Connect with us

Politika

SLUČAJ “ĐAJIĆ I DROGA U UKC RS”: Da li bi se narodni poslanici testirali na drogu?

Nadležni u Republici Srpskoj planiraju da 2026. godine realizuju nacionalni projekat kojim bi srednjoškolci u drugom i trećem razredu bili testirani na narkotike, naravno uz saglasnost roditelja, a povodom ovog “revolucionarnog rješenja”, kako su ga nazvali institucionalni predstavnici, provjerili smo da li bi poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske bili spremni da se javno testiraju na prisustvo opojnih droga.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, rekao je prvo povodom namjere da se testiranja na drogu uvedu u srednje škole da Republika Srpska već duži period radi na borbi sa problemom bolesti zavisnosti, a da je to način da se stekne uvid u to u kojim školama ili dijelovima Srpske postoji trgovina narkoticima.

“Neka dođu i testiraju me kad god žele”
Na pitanje da li bi bilo dobro da se ova praksa uvede u Narodnu skupštinu Republike Srpske i da li bi on pristao da ga testiraju na narkotike, Stevandić za “Nezavisne novine” kaže:

“Ko god želi da dođe da me testira, ja sam slobodan, otvoren, kad god žele. Naravno, riječ je o punoljetnim osobama gdje bez neke krivične sumnje ne može biti naloženo testiranje jer mora biti dobrovoljno. A ja dobrovoljno pristajem na sve vrste testiranja”.

Mazalica: Pristao bih na testiranje
Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, takođe otvoreno poručuje da ne bi imao ništa protiv da se testira na prisustvo narkotika u organizmu.

“Pristao bih, naravno. Nemam nikakav problem s tim”, naveo je Mazalica za “Nezavisne”.

Galić: Istog momenta bih pristao
I Dragan Galić, predsjednik Kluba poslanika NPS – DNS, tvrdi da se ne bi dvoumio.

“Istog momenta bih pristao na testiranje. Podržavam svaku takvu inicijativu”, kaže za “Nezavisne novine”.

Rankić: Nema droge u Narodnoj skupštini
Poslanik Socijalističke partije Republike Srpske Petko Rankić navodi da nema ništa protiv da se podvrgne testiranju ukoliko bi postojao takav dogovor u Narodnoj skupštini.

“Ne znam šta tu ima sporno. Ne bih imao ništa protiv. Ali mislim da smo svi mi odgovorni ljudi, obavljamo odgovorne funkcije i da tu droge nema, i nije je bilo nikad. Ako bi ipak bio takav prijedlog, ili da se istražuje nešto, nemam ništa protiv”, kazao je Rankić za “Nezavisne”.

Marković: Treba testirati poslanike i direktore javnih preduzeća
Slaviša Marković, poslanik PDP-a u NS RS, smatra da su ova testiranja sasvim normalna stvar.

“Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj”, naveo je Marković.

Nadalje upitan da li vjeruje da ima ovakvih slučajeva u parlamentu Srpske te javnim preduzećima, Marković kaže da je to najlakše utvrditi testiranjem.

“Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju”, kaže Marković za “Nezavisne”.

Vukanović: Već sam se testirao, i opet bih
Šef Kluba poslanika Za pravdu i red u NS RS Nebojša Vukanović godinama je jedan od najvećih zagovornika da narodni tribuni, ali i članovi Vlade RS, budu podvrgnuti testiranju na prisustvo narkotika u organizmu. On za “Nezavisne” podsjeća da se prije nekoliko godina samoinicijativno testirao, te da nema ništa protiv da to uradi i sada.

“Test sam radio u Trebinju, javno sam objavio rezultate. Tada sam se testirao na 10 vrsta droge, uključujući i kokain, i bio sam negativan. To treba da bude praksa”, rekao je on.

Dončić: Sumnjam da u NS RS ima onih koji koriste drogu
Protiv testiranja nema ništa ni Radislav Dončić, poslanik Narodnog fronta.

“Odmah bih pristao i da to bude obavezno. Sumnjam da u NS RS ima ljudi koji koriste narkotike”, kazao je Dončić za “Nezavisne novine”.

Duratović: Testiraću se ako treba i mimo Narodne skupštine
Mirsad Duratović, poslanik Pokreta za državu, u razgovoru za “Nezavisne” poručuje da će se, ako treba, testirati i van Narodne skupštine Republike Srpske.

“Naravno da se u Narodnu skupštinu ne može tek tako doći i reći da se neko testira, mora postojati neki osnov za to, ali Narodna skupština ni ne mora donositi takvu neku odluku, na kraju krajeva, već da ako je nešto u interesu javnosti, a vjerujem da bi ta tema mogla da bude, ja sam spreman da se testiram kad god kažu i gdje god kažu”, kaže Duratović.

Slučaj “Đajić i droga u UKC RS”
Povezanost javnih funkcionera sa narkoticima dospjela je u fokus javnosti kada je sredinom novembra 2025. godine objavljen video-snimak Vlade Đajića, tadašnjeg generalnog direktora UKC RS i poslanika SNSD-a, sa Nenadom Radinkovićem, na kojem se vidi kako Radinković pred Đajića iznosi kesu u kojoj se nalazi bijela praškasta materija.

Nakon tog slučaja Đajić je razriješen dužnosti generalnog direktora Kliničkog centra, a poručio je da pristaje da ide na poligraf te da nije vidio kokain, a kamoli koristio i dilovao.

“Da se podvrgnem bilo kojem testiranju da se vidi da li u tkivu ili krvi ili dlakama imam bilo kakvih narkotika. Ništa ne koristim niti od lijekova, supstanci ili ostalog, to sam dužan da kažem ovdje”, rekao je Đajić na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

Related Topics:

Politika

RAZOTKRIVANJE POČELO U RUGIP-u! Da li krečenje državnih prostorija stvarno košta skoro 20 KM po kvadratu?

Nakon što se u medijima pojavila informacija da bi krečenje prostorija RUGIP-a moglo biti plaćeno i do 19,3 KM po kvadratu, iz RUGIP su demantovali te tvrdnje.

Njihov demant prenosimo u cjelosti:

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) danas, 18.06.2026. godine objavila je Obavještenje o nabavci broj 164-1-3-77-3-79/26 za postupak nabavke, nabavka radova krečenja u proistorijama RUGIP-a. Shodno tome, navodi u tekstu na portalu Capital.ba pod naslovom „RUGIP molerima plaća 19,3 KM po kvadratu“ koji je objavljen danas, 18.06.2026. godine u 13:31 nisu tačni. Naime, ističemo da kvadratura koja je navedena na strani 4 tenderske dokumentacije broj 21.06/404 85/26 u iznosu od 6.063,16 m², predstavlja isključivo korisnu površinu objekta i ne odražava stvarni obim molerskih radova koji su predmet ove nabavke.

Prilikom formiranja cijena potencijalnih ponuđača, kao relevantan parametar ne uzima se samo korisna površina objekta, već ukupna površina zidova i plafona koji se kreče.

U predmetnoj tenderskoj dokumentaciji, na strani 3, nedvosmisleno je navedeno da površina za krečenje iznosi približno tri puta više od korisne površine objekta, što predstavlja oko 18.100 m2 (što je vidljivo i iz Obrasca za cijenu ponude – Aneks 2). Takođe, ističemo da iznos od 100.000,00 KM (bez PDV-a) predstavlja procijenjenu vrijednost nabavke, a ne cijenu koju su ponuđači obavezni ponuditi u postupku javne nabavke, jer procijenjena vrijednost služi kao osnov za planiranje postupka od strane ugovornog organa, dok se konačna ponuđena cijena formira na osnovu samostalne kalkulacije ponuđača.

Prilikom formiranja ponuđene cijene uzeta je u obzir i činjenica da se predmetni radovi izvode na više različitih lokacija, što podrazumijeva dodatne troškove organizacije posla, prevoz i smještaj radnika, transport materijala i opreme, kao i povećano vrijeme potrebno za izvršenje radova.

Nastavi čitati

Politika

BORCI GUBE STRPLJENJE: BORS sprema “SPISAK SRAMOTE” za javna preduzeća koja ignorišu djecu poginulih heroja!

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić pozvao je javne institucije i preduzeća da budu ažurniji kada je riječ o zapošljavanju djece poginulih boraca.

“Nadam se da će to shvatiti kao zadatak i moralnu obavezu koja je daleko ranije trebala da bude ispunjena. To je najmanja što možemo da učinimo za naše poginule saborce”, rekao je Ostojić novinarima u Banjaluci nakon sjednice Predsjedništva BORS-a.

On kaže da nije zadovoljan kako teče ovaj proces, podsjetivši da bi, u skladu sa ranijim obećanjem, do kraja godine trebalo da bude zaposleno 500 djece poginulih boraca. Ostojić je ukazao da bi javne republičke i lokalne institucije i preduzeća trebali da se vode primjerom resornog ministarstva u kojem je već zaposleno dvoje djece poginulih boraca.

“Lani je sproveden javni poziv na koji se javilo otprilike 500 djece poginulih boraca od ukupno oko 1.500 koji su na evidencijama biroa za zapošljavanje”, rekao je Ostojić.

On je osudio aktuelnu i nečasnu medijsku harangu koju prema BORS-u i njegovim članovima, bez ikakvih dokaza, vrše opskurni portali i ljudi sa lažnih profila na internetu.
“Ako je bilo ko iz BORS-a napravio krivično djelo ili nešto zloupotrijebio, tražim od institucija Srpske da ga pozovu na odgovornost i da bude procesuiran. Ali ovo što se dešava nema smisla. Kako god, BORS će ostati jedinstven i složan radi očuvanja Srpske i boljeg položaja boračkih kategorija, te mira i slobode u Republici”, rekao je Ostojić.

Predsjednik Predsjedništva BORS-a Milovan Gagić rekao je da daju punu podršku resornom ministru i premijeru Savi Miniću da završe proces zapošljavanja djece poginulih boraca.

“Resorni ministar je zaposlio dvoje djece, a ostali na lokalnim i drugim nivoima prave se gluvi. Nisu shvatili ozbiljno nalog Vlade i premijera Minića, što BORS osuđuje”, rekao je Gagić.

On je poručio da će BORS, ukoliko u zapošljavanju djece poginulih boraca uskoro ne bude pozitivnih promjena, javno prozvati sve rukovodioce javnih lokalnih i drugih institucija, te preduzeća.

“Zapošljavanje djece poginulih boraca nije i ne smije biti igrarija”, poručio je Gagić.

Nastavi čitati

Politika

SISTEM PRED KOLAPSOM! Budžet kasni, reforme stoje, a posao dobijaju samo oni sa POLITIČKOM VEZOM!

Usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine, kao i skoro svake godine, kasni. Zbog toga plate službenika ne mogu rasti, ali raste nezadovoljstvo.

Stižu upozorenja da su institucije sve manje privlačan poslodavac, dok se zapošljavanje često dovodi u vezu s političkim vezama. Sve to se povezuje i sa sporim i nedovršenim reformama javne uprave, koje, kako ocjenjuju analitičari, koči nedostatak političke volje. Sistem ostaje spor i opterećen, a građani i privreda to plaćaju kroz razne dugotrajne i komplikovane procedure.

Više od 140 ministarstava i stotine upravnih organizacija na četiri administrativna nivoa. To je slika javne uprave u složenom i decentralizovanom sistemu Bosne i Hercegovine.

Agencije, direkcije, zavodi, instituti, gradske i opštinske uprave, brojne službe za pružanje usluga građanima i privredi, te niz drugih institucije sa javnim ovlašćenjima.

– Javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini. Ne mogu se povećati plate. Osnovica je u zadnje tri godine povećana za 29%, skoro trećinu je povećana, no vidite da Predsjedništvo, nažalost, opet nije usvojilo prijedlog budžeta. Mogu reći i da su zaposleni nezadovoljni s tim, i tu se šalje jedna vrlo loša poruka – poručio je Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Na entitetskom nivou, službenici su nešto plaćeniji, pa su samim tim, kaže stručnjak za reformu javne uprave Haris Ćutahija, ovi poslovi na nižim nivoima vlasti, građanima poželjniji. Međutim, dodaje on, u praksi se, na svim nivoima, zapošljavanje u javnoj upravi ne zasniva uvijek na zaslugama i stručnim kvalifikacijama.

– Kod nas je nekako javna tajna da se ta radna mjesta dobijaju preko štele, nažalost, to je tako, to je javna tajna – ističe Haris Ćutahija, Vanjskopolitička inicijativa BiH.

Sve to, upozoravaju iz Transparensija, dovodi do smanjene efikasnosti javne uprave. Do dužih redova pred šalterima, složenih procedura, beskrajnog sakupljanja dokumenata, sporog rješavanja zahtjeva, izdavanja dozvola, potvrda i uvjerenja. Trpe građani, ali trpi i privreda.

– U Bosni i Hercegovini već neko vrijeme imamo situaciju da je javna uprava, odnosno reforma javne uprave, u stagnaciji. Ni akcioni planovi za reformu javne uprave nisu usvojeni na svim nivoima. Republika Srpska i državni nivo još nisu usvojili akcione planove. To je definitivno nešto što je prepreka za realizaciju onoga što je predviđeno akcionim planovima – kaže Srđan Blagovčanin, iz TI BiH.

– Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i takođe zaostaje za drugim državama na Zapadnom Balkana – dodaje Helena Lagerlof, ambasador Švedske u BiH.

Posljednjih godina u javnosti se često čuje: “5+2 uslova za zatvaranje OHR-a” i “tri uslova za početak pristupnih pregovora”, a skoro da se i ne pominje nekada famoznih 14 prioriteta.

Bez ispunjavanja ovih obaveza, isticali su ranije iz Brisela, BiH ne može postati dio Evropske unije. Među njima je i reforma javne uprave, koja bi na kraju tog procesa morala biti oslobođena političkog uticaja, piše Euronews.

Nastavi čitati

Aktuelno