Sjednica Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH biće održana danas u Njujorku.

O današnjoj sjednici početkom sedmice razgovarali su ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i Milorad Dodik koji je tada rekao da je usaglašeno da misiji Altea treba da bude produžen mandat u BiH, što će Rusija podržati.

Iz Republike Srpske upućen je izvještaj Savjetu bezbjednosti koji će na sjednici predočiti ruski ambasador pri UN.

Vlada Republike Srpske istakla je u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN da destabilizujuća i nelegitimna vladavina neizabranog Kristijana Šmita mora biti okončana, a njegovi dekreti poništeni.

“Njegove nepromišljene i apsurdne odluke drastično su podigle tenzije, izazivaju krize jednu za drugom u BiH i sprečavaju razvoj demokratskih institucija u zemlji”, navedeno je u izvještaju.

Vlada je podsjetila da je ovaj njemački političar čak i u svojoj matičnoj zemlji izložen oštrim kritikama zbog ravnodušnosti prema nacističkim žrtvama.

Kako je navedeno, od svog dolaska u BiH 2021. godine ne radi ništa drugo već izaziva nestabilnost, dok je tokom cijele decenije koja je prethodila Šmitovom dolasku nametnuta samo jedna odluka.

“Nasuprot tome, otkako je preuzeo kontrolu nad OHR-om i uprkos činjenici da nema legitimitet, Šmit postupa krajnje nepromišljeno i donosi na desetine protivpravnih odluka kojima gazi ustavnu demokratiju i vladavinu prava u BiH”, upozorava Vlada u izvještaju.

U tom dokumentu se ističe da je najnovija i ujedno najozbiljnija kriza u BiH izazvana kada je Srpska pružila otpor Šmitovom cilju da oduzme svu javnu imovinu Republike, uključujući njene prirodne resurse, puteve, škole i bolnice, i da je prenese na nivo BiH, čime bi Srpska postala politički i pravno obezvrijeđena, a Bošnjacima omogućeno da kontrolišu njene resurse.

“Takav cilj grubo krši Ustav BiH, koji kontrolu nad javnom imovinom ostavlja entitetima”, tvrdi se u Izvještaju.

Da bi kaznio rukovodstvo Srpske za takav neposluh, napomenuto je u izvještaju, Šmit je proizvoljno sankcionisao najjaču srpsku političku stranku u BiH – SNSD, zabranivši joj finansiranje iz svih izvora javnih sredstava, i tako ovu stranku namjerno doveo u krajnje nepovoljan položaj u odnosu na druge stranke koje Šmit favorizuje.

Naglašeno je da ovaj pokušaj da selektivno uništi jednu političku stranku uskraćivanjem sredstava samo zato što ta stranka ukazuje na protivpravnost njegovih postupaka, pokazuje koliko on prezire demokratiju.

“Šmit je jednostrano i putem odluke izmijenio izborni zakon BiH četiri puta, jednom čak veče prije samih izbora”, navedeno je u izvještaju.

Ako se dozvoli da Šmitovi nezakoniti dekreti ostanu na snazi, iz Vlade je ukazano da će svi građani BiH zauvijek biti izloženi riziku krivičnog gonjenja zbog kršenja lične samovolje pojedinca koji u datom trenutku bude nosio titulu visokog predstavnika.

“Takvo stanje bi učinilo Ustav BiH besmislenim i označilo kraj svake vladavine prava u BiH. S ciljem vraćanja pravnog poretka BiH na ustavne osnove, sve nezakonite odluke Šmita moraju biti poništene”, ističe se u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN.

Podsjeća se na navode televizije N1 prema kojem je specijalni predstavnik EU u BiH Luiđi Soreka u maju ove godine “upozorio da međunarodna zajednica ne može – i ne smije – preuzimati odgovornosti koje pripadaju domaćim institucijama”.

“Ne možemo mi zamijeniti domaće vlasti. Zakoni se usvajaju u zakonodavnoj proceduri, izvršna vlast ih sprovodi”, rekao je tada Soreka.

Nažalost, pojedini zvaničnici EU postupaju sasvim suprotno izjavi Soreke i podržavaju Šmitove neustavne dekrete, a njihov cinizam i licemjerje u potpunosti ogoljavaju ispraznost tvrdnji EU da podržava demokratsko upravljanje i vladavinu prava.

“Ukoliko EU zaista želi da BiH napreduje na putu ka članstvu u EU i ako zaista poštuje vladavinu prava, mora odbaciti Šmitovo pozivanje na funkciju visokog predstavnika, kao i svako prisvajanje neograničenog prava da iko na toj funkciji vlada BiH dekretom, te zahtijevati da sve strane u BiH i van nje poštuju demokratske ustavne procedure dogovorene u Dejtonu”, navodi se u izvještaju.

Ističe se da su Sjedinjene Države ove godine, sa svoje strane, mudrom odlukom prestale da podržavaju Šmitove dekrete, a u maju je zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau izložio novi pristup te zemlje prema BiH, kojim se odbacuje politika prethodne administracije zasnovana na grubom stranom uplitanju.

U svojoj analizi na tom planu, Fondacija Heritidž poziva Trampovu administraciju da “okonča neograničena ovlašćenja OHR-a i vrati državni suverenitet BiH”, te da Kongres SAD “obustavi sredstva namijenjena OHR-u… sve dok bonska ovlašćenja ne budu ukinuta”.

Ukoliko su SAD zaista promijenile svoju politiku prema BiH, iz Vlade su naveli da treba javno da odbace Šmitove dekrete i njegove pokušaje da ukloni demokratski izabrane lidere koji zahtijevaju da se Ustav BiH poštuje, te da insistiraju da BiH upravljaju njeni demokratski izabrani lideri, a ne neizabrani strani despot.

“Svi koji se zalažu za uspjeh BiH moraju podržati unutrašnji dijalog i dosljednu primjenu Dejtonskog sporazuma te zahtijevati hitno ukidanje Šmitove antidemokratske, neustavne i destabilizujuće stege kojom guši BiH”, zaključeno je u završnom dijelu izvještaja.

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da će Rusija tokom sjednice Savjeta bezbjednosti zastupati principijelan stav da Kristijan Šmit nema legitimitet i da OHR treba zatvoriti.

Sjednicom Savjeta bezbjednosti predsjedava Rusija.