Connect with us

Svijet

AMERIČKI RAT ZA NAFTU? Venecuela ima najveće rezerve, Tramp šalje vojsku zbog “droge”

SAD su nagomilele vojsku u Karipskom regionu, dok Donald Tramp najavljuje kopnene napade na “narko-ćelije” u Venecueli. Maduro optužuje Vašington da želi da preuzme kontrolu nad najvećim naftnim rezervama na svijetu.

Izgleda da je Amerika spremna za rat sa Venecuelom, što je predsjednik te zemlje Nikolas Maduro pripisao želji Vašingtona da kontroliše ogromne rezerve nafte u zemlji. Međutim, američki lider Donald Tramp je ponudio Maduru da sa porodicom napusti zemlju prije nego što napad počne, što je ovaj odbio.

Prema Trampovim riječima, ugrožene su narko-trase u regionu Kariba, ali bojazan ostaje: šta ako Amerika zapravo želi blago Venecuele, zemlje sa najvećim zalihama nafte na svijetu?

Čini se da je Tramp nedavno proglasio početak rata i najavio da kreću kopneni udari. Američki predsjednik je poručio da će uskoro početi napade unutar Venecuele, za razliku od dosadašnjih udara na brodove koji navodno prevoze drogu.

“Počećemo te napade i na kopnu. Znamo gdje žive. Znamo gdje su loši momci i uskoro ćemo početi”, izjavio je Tramp, najavljujući udare na narko-ćelije u Venecueli.

Međutim, dodao je da napadi možda neće biti ograničeni samo na Venecuelu, već će ciljati svakoga ko proizvodi ili prodaje drogu koja završava u Americi. Vojska SAD je nagomilala snage i opremu u Karipskom regionu, zbog čega je Venecuela praktično opkoljena.

Glavne narko-trase u Karipskom regionu
Govoreći o narko-rutama u ovom području, koje će se sada možda naći na udaru Vašingtona, sljedeće su najaktivnije:

Kolumbija-Venecuela-Karibi- SAD/Evropa: Narko-karteli često prebacuju kokain iz istočne Kolumbije preko venecuelanske granice, a zatim ga šalju u Dominikansku republiku, Portoriko, Haiti, ili direktno prema SAD (Florida) i Evropi. Ovo je jedna od najvažnijih ruta poslednjih godina
Kolumbija-Pacifik-Panama/Kostarika-Karibi-Meksiko/SAD: Kombinacija pacifičkih i karipskih pravaca. Droga često stiže do Panamskog kanala, gde se potom prebacuje dalje ka Karibima ili sjeverno prema Meksiku
Kolumbija-Ekvador-Galapagos-Centralna Amerika-Karibi: Ruta koja koristi udaljene pacifičke zone kao tranzitne tačke, pa zatim ide prema karipskoj obali Centralne Amerike
Kolumbija- Aruba-Karipske luke: Ova ostrva, blizu venecuelanske obale, ponekad se koriste kao tranzitne tačke ka Trinidadu i Tobagu, Portoriku, Bahamima
Kolumbija-Karipsko more-Bahami-Florida: “Bahamski koridor” je jedna od starijih ruta, ali i dalje aktivna. Koriste se brzi čamci i manje letjeliceVenecuela – zemlja sa najvećim rezervama nafte
Američki Stejt department već nedeljama negira da nafta igra centralnu ulogu u slanju više od desetak ratnih brodova i 15.000 vojnika u Karipski region. Umjesto toga, Trampova administracija insistira na tome da su vojne prijetnje dio američkih napora da zaustave priliv nedokumentovanih migranata i ilegalnih droga iz Venecuele.

Bez obzira na razloge koji stoje iza brzog zaoštravanja situacije na Karibima, ako dođe do promjene režima Nikolasa Madura u Venecueli, najveće rezerve nafte na planeti igraće centralnu ulogu u budućnosti zemlje.

Velike zalihe nafte se uglavnom povezuju sa Bliskim istokom, ali Venecuela leži na 303 milijarde barela sirove nafte, odnosno oko petine svjetskih rezervi.

Venecuela proizvodi oko milion barela nafte dnevno. To je manje od polovine onoga što je proizvodila prije nego što je Maduro preuzeo kontrolu nad zemljom 2013. godine i manje od trećine od 3,5 miliona barela koliko je proizvodila prije nego što je socijalistički režim preuzeo vlast 1999. godine.

Međunarodne sankcije vladi Venecuele i duboka ekonomska kriza doprinijele su padu naftne industrije zemlje, ali uticao je i nedostatak investicija i održavanja.

Vlada SAD je uvela sankcije Venecueli 2005. godine, a prva Trampova administracija je 2019. godine efikasno blokirala sav izvoz sirove nafte u Sjedinjene Države od državne naftne kompanije Petroleos de Venezuela.

Zašto Amerika želi venecuelansku naftu
Sjedinjene Države proizvode više nafte nego bilo koja druga zemlja, ali i dalje moraju da uvoze naftu, posebno onu koju proizvodi Venecuela.

To je zato što SAD proizvode laku, sirovu naftu, koja je dobra za proizvodnju benzina, ali ne mnogo više od toga. Teška, kisela sirova nafta poput one iz Venecuele je ključna za određene proizvode u procesu rafiniranja, uključujući dizel, asfalt i goriva za fabrike i drugu tešku opremu.

Venecuela je u blizini, a njena nafta je relativno jeftina. Većina američkih rafinerija je izgrađena za preradu venecuelanske teške nafte i one su znatno efikasnije kada koriste venecuelansku naftu u poređenju sa američkom.Da li Maduru prijeti svrgavanje
Otvaranje venecuelanske nafte svijetu moglo bi koristiti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.

“Kada bismo imali legitimnu vladu u Venecueli koja bi vodila proces, to bi otvorilo veću ponudu za svijet, smanjujući rizik od skokova cijena i nestašica nafte. Bilo bi odlično kada bismo mogli da ponovo oživimo venecuelansko tržište nafte”, rekao je za CNN Fil Flin, viši tržišni analitičar u “Price Futures Group”.

Zato mnogi spekulišu da nafta možda igra ulogu u odluci Trampove administracije da izvrši pritisak na Madura. Prošlog vikenda, Maduro je poslao pismo generalnom sekretaru OPEK-a, tvrdeći da Trampova administracija želi da zapleni rezerve nafte njegove zemlje.

Tramp je navodno dao ultimatum Maduru: da odmah napusti Venecuelu sa porodicom, prije nego što je objavio da će vazdušni prostor te zemlje biti zatvoren.

Related Topics:

Svijet

ORVELOVSKI ZAKON U NJEMAČKOJ! Obavještajci dobijaju dozvolu da vam tajno ulaze u stan dok niste tu!

Njemačka vladajuća koalicija, koju čine Hrišćansko-demokratska unija /CDU/ i Socijaldemokratska partija, saglasile su se o zakonu kojim se stranim obavještajnim službama daje ovlašćenje da tajno ulaze u domove građana.

Prema dokumentu, strani obavještajni službenici bili bi ovlašćeni da tajno ulaze u stambene prostorije, uključujući i one njemačkih državljana koji žive u inostranstvu, da bi se pripremili za ili izvršili obavještajne operacije, objavio je list “Frankfurter algemajne cajtung”.

Međutim, kako se navodi u izvještaju, prvo bi morali da dobiju odobrenje nezavisnog nadzornog tijela. Prijedlog zakona daje nova ovlašćenja njemačkom Saveznom zavodu za zaštitu Ustava da prikuplja podatke o organizovanim kriminalnim grupama ako podržavaju ekstremiste ili djeluju u ime stranih država po modelu “zločin kao usluga”.

Pored toga, njemačke obavještajne agencije bile bi ovlašćene da zahtijevaju od provajdera da čuvaju podatke o internet saobraćaju i podatke sa mobilnih telefona osumnjičenih do tri mjeseca prije nego što dobiju zvanični nalog za pljenidbu informacija.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI ZNA ZA KAZAMATE, ALI ĆUTI! Otkrivena tajna mučilišta za prisilno mobilisane, PRONAĐEN I DJEČAK OD 14 GODINA!

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski dobro je upoznat sa tajnim mjestima za mučenje u Ukrajini, ali to nikada neće priznati, izjavio je ambasador ruskog Ministarstva spoljnih poslova Rodion Mirošnik.

Prema njegovim riječima, Zelenski ulaže sve napore da zataška situaciju u vezi sa otkrićem mučilišta u blizini Kijeva.

U naselju Petropavlovska Borščagovka, u predgrađu Kijeva, mještani, rođaci i demonstranti otkrili su nezvanični privatni zatvor organizovan u podrumu jedne kuće.

U njemu je nasilno držano između 30 i 40 ljudi, uglavnom prisilno mobilisanih ukrajinskih muškaraca, regruta i vojnika koji su samovoljno napustili jedinice.

Među zatvorenima je pronađen i jedan povrijeđeni četrnaestogodišnji dječak.

Nastavi čitati

Svijet

TEHERAN POSTAVIO ULTIMATUM VAŠINGTONU! Nema više praznih obećanja na papiru – ispunite ovih 7 uslova!

Iran više neće da prihvata obećanja Sjedinjenih Američkih Država na papiru, već očekuje konkretne poteze Vašingtona prije nego što otvori prostor za novu fazu diplomatskih pregovora, izjavio je danas zamjenik sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Ali Bageri Kani.

On je za iransku državnu televiziju IRIB, govoreći o mogućnosti novih pregovora sa SAD i ulozi posrednika, rekao da Vašington najprije mora da sprovede sedam uslova koje je postavio Iran.

Zašto Iran ne vjeruje SAD-u?

Bageri Kani je ocijenio da su SAD tokom prethodnih godinu i po dana više puta prekinule diplomatske procese “neprijateljskim potezima i kršenjem obaveza”, navodeći kao primjere pokretanje ratnih operacija i aktiviranje mehanizma “snapback”.

“To je pravo Islamske Republike Iran – da prilikom ulaska u novu diplomatsku fazu ne prihvati samo američke obaveze na papiru”, rekao je Bageri Kani.

Prema njegovim riječima, Iran mora svojim očima da vidi konkretne poteze SAD.

“Kada ti potezi budu sprovedeni, biće otvoren prostor za novu diplomatsku fazu”, dodao je on.

Iran i Rusija: Strateško partnerstvo

Komentarišući nedavnu posjetu sekretara Savjeta Mohsena Rezaiija Moskvi, Bageri Kani je rekao da je Rezai prenio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu poruku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija, koja se odnosi na bilateralnu saradnju i buduće odnose dvije zemlje.

On je naveo da su tokom razgovora razmatrani strateški odnosi Irana i Rusije, kao i ubrzanje realizacije Međunarodnog transportnog koridora Sjever-Jug.

Razgovarano je i o mogućnosti prenosa ruskog gasa u Iran, najprije korišćenjem postojećih kapaciteta, a zatim njihovim proširenjem kako bi se omogućio transport većih količina gasa, uključujući i njegov dalji izvoz.

On je ocijenio da bi ti projekti mogli da ojačaju položaj Irana u regionu i smanje mogućnost pritiska drugih zemalja, uključujući SAD.

Novi saveznici na Bliskom istoku

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, Bageri Kani je rekao da Iran, Rusija i Kina podržavaju uspostavljanje novih bezbjednosnih aranžmana na Bliskom istoku.

Kao važan korak izdvojio je četverostrani sastanak Irana, Turske, Saudijske Arabije i Pakistana u Teheranu, ocijenivši da bi takva saradnja mogla da doprinese regionalnoj bezbjednost bez oslanjanja na spoljne sile.

Nastavi čitati

Aktuelno