Politika
PREDSTAVNIČKI DOM “OTEO” od Savjeta ministara imenovanje GLAVNOG PREGOVARAČA BiH sa EU
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je odluku prema kojoj bi on trebalo da formira kancelariju i imenuje glavnog pregovarača BiH sa EU i time dodatno zakomplikovao cijeli proces, s obzirom na to da je samo nekoliko sati ranije na sjednici Savjeta ministara BiH praktično dogovoreno da se ide u smjeru da taj posao uradi upravo Savjet ministara BiH.
Naime, na sjednici Savjeta ministara BiH u četvrtak, u prijepodnevnim časovima, bila je tačka o formiranju kancelarije glavnog pregovarača i imenovanju glavnog pregovarača, međutim nakon rasprave ona je povučena sa dnevnog reda. Dogovoreno je da se Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, i njeni zamjenici Staša Košarac i Zukan Helez sastanu sa predstavnicima Direkcije za evropske integracije i Kancelarije za zakonodavstvo kako bi dogovorili sporne detalje iz odluke. Međutim, samo nekoliko sati kasnije, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je odluku prema kojoj on treba da uradi taj posao, a sudeći po najavama, već za desetak dana klubovi poslanika će dostaviti prijedloge za imenovanje.
Očekivano, sve bošnjačke političke partije podržale su ovaj prijedlog, a njima su se pridružile i opozicione partije iz Republike Srpske, odnosno SDS, PDP i Lista za pravdu i red. Protiv prijedloga da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenuje glavnog pregovarača bili su poslanici HDZ-a i SNSD-a koji nisu ni prisustvovali zasjedanju.
U SDP-u otvoreno su rekli da je cilj odluke kojom Predstavnički dom imenuje glavnog pregovarača taj da se spriječi da neko iz SNSD-a bude na toj poziciji, međutim i među njima postoje različita mišljenja, a jedno od njih je i da u cijeli proces treba uključiti i Predsjedništvo BiH. Uključivanje Predsjedništva BiH za SDP je neprihvatljivo, jer, kako je rekao Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a, u tom slučaju bi Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, a koja dolazi iz SNSD-a, izabrala glavnog pregovarača.
“Jedino mjesto gdje glavni pregovarač može biti izabran, a da to nije predstavnik SNSD-a, je Predstavnički dom. Jedan od političkih razloga zašto je to predloženo je upravo ovo”, rekao je Magazinović.
Sa druge strane, Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, kaže da Krišto treba od Ustavnog suda BiH da traži ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Predstavničkog doma.
On je rekao da je odluka Predstavničkog doma neustavna i nezakonita i nesprovodiva.
“Odluka koju su usvojili ne samo da je u sukobu sa ustavnim nadležnostima, već je suprotna Zakonu o Savjetu ministara i Zakonu o upravi BiH. Iz procesa odlučivanja brutalno su izbacili Dom naroda parlamenta BiH, nastojeći da zaobiđu većinsku volju srpskog, ali i hrvatskog naroda”, rekao je Košarac.
Inače u samoj odluci koja je bila pred Savjetom ministara BiH predviđeno je da glavni pregovarač ima status koji trenutno ima zamjenik ministra u Savjetu ministara BiH. Za svoj rad odgovarao bi predsjedavajućem Savjeta ministara te Savjetu ministara BiH kao kolektivnom tijelu. Na raspolaganju bi imao Direkciju za evropske integracije koja bi obavljala veliki dio administrativnog posla, a bile bi formirane dvije kancelarije, jedna u Briselu, druga u Sarajevu. Naravno, prijedlog je da njega imenuje Savjet ministara BiH, međutim Kancelarija za zakonodavstvo Savjeta ministara BiH sugerisala je da se u tom postupku ne isključi Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za vođenje spoljne politike.
U suštini, trenutno, imenovanje glavnog pregovarača ide u tri kolone, jedna je da ga imenuje Savjet ministara BiH, druga da to uradi Predstavnički dom, a treća da taj posao završi Predsjedništvo BiH.
Poslanici stranaka “trojke”, odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke u Predstavničkom domu izrazili su zadovoljstvo time što je usvojena odluka da taj posao uradi Predstavnički dom uz napomenu da je usvojen i zaključak da u narednih deset dana klubovi poslanika u Predstavničkom dom predlože imena kandidata za glavnog pregovarača i njegove zamjenike.
“Istinski proevropski orijentisane stranke usvajanjem ove odluke nastavljaju sa realizacijom evropske agende Bosne i Hercegovine sa ciljem što skorijeg otvaranja pregovora. Pozivamo predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto da se što prije, u skladu sa odlukom, osiguraju tehničko finansijski uslovi kako bi ured glavnog pregovarača mogao početi s radom odmah po imenovanju”, saopšteno je iz stranaka “trojke”.
Za razliku od stranaka “trojke”, Klub poslanika SNSD-a saopštio je da je Predstavnički dom postao odmetnuti dom bošnjačke “trojke” te da takve odluke ne mogu samostalno donositi.
U saopštenju za javnost Kluba poslanika SNSD-a citiran je član 49. Zakona o upravi BiH, u kojem se navodi da “odluke o osnivanju organa uprave, upravnih organizacija i drugih tijela u sastavu institucija BiH donosi Parlamentarna skupština BiH”.
“Dakle, nijedan dom Parlamentarne skupštine BiH ne može samostalno donositi odluke ove vrste. Uprkos tome, Predstavnički dom je samoinicijativno preuzeo nadležnosti cijele Parlamentarne skupštine, čime je postao odmetnuti dom bošnjačke “trojke” koji djeluje mimo Ustava, zakona i poslovnika”, upozorili su poslanici SNSD-a.
Podsjećanja radi, priča o glavnom pregovaraču sa EU traje već nekoliko godina. Stranke “trojke”, SNSD i HDZ u vrijeme dok je koalicija funkcionisala dogovorili su da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH i da to treba da bude Srbin, s obzirom na to da su predsjedavajući Savjeta ministara, ministar spoljnih poslova BiH i direktor Direkcije za evropske integracije iz drugog naroda.
U političkim kuloarima spekuliše se da Bošnjaci nisu protiv toga da prvi mandat na toj poziciji dobije Srbin, a ukoliko na kraju sadašnji saziv Predstavničkog doma bude imenovao glavnog pregovarača, najveće šanse za tu funkciju ima Igor Crnadak (PDP), koji je nekada obavljao funkciju ministra spoljnih poslova.
Politika
Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?
Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?
Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.
“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.
Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.
Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.
“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.
Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.
“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.
Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.
Politika
ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.
Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.
Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.
Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.
On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.
Politika
HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE
Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.
Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.
Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.
– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.
Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.
Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.
Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.
Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.
-
Politika3 dana agoSAVIĆ-BANJAC ODGOVORILA MARIČIĆU: Jedan mjesec mu smeta što se ne radi, drugi što se radi
-
Politika2 dana agoPETROVIĆ I PANDUREVIĆEVA KOŠTALI SDS OVJERE: Zbog neplaćenih kazni prijava odbijena
-
Društvo3 dana agoBOLESNI U ZAČARANOM KRUGU: Umjesto penzije, PIO ih ponovo šalje na liječenje
-
Hronika2 dana agoOBRT U ISTRAZI: Grafite „Ubij balije“ i „VRS“ ispisao maloljetni Bošnjak
-
Politika3 dana agoNAKON BANJALUKE, CIVILNI ROK I U BIJELJINI? „Ako želimo zdravo društvo, moramo se baviti mladima“
-
Politika3 dana agoZADUŽENJE ZA ZADUŽENJEM: Vlada RS planira novu emisiju vrijednu 50 miliona KM
-
Politika3 dana agoDODIKOV POTPIS ZA CIK NIJE PREPREKA: Ovjerena kandidatura SNSD-a za izbore
-
Svijet2 dana agoKOLONE NA GRANICI SA GRČKOM: Na prelazima čeka čak 65 autobusa, putnici satima zaglavljeni!
