Connect with us

Društvo

NAUČNI RADOVI DOKAZALI: Trgovska gora neprihvatljiva za odlaganje radioaktivnog otpada

Na međunarodnom naučnom simpozijumu “Trgovska gora – predložena lokacija za odlagalište radioaktivnog otpada” koji je održan u srijedu u Banjaluci, predstavljena su 23 naučna rada, a tom prilikom je istaknuto da će se u hrvatskom Saboru naredne sedmice po hitnom postupku raspravljati o prijedlogu zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Hrvatska, ističu stručnjaci, ovom problemu pristupa političkim odlukama, iako po međunarodnim obavezama ne bi smjeli donijeti odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, je kazao da se ovim radovima zaokružuje argumentacija, te da pored tehničkih i terenskih istraživanja, stručno, naučno i pravno dokazuju zašto objekat takvog tipa ne treba da se gradi na Trgovskoj gori.

Akademik Neđo Đurić je rekao da će nastaviti raditi na bitnim pitanjima, te objasniti zašto lokacija Trgovska gora nije povoljna za odlagalište radioaktivnog otpada.

“Struka treba time da se pozabavi, na osnovu rezultata koje ima i koje treba prikupiti, kako bi napravili projekciju šta će biti na tom prostoru u narednom periodu i koliko je to sigurno. Mi, iz tehničkog dijela insistiramo da vidimo da li će to područje, u slučaju da se odlagalište izgradi, biti područje sa lošim geografskim porijeklom. Za nas je bitan prostor od pet i 20 km i šire, u odnosu na odlagalište, tj. u krugu dvije trećine teritorije Republike Srpske, i BiH. Na tom prostoru se brani država BiH”, istakao je Đurić.

Borislav Bojić, koordinator Ekspertskog i Pravnog tima za Trgovsku goru, navodi da postoji potpuni konsenzus svih nivoa vlasti, opština, kantona, Republike Srpske, Federacije BiH, te nivoa BiH, da je neprihvatljiva izgradnja objekata za odlagalište radioaktivnog i nukleranog otpada, koji nastaje u Nukleranoj elektrani Krško. “Hrvatska ima namjeru da odlaže i institucionalni otpad, a naša bojazan je da će to biti otpad za daleko širi prostor. Svjestan sam činjenice da Hrvatska neće odustati jer je u četvrtak rasprava o zakonu po hitnom postupku, a u ponedjeljak će biti glasanje, nakon čega oni idu na odmor. To znači da po hitnoj proceduri, mimo procedura koje su propisane za ovakve slučajeva, Hrvatska ne odustaje od gradnje odlagališta”, naglasio je Bojić.

Dodaje da će ovi radovi biti dio materijala koji će BiH prezentovati pred međunarodnim organizacijama u smislu zaštite BiH od namjere Hrvatske da gradi Nuklearni objekat u dolini rijeke Une. Prema riječima Nemanje Galića, koji je dio Pravnog tima za Trgovsku goru, ovaj simpozijum je dobar pokazatelj načina na koji BiH pristupa ovom problemu, dok mu s druge strane, u hrvatskom Saboru pristupaju političkim odlukama.

“Iako su trebali biti vođeni isključivo naučnim argumentima i analizima koje bi trebalo da odrede najpovoljniju lokaciju za skladištenje radiaktivnog otpada, oni to nisu učinili, već su se odlučili za jednu lokaciju, što se iz dosadašnjih istraživanja pokazalo da je to neprihvatljiva lokacija”, rekao je Galić.

On smatra da ovaj tim ima jake argumente koje su iznijeli i pred međunarodnim institucijama, od kojih je trenutno najvažniji Implementacioni komitet Espoo konvencije, pred kojim je u toku postupak po pritužbama BiH protiv Hrvatske.

“Predstoji nam još jedna runda pismenih podnesaka, a zatim i usmena rasprava u Ženevi. Što se tiče trenutne procedure koja stoji u Saboru, tu se radi o Lex specialis zakonu kojim oni prejudiciraju čitav proces. Oni po međunarodnim obavezama ne bi smjeli da donesu odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu”, pojašnjava Galić.

Napominje da se ta Procjena mora sprovesti uz učešće BiH, javnosti, a nakon što zaprime primjedbe, te prođu javne rasprave, oni moraju to da revidiraju kako bi ustanovili da li je u redu studiju.

“Oni to još uvijek nisu uradili, a studija će vjerovatno biti objavljena kroz mjesec-dva. Već su uklonili postojeće objekte, pripremaju se za izgradnju, sprovode javne nabavke, tako da su ovim radnjama samo krše međunarodne obaveze, a istovremeno su pod monitoringom Evropske komisije, koja će biti obaviještena, a bila je i ranije, o radnjama koje oni vrše”, dodaje on.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” iz Novog Grada, ističe da je za Hrvatsku ova priča završena još 1999. godine kada su političkom odlukom u Saboru odabrali Trgovsku goru, odnosno granično područje sa Republikom Srpskom i BiH, kao mjesto gdje će odlagati radioaktivni otpad.

“U četvrtak će u Saboru raspravljati o tome da se po hitnoj proceduri donese zakon o centru za zbrinjavanje radioaktivnog koji bi bio lociran na Trgovskoj gori. Nakon glasanja, BiH je obavezna da reaguje prema Evropskoj komisiji i drugim tijelima na koji način Hrvatska krše svoje, ali i zakone Evropske unije”, kaže Crnković te dodaje da već sada možemo reći da je BiH u nekoj vrsti pravnog spora sa Hrvatskom.

“BiH se sredinom ove godine obratila Sekretetarijatu Espoo konvencije i tako otvorila slučaj Trgovska gora. U narednom periodu trebamo dostaviti dokumentaciju da bismo se spremali na saslušanje, a dvije zemlje će sredinom naredne godine imati priliku da jasno obrazlože stavove po pitanju Trgovske gore”, zaključuje on.

Related Topics:

Društvo

SPREMITE KIŠOBRANE: Nestabilno vrijeme donosi pljuskove i grmljavinu

Nakon nekoliko dana visokih temperatura, danas stiže osjetna promjena vremena. Prema prognozi meteorologa, očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu kišu i lokalne pljuskove koji ponegdje mogu biti praćeni grmljavinom.

Jutro će biti svježije, uz temperaturu oko 16 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura dostići oko 23 stepena Celzijusova, što je znatno niže u odnosu na prethodne dane. Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Meteorolozi savjetuju građanima da zbog mogućih pljuskova i grmljavine planiraju aktivnosti na otvorenom uz dodatni oprez.

Nastavi čitati

Društvo

NOVAC STIŽE ZA NEKOLIKO SEKUNDI: Pušten sistem instant plaćanja u BiH

Centralna banka BiH pustila je u funkciju domaći sistem instant plaćanja, koji omogućava da prenos novca sa jednog na drugi račun bude izvršen za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je radni dan, vikend ili praznik.

Novi sistem dostupan je 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine, a predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji platne infrastrukture BiH u posljednjih 25 godina.

Novac stiže odmah, bez čekanja na radno vrijeme banaka
Iz Centralne banke BiH saopšteno je da je sistem od prvog dana dostupan svim komercijalnim bankama u zemlji.

U početnoj fazi priključile su se:

Ove tri banke zajedno čine oko četvrtine ukupne aktive bankarskog sektora u BiH, a njihovi klijenti već mogu koristiti brže transakcije.

Kada se priključe i ostale banke, građani i privredni subjekti moći će da obavljaju plaćanja za samo nekoliko sekundi, bez obzira na termin u kojem se transakcija obavlja.

Koristi za građane i privredu
Uvođenje instant plaćanja donosi brojne prednosti za građane, kompanije, banke i cjelokupnu ekonomiju.

Iz Centralne banke BiH navode da će građani imati:

novac dostupan odmah nakon uplate;
brži prenos sredstava između računa;
veću jednostavnost i sigurnost prilikom plaćanja.
Za privredu novi sistem znači:

brži priliv novca;
efikasnije upravljanje novčanim tokovima;
poboljšanu likvidnost kompanija.
Bankama će omogućiti razvoj novih digitalnih usluga i unapređenje korisničkog iskustva.

Naknade niže od postojećeg sistema
Centralna banka BiH navela je da je naknada za obradu transakcije u sistemu instant plaćanja niža u odnosu na naknadu koja se trenutno primjenjuje u sistemu žiro kliringa.

Selimović: BiH dobila modernu infrastrukturu po evropskim standardima
Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da je uspostavljanjem ovog sistema BiH dobila savremenu platnu infrastrukturu koja je usklađena sa evropskim standardima.

– Uspostavljanjem i puštanjem u funkciju domaćeg sistema instant plaćanja, BiH dobija modernu platnu infrastrukturu koja je spremna za budući razvoj digitalnih finansijskih usluga – rekla je Selimovićeva.

Projekat realizovan uz podršku Evropske unije
Domaći sistem instant plaćanja uspostavljen je po uzoru na evropski sistem instant plaćanja, koji je za zemlje Zapadnog Balkana prilagodila Banka Italije uz saglasnost Evropske centralne banke.

Projekat je realizovan uz podršku Evropske komisije i Delegacije Evropske unije u BiH.

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka rekao je da pokretanje ovog sistema predstavlja važan korak ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije.

– Usklađivanjem platne infrastrukture sa evropskim standardima, Centralna banka doprinosi sigurnim, jednostavnim i trenutnim finansijskim transakcijama za građane, istovremeno otvarajući put budućoj integraciji u prekogranične evropske platne mreže – rekao je Soreka.

On je naveo da Evropska unija izdvaja dva miliona evra za podršku izradi Projekta TIPS klon i finansiranje njegovog održavanja tokom prve godine.

Slijede nove funkcije i dodatne usluge
Centralna banka BiH najavila je da će u narednom periodu nastaviti razvoj sistema kroz uvođenje novih funkcionalnosti i dodatnih usluga.

Cilj je da građani i privreda dobiju još jednostavnije, sigurnije i inovativnije načine plaćanja, prenosi Glas.

Nastavi čitati

Društvo

PRAVDA NA PAPIRU, KOPANJE NA TERENU: Uprkos presudi, bageri ne staju na Bukovoj Kosi

Iskopavanje uglja na lokalitetu “Bukova Kosa” kod Prijedora nastavljeno je uprkos nedavnoj odluci Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je poništena koncesija za istraživanje ovog ležišta.

Iako su mještani odluku suda dočekali kao važnu pravnu pobjedu, ona nije zaustavila rad rudnika, jer kompanija “Drvo-Export” iz Teslića već dvije godine posjeduje koncesiju za eksploataciju uglja, izdatu nakon završetka istražnih radova.

Odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Teslića Srđan Klječanin Rufi, koji stoji iza ove firme, za CAPITAL kaže da rudnik radi punim kapacitetom i da će eksploatacija biti nastavljena i u narednom periodu.

“To zavisi od naših potreba, kao i kupaca iz Srbije. Sve zavisi od potreba naših kupaca. Što se tiče poništene koncesije, istraživanje na ovom lokalitetu je davno završeno. Ta koncesija je, takođe, istekla prije dvije godine“, kaže Klječanin.

Mještani pričaju da kompanija “Drvo-Export” iz Teslića iskopavanje vrši punom parom, ali da ugalj ne odvoze iz rudnika nego lageruje na tri velike deponije.

Tvrde da se posljedice rudarenja svakodnevno osjećaju, posebno zato što na njima neprestano izbijaju požari više od godinu dana.

Bojana Knežević koja živi nedaleko od ovog lokaliteta kaže da je situacija oko rudnika katastrofalna, da su kuće obavijene čađi i dimom, a da radnici požare na deponijama povremeno ručno gase.

“Sigurno deset mjeseci niko nije odvozio ugalj iz rudnika. Napravljene su tri ogromne deponije. Sve su razvalili i uništili privatnu svojinu. Ono što nisu otkupili od mještana, zagadili su kopanjem i prašinom“, kaže Kneževićeva.

Podsjećamo, Vrhovni sud Republike Srpske poništio je nedavno odluku Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na Bukovoj Kosi, prihvativši argumente Centra za životnu sredinu i mještana da javnost nije bila adekvatno uključena u postupak dodjele koncesije.

Presuda bez uticaja

Sud je ocijenio da građani imaju legitiman pravni interes da osporavaju odluke koje mogu ugroziti njihovo pravo na zdravu životnu sredinu.

Međutim, ta presuda za sada nema neposredan uticaj na eksploataciju uglja, jer se ona odvija na osnovu koncesije za eksploataciju koju je Vlada Republike Srpske dodijelila “Drvo-Exportu” 2024. godine.

Međutim, sudovi su poništili druge dozvole na ovom lokalitetu, ali ništa od toga nije zaustavilo razaranje ovog sela.

CAPITAL je ranije pisao da je ekološka dozvola za ovaj rudnik dva puta poništavana pred sudom, da su mještani godinama upozoravali na nestanak izvora vode, zagađenje i proširenje eksploatacionog polja, te da su tvrdili kako se radovi odvijaju mimo prvobitno odobrenih granica

Iz Centra za životnu sredinu nakon presude su upozorili da iako presuda Vrhovnog suda predstavlja važan pravni presedan, ona sama po sebi nije riješila probleme na terenu.

Rekli su da se eksploatacija uglja na Bukovoj Kosi i dalje odvija nesmetano, uprkos tome što su prethodno poništavane pojedine dozvole, a građani i dalje ukazuju na posljedice po životnu sredinu.

Inače, iskopavanje na ovom lokalitetu na Kozari počelo je gotovo godinu dana prije izdavanja bilo kakvih dozvola i koncesije koju imaju od 2024. godine.

Dozvolu su naknadno dobili od Vlade RS koja je prethodno godinu dana ignorisala žalbe mještana i molbe da se u njihovim selima ne otvaraju novi rudnici.

Mještani su stalno isticali da se eksploatiše ugalj koji sadrži visok udio sumpora, od devet do 13 odsto i da im prijete požari i teško zagađenje vazduha i vode.

Voda obojena teškim metalima

Isticali su da su stručnjaci i ranije upozoravali da se ugalj sa tolikom količinom sumpora ne eksploatiše i ne sagorijeva upravo zbog štete koja se nanosi prirodi i zdravlju ljudi.

Kasnije analize iz Instituta za biohemiju u Srbiji pokazale da su oborinske vode u ovom kraju promijenile boju u narandžastu, te da sadrže teške metale.

Površina eksploatacionog polja, po izjavama mještana, prelazi dozvoljene granice i sa 9,7 hektara popela se na 46 hektara, iako eventualni projekat proširenja nije bio predmet prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.

Uz to, po tužbama Centra za zaštitu životne sredine Banjaluka, ekološka dozvola za ovaj rudnik je, do sada, poništena dva puta i još uvijek je predmet spora.

Ipak, nakon odluke Vrhovnog suda, mještani očekuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, naročito prava na zdravu životnu sredinu, poštovanje privatnog i porodičnog života, i prava na imovinu.

Kako su njihova prava i interesi ozbiljno ugroženi realizacijom koncesije, čija dodjela je bila nezakonita, mještani i ekolozi traže hitno revidiranje zakonitosti rudnika na “Bukovoj kosi” i sličnih privatnih projekata.

Takođe, u decembru 2025. godine, problemi sa zakonitošću koncesija u BiH izneseni su i pred Komitet UN-a po pitanjima usklađenosti sa Aarhuskom konvencijom.

Komitet UN-a je prihvatio žalbu Centra, te je postupak preispitivanja usklađenosti u toku.

Podsjećamo, CAPITAL je o ovom rudniku i nezakonitostima koje prate njegov rad napisao seriju tekstova.

Nastavi čitati

Aktuelno