Connect with us

Društvo

GRAD OBUSTAVIO SUFINANSIRANJE! Javna kuhinja u Ljubiji danas PRESTAJE SA RADOM

Javna kuhinja u Ljubiji danas prestaje s radom, dok se u javnoj kuhinji u Prijedoru, koju takođe vodi Hrišćanska humanitarna organizacija “Hljeb života”, broj korisnika smanjuje, izjavio je danas predsjednik ovog udruženja Danko Malešević.

On je naveo da je razlog prestanak sufinansiranja iz budžeta grada kojim je snabdijevano 90 od ukupno 150 korisnika koliko se posredstvom ovog udruženja hrani.

– U Ljubiji smo imali 40 korisnika i za njih od danas ne dijelimo obroke, a u Prijedoru smo imali 110 i taj broj od danas smanjujemo na 60, koje finansiraju donatori – rekao je Malešević.

Malešević je podsjetio da za septembar i oktobar potražuje od grada oko 15.000 KM za 90 korisnika s cijenom obroka od 2,60 KM koja je ugovorena na početku godine i koja se nije mijenjala.

– Mi možemo nastaviti sa radom ako grad refundira ta dva mjeseca i ako je izvjesno da će nastaviti sufinansiranje do kraja godine – dodao je Malešević.

Javnu kuhinju u Prijedoru vodi i Udruženje građana “Optimisti” koje, prema evidenciji Centra za socijalni rad, ima 207 korisnika s pravom na ishranu, od kojih 172 svakodnevno dolazi po obroke, a za 35 se dostavljaju prehrambeni paketi zbog toga što žive u udaljenijim područjima grada, o čemu se sedmično izvještava Centar za socijalni rad.

Zijad Čanić iz “Optimista” kaže da je za svoje korisnike od početka godina do danas udruženje uplatilo 13.966 KM za struju i vodu, za donacije i stipendije obezbijedilo 20.600 KM, a privuklo ukupno 97.000 KM sredstava za rad mimo budžeta grada.

– Imamo i 27 korisnika koji ne ispunjavaju uslove za ostvarivanje ovog proširenog prava iz budžeta grada, ali i za njih i za sve druge naše aktivnosti mi imamo stalnu komunikaciju sa donatorima i privrednicima. Grad pokriva 35 do 40 odsto naših potreba, a ostalo su drugi izvori finansiranja – istakao je Čanić.

On je podsjetio da je, zahvaljujući donaciji Vlade Republike Srpske, skladište ove javne kuhinje snabdjeveno za do kraja godine sa 90 odsto potrepština i da će, bez obzira na prestanak finansiranja iz budžeta grada, udruženje izaći iz ove situacije.

– Pozivamo i korisnike iz Ljubije da nam se obrate jer možemo podijeliti pakete hrane za mjesec dana, da se nekako prebrodi ova situacija – poručio je Čanić.

Gradonačečnik Prijedora Slobodan Javor prošle sedmice je podsjetio da je budžetska stavka za sufinansiranje javnih kuhinja za ovu godinu rekordnih 150.000 KM i da je za tu namjenu intervenisano sa dodatnih 20.000 KM.

Prema podacima Centra za socijalni rad Prijedor, početkom godine 259 korisnika imalo je pravo na javnu kuhinju. S cijenom obroka od 2,60 KM taj bi broj korisnika na godišnjem nivou iziskivao više od 240.000 KM.

Autor: SRNA/Srpskainfo

Društvo

AMS poslao važno OVAVJEŠTENJE VOZAČIMA u BiH

Zbog pada temperature vazduha u Republici Srpskoj u večernjim i noćnim časovima lokalno je moguća poledica, kao i magla u kotlinama i duž riječnih tokova, saopšteno je iz Auto-moto saveza (AMS) Srpske.

Iz AMS-a vozačima savjetuju oprezniju vožnju, uz poštovanje svih saobraćajnih propisa, te napominju da je posjedovanje zimske opreme i zakonski obavezno.

Na graničnim prelazima u BiH nema dužih zadržavanja.

Nastavi čitati

Društvo

OZBILJNO UPOZORENJE! Ne naručujte ove proizvode sa Temua, OPASNI SU PO ŽIVOT

Trgovačko udruženje u Njemačkoj ispitalo je kinesku onlajn platformu Temu i došla do šokantnih otkrića.

Istraživanja su pokazala da neki predmeti mogu biti stvarno opasni.

Njemačko udruženje za konope i priveze (FSA) željelo je dobiti predstavu o kvalitetu proizvoda koji dolaze sa platforme koja je posebno poznata po niskim cijenama i agresivnom oglašavanju. U tu svrhu obavljene su probne kupovine i predmeti su testirani. Rezultati su zabrinjavajući.

Trgovačko udruženje otkrilo je značajne sigurnosne rizike prilikom testiranja remena za vezivanje i remena s omčom.

Temu proizvodi pokazali su, između ostalog, deformacije, značajnu premalu čvrstoću i “dramatičan” pad potrebne prekidne sile.

Osim toga, pronađene su nedozvoljene CE oznake (obavezni znak usklađenosti za proizvode koji se stavljaju na tržište u zemljama Evropske unije i Evropskom privrednom prostoru), netačne ili nikakve oznake pridruženog maksimalnog radnog opterećenja i netačno kodiranje bojama.

Proizvodni nedostaci u Temu proizvodima često nisu vidljivi golim okom.

Trgovačko udruženje stoga upozorava da postoje značajni “rizici za život i tijelo” potrošača.

“Osiguranje kvalitete i sukladnost s evropskim standardima nisu zajamčeni za kupljene proizvode”, stoji u saopštenju objavljenom u ponedjeljak.

Nedostaci utvrđeni istragama FSA mogli bi dovesti do “ozbiljnih sigurnosnih problema” u primjeni. Činjenica da se proizvodni nedostaci ne mogu vidjeti golim okom još je opasnija.

Zbog toga je trgovačko udruženje već upozorilo vladu u Dizeldorfu. Takođe su pozvali kinesku jeftinu platformu da preuzme odgovornost i osigura da proizvodi koje nudi ne predstavljaju opasnost za kupce.

Nije ništa novo da Temu kritikuju – posebno od strane zagovornika potrošača. Savezna vlada tek je krajem januara objavila da želi strože kontrolisati kineske portale poput Temu i Šeina. To nije samo zbog očitog plagijata ili nepoštenih uslova tržišnog takmičenja, već i zbog nedostataka kvaliteta i nedostatka sigurnosnih standarda

Nastavi čitati

Društvo

MNOGI OBOŽAVAJU SLATKIŠE! “Dubai” i “čili” čokolade iz Srpca idu kao alva (FOTO)

Tražeći način da zaokruži uspješnu proizvodnju lješnika, koji uzgaja već desetak godina, penzionerka Brana Suvajac iz Srpca došla je na ideju da počne praviti domaće čokolade, koje su brzo postale omiljene među ljubiteljima poslastica.

Još od mladosti obožavala je pripremu raznih kolača i slatkiša, a dugogodišnje iskustvo u kulinarstvu pomoglo joj je da krene sa izradom raznovrsnih čokoladnih delicija čiji nesvakidašnji ukus privlači sve generacije.

– Već godinu dana pravim ručno rađene bijele, crne i mliječne čokolade raznih ukusa i oblika. Krenula sam prvo ubacivati prženi lješnik, mljeveni ili sa dodatkom jezgre, a zatim sam dodavala suvo voće, kafu i razne kreme. Moram priznati da to nije nimalo lako i još se usavršavam u ovom poslu – kaže Brana.

Svoje proizvode izlaže u salonu Udruženja žena Srbac čiji je dugogodišnji član, a za njene čokolade vlada interesovanje i u drugim lokalnim zajednicama pa se mogu kupiti i u “Krajiškoj kući” u Banjaluci i “Kući Lijevča i Potkozarja” u Gradišci.

– Vrijedne domaćice iz Srpca, sa kojima se redovno družim, podstakle su me da pokušam napraviti čokoladu sa lješnikom i tako je sve počelo. Svaku čokoladu izrađujem ručno, a za pripremu i pakovanje mi obično treba oko pola sata. Nemam nikakve mašine, već koristim samo posude u kojima topim sastojke na pari, uz kalupe za oblikovanje, a obično pravim manje količine. Moje čokolade su ne samo ručno rađene već i zdrave, jer ne sadrže konzervanse, pa im je rok trajanja od četiri do šest mjeseci – istakla je Brana.

Vrlo često za rođendane, krsne slave i razne druge proslave poručuju njene slatkiše, na kojima ispisuje prigodne čestitke, a imala je i veću narudžbu sitnih čokolada za jedan šahovski turnir. Kako kaže, djeca najviše vole deserte u obliku zeke, mace ili mede, a među mladima i odraslima je trenutno najpopularnija “dubai” čokolada za koju je takođe pronašla recept.

– Našla sam ga na internetu i nije mi bio problem da je napravim. Čak sam dobila originalnu čokoladu iz Dubaija od jedne sugrađanke koja je tamo boravila i uvjerila se da se ne razlikuje puno od moje, osim što je malo kremastija. Ne pravim klasičnu tablu jer krem od pistacija nije baš jeftin, pa je izrađujem u manjim oblicima. Najmanja košta 3,5 KM, a malo veće pakovanje od 95 grama se može kupiti za pet KM. Cijene svih čokolada zavise od gramaže, a vrlo često i od ambalaže koja je prilično skupa – rekla je Brana.

 

Posebno interesovanje vlada i za njene čokolade sa dodatkom čili papričice, što ne čudi, jer je to bila čuvena poslastica još u vrijeme Asteka i Maja koji su njome začinjavali kakao za pravljenje napitaka nazivajući ga “hranom bogova”. Kao što su i u tom periodu postepeno osvajale Evropu i svijet, tako su i čokolade iz Branine kuhinje sve traženije u našoj dijaspori.

– Dolaze kupci iz Švajcarske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i redovno uzimaju veće količine. Redovno naš izložbeni salon u Srpcu posjećuje i jedna porodica iz Danske zajedno sa rođacima iz Nove Topole i kupuju sve, od slatkiša do suvenira – ističe Brana.

Potvrda kvaliteta stigla je na petom po redu sajmu “Plodovi sela malih proizvođača” koji je u novembru prošle godine održan u “Delta planetu” u Banjaluci, gdje je zlatnom medaljom nagrađena njena mliječna čokolada sa grožđicama i prženim lješnikom.

– Naše udruženje je tada osvojilo čak pet zlatnih medalja, pored čokolade još i za ljute džemove, med i medenjake. Sve što rade vrijedne žene iz Srpca ima izuzetnu vrijednost i bez njihove podrške ne bih uspjela u ovom poslu. Iz brojnih radionica, seminara i druženja koje organizujemo rađaju se kvalitetne ideje, a osnova svega je da se od zaborava sačuvaju stari zanati, tradicija i običaji – naglasila je Brana.

Lješnik

Uzgojem lješnika Brana Suvajac se bavi već desetak godina, a u ponudi ima svježi i prženi lješnik koji uglavnom prodaje, a dio koristi za vlastite potrebe. Prženi lješnik koristi i za proizvodnju domaćeg likera.

– Lješnik uzgajam na parceli od 1,5 hektara i u tome mi pomaže porodica. Od toga ne može baš da se živi pa mi više dođe kao dodatni prihod uz penziju. Ali svakome bih preporučila da redovno konzumira lješnik jer je bogat hranljivim materijama i ima visok sadržaj zdravih masti, vitamina i minerala – rekla je Brana.

Glas

Nastavi čitati

Aktuelno