajanju ukrajinske teritorije kako bi opravdao ogromne ljudske i financijske žrtve rata.
Tramp gubi strpljenje i uvodi sankcije
Kao jasan znak rastuće frustracije, predsjednik Tramp prošle je sedmice otkazao planirani sastanak s Putinom u Budimpešti te je po prvi put od povratka na dužnost u januaru uveo kaznene mjere protiv Moskve. Nove sankcije usmjerene su na dvije velike ruske naftne kompanije. “Jednostavno sam osjetio da je vrijeme”, izjavio je Tramp novinarima, opisavši nove sankcije kao “goleme”. Dodao je kako je “dugo čekao” da ih uvede, ali se nada da “neće dugo trajati”. “Nadamo se da će se rat riješiti”, poručio je.
Bijela kuća odbila je da komentiše obavještajnu procjenu, uputivši na Trampove javne izjave. “Kao što je predsjednik izjavio, ovo su velike sankcije protiv njihovih dviju velikih naftnih kompanija za koje se nada da će pomoći u okončanju rata”, rekao je jedan zvaničnik.
“Jasno je rekao da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i postigne dogovor o okončanju rata. Sjedinjene Države nastaviće se zalagati za mirno rješenje rata, a trajni mir zavisi oD spremnosti Rusije da pregovara u dobroj vjeri.”
Od obećanja do neuspjelih pregovora
TrAmp je dugo obećavao da će posredovati u okončanju rata, a tokom kampanje tvrdio je da će osigurati mir unutar 24 sata od povratka u Bijelu kuću. Međutim, njegovi dosadašnji napori da uvjeri Rusiju na prekid vatre i sjedne za pregovarački stol nisu urodili plodom.
Njegova se retorika posljednjih mjeseci promijenila, a frustracija i nestrpljenje prema Putinu postaju sve očitiji.
“Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobre razgovore, a onda oni nikamo ne vode. Jednostavno nikamo ne vode”, rekao je Tramp prošle sedmice.
Može li pritisak promijeniti stav Kremlja?
Evropski diplomati, bivši američki obavještajci i stručnjaci vjeruju da bi kombinacija novih sankcija, ukrajinskih napada dronovima na ruska energetska postrojenja i evropskih napora za naoružavanje Kijeva vremenom mogla promijeniti računicu Kremlja, prenosi Index.hr.
Ipak, put do mira i dalje je trnovit. Samit na Aljasci u avgustu, koji je Bijela kuća predstavila kao obećavajući korak, nije donio pomak.
Svijet
SADA JE SVE NA TRAMPU! Pentagon dao zeleno svjetlo da se Ukrajini obezbijede rakete “timahavk”!
Pentagon je dao Bijeloj kući zeleno svjetlo da Ukrajini obezbijedi rakete dugog dometa “tomahavk” nakon što je procijenjeno da to neće negativno uticati na američke zalihe, ali je konačna politička odluka na predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
Konačnu odluku donosi predsjednik Tramp
Tramp se koleba poslije razgovora s Putinom
Saveznici vrše pritisak na SAD zbog raketa
Moguće kopneno lansiranje zbog ukrajinske mornarice
Ovo je objavio CNN, pozivajući se na tri američka i evropska zvaničnika upoznata sa tim pitanjem.
Tramp je ranije ovog mjeseca, tokom radnog ručka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, rekao da radije ne bi isporučio rakete Ukrajini jer “ne želimo da poklanjamo stvari koje su nam potrebne da zaštitimo našu zemlju”.
Združeni štab je obavijestio Bijelu kuću o svojoj procjeni ranije ovog mjeseca, neposredno prije nego što se Tramp sastao sa Zelenskim, koji je insistirao da rakete efikasnije ciljaju naftna i energetska postrojenja duboko u Rusiji. Tomahavci imaju domet od oko 1.600 kilometara.
Procjena je ohrabrila evropske saveznike SAD, koji vjeruju da SAD sada imaju manje izgovora da ne isporuče rakete, rekla su dva evropska zvaničnika.
Tramp je takođe rekao samo nekoliko dana prije sastanka sa Zelenskim da SAD imaju “mnogo tomahavka” koje bi potencijalno mogle da daju Ukrajini.
Američki i evropski zvaničnici su stoga bili iznenađeni kada je Tramp dramatično promijenio svoj stav nekoliko dana kasnije, rekavši tokom uvodnog govora na radnom ručku u Bijeloj kući sa Zelenskim da “tomahavci” trebaju Sjedinjenim Američkim Državama.
Rakete nisu sklonjene sa dnevnog reda
Zatim je Zelenskom iza zatvorenih vrata rekao da ih SAD neće obezbijediti “barem ne još”.
Trampova odluka donijeta je dan nakon što je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je Trampu rekao da “tomahavci” mogu da pogode veće ruske gradove poput Moskve i Sankt Peterburga, što ne bi imalo značajan uticaj na bojno polje, ali bi naštetilo odnosima SAD i Rusije, navodi američki TV kanal.
Tramp nije u potpunosti sklonio rakete sa dnevnog reda, rekli su izvori za CNN, a administracija je izradila planove da ih brzo isporuči Ukrajini ukoliko Tramp izda naređenje.
Tramp je takođe posljednjih nedelja postao toliko frustriran Putinovom nevoljnošću da ozbiljno razmotri mirovne pregovore da je prošle nedjelje odobrio nove američke sankcije ruskim naftnim kompanijama i otkazao, za sada, planirani sastanak sa Putinom u Budimpešti kako bi razgovarali o Ukrajini, navode izvori.
Iako Pentagon nije zabrinut zbog zaliha, američki vojni zvaničnici i dalje bore sa tim kako bi Ukrajina trenirala i raspoređivala rakete, rekli su zvaničnici.
Još uvijek postoji nekoliko operativnih pitanja koja bi trebalo rešiti da bi Ukrajina mogla efikasno da koristi rakete, dodali su izvori.
Jedno otvoreno pitanje je kako bi Ukrajina ispalila rakete ako bi ih SAD obezbijedile. Tomahavci se najčešće lansiraju sa površinskih brodova ili podmornica, ali je ukrajinska mornarica ozbiljno iscrpljena, tako da bi rakete vjerovatno morale biti lansirane sa kopna.
Svijet
ŠOK NA SJEDNICI UN-A! Američka predstavnica prećutala Šmita i OHR!
Američka predstavnica u svom govoru na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a koja je u toku nije ni spomenula Kristijana Šmita ni OHR, što je značajno jer se to ranije nikad nije dešavalo.
Ona je rekla da je njena zemlja posvećena stabilnosti i bezbjednosti BiH, te je dodala da SAD pozdravljaju produženje mandata misiji EUFOR Althea.
“Ukorijenjeno u Dejtojnskom mirovnom sporazumu, operacija Althea je od kritične važnosti u podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, rekla je ona, i zahvalila EU i njenom liderstvu na vođenju ove misije.
Dejtonski sporazum
Dodala je da je SAD posvećena Dejtonskom sporazumu i cilju demokratske i mirne BiH.
“Naša diskusija danas se odvija u posebno kritičnom trenutku kako se situacija u BiH nastavlja evoluirati. Stabilnost i deeskalacija moraju biti vrhunski prioritet. Nastavljamo pozivati sve strane da se uzdrže od aktivnosti koje mogu potkopati stabilnost”, rekla je ona.
Dodala je da je proteklih nekoliko godina BiH bila suočena s kontinuiranom političkom krizom, a da su SAD istupile da pomognu u smirivanju situacije.
“Proteklih nekoliko mjeseci radili smo odlučno i diskretno da omogućimo deeskalaciju i otvorimo prostor za veću stabilnost u BiH. U tom kontekstu, pozdravljamo poteze Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji zakone koji će BiH omogućiti veću stabilnost”, reklča je ona.
Sankcije kao odgovor
Kao odgovor na to, kako je naglasila, SAD su uklonile sankcije prema zvaničnicima RS kako bi promovisali stabilnost.
“Ove sanckije, kao i sve ostale sankcije, nisu nikad bile zamišljene da traju vječno. One su odgovor na specifičnu situaciju koja je doprinjela krizi. NS RS je preduzela značajne korake da ukloni ove akcije 18. oktobra”, rekla je.
“Kolege, SAD više ne sprovode projekat izgradnje nacija, sada je vijeme za domaća rješenja, koja donose lokalni akteri koji predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH. Ovi koraci to reflektuju i odražavaju našu politiku”, rekla je ona i pozvala sve narode u BiH da zajedno rade na većoj stabilnosti.
Dodala je da će SAD raditi s svojim partnerima da promoviše američke interese kako bi podržali stabilnost i napredak u BiH i region.
Velika Britanija podržala Šmita
I Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo produženje mandata EUFOR Althei, i zahvalila je Šmitu na njegovom izvještaju koji je podnio Savjetu bezbjednosti UN-a. Naglasila je da se ustavno uređenje u BiH mora održati, i dodala da su zbog napada na ustavno uređenje BiH protekle godine bile neke s najvećom krizom. Za ovu esskalaciju ona je optužila, kako je rekla, bivšeg predsjednika RS, Milorada Dodika.
“Poštujemo odluku Suda BiH i pozivamo sve aktere da održe vladavinu prava i da pokažu poštovanje za suverenitet i teritorijalni integritet BiH”, naglasila je i dodala da će održavanje izbora u RS bez odlaganja omogućiti izbor nove vlade, i ohrabrila je započinjanje konstruktivnog dijaloga između dva entiteta.
Politička kriza, kako je naglasila, opravdava vitalnu i legitimnu ulogu visokog predstavnika i važnost bonskih ovlaštenja.
“Oboje je prihvaćeno u više rezolucija od strane Savjeta bezbjednosti, kao i njegov izbor od strane Savjeta za sprovođenje mira, a ne Savjeta bezbjednosti. Visoki predstavnik je zadužen za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mi u potpunosti podržavamo visokog predstabnika i upotrebu njegovih izvršnih ovlaštenja, kada je to neophodno”, rekla je ona i dodala da njena zemlja podržava domaću odgovornost.
Svijet
ALARMANTNO! U EU raste nezaposlenost, 13,2 miliona građana bez posla
Stopa nezaposlenosti u EU iznosila je 6,0 odsto u septembru 2025. godine i porasla je u odnosu na septembar 2024. godine kada je bila 5,9 odsto, objavio je Evrostat.
Ta stopa je stabilna u poređenju sa avgustom 2025. godine. U septembru ove godine, prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je 6,3 odsto i ona je stabilna u poređenju sa avgustom 2025. godine, kao i sa septembrom 2024. godine, prenosi Tanjug.
Evrostat procjenjuje da je u septembru ove godine bilo nezaposleno 13,246 miliona ljudi u EU , od čega 11,003 miliona u evrozoni.
U poređenju sa avgustom 2025. godine, nezaposlenost je porasla za 63.000 u EU i za 65.000 u evrozoni.
U poređenju sa septembrom 2024. godine, nezaposlenost je porasla za 227.000 u EU i za 187.000 u evrozoni.
-
Hronika21 sat agoU NESREĆI KOD BANJALUKE POGINULI OTAC I SIN: Tužilaštvo se oglasilo o okolnostima
-
Politika18 sati ago“NEPRISTOJNOST, NEKULTURA, BAHATOST”: Žestoka svađa Marinka Božovića i Gorice Dodik na društvenim mrežama
-
Politika23 sata ago“MOLIMO KOLEGINICU DA NE SJEDI U KRILU MINISTRA FINANSIJA”: Šokantna scena u Parlamentu Bosne i Hercegovine
-
Politika2 dana ago„ŠUMOVI“ IZMEĐU BEOGRADA I BANJALUKE: Da li je Dodik OKRENUO LEĐA Vučiću
-
Politika2 dana agoOBJAŠNJENJE STATE DEPARTMENTA: Zašto su ukinute sankcije Miloradu Dodiku i ostalima
-
Hronika2 dana agoNJIMA BI TREBALO DA VJERUJEMO! Policajci podvodili djevojčice iz DOMA ZA NEZBRINUTU DJECU
-
Svijet3 dana agoKRVAVA RACIJA: Najmanje 64 mrtvih u najvećoj policijskoj akciji u istoriji Rija
-
Politika1 dan agoPETROVIĆ NAPAO MIJATOVIĆA “Obogatili ste se i za deseto koljeno”
