Connect with us

Društvo

NAUČNI RADOVI DOKAZALI: Trgovska gora neprihvatljiva za odlaganje radioaktivnog otpada

Na međunarodnom naučnom simpozijumu “Trgovska gora – predložena lokacija za odlagalište radioaktivnog otpada” koji je održan u srijedu u Banjaluci, predstavljena su 23 naučna rada, a tom prilikom je istaknuto da će se u hrvatskom Saboru naredne sedmice po hitnom postupku raspravljati o prijedlogu zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Hrvatska, ističu stručnjaci, ovom problemu pristupa političkim odlukama, iako po međunarodnim obavezama ne bi smjeli donijeti odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, je kazao da se ovim radovima zaokružuje argumentacija, te da pored tehničkih i terenskih istraživanja, stručno, naučno i pravno dokazuju zašto objekat takvog tipa ne treba da se gradi na Trgovskoj gori.

Akademik Neđo Đurić je rekao da će nastaviti raditi na bitnim pitanjima, te objasniti zašto lokacija Trgovska gora nije povoljna za odlagalište radioaktivnog otpada.

“Struka treba time da se pozabavi, na osnovu rezultata koje ima i koje treba prikupiti, kako bi napravili projekciju šta će biti na tom prostoru u narednom periodu i koliko je to sigurno. Mi, iz tehničkog dijela insistiramo da vidimo da li će to područje, u slučaju da se odlagalište izgradi, biti područje sa lošim geografskim porijeklom. Za nas je bitan prostor od pet i 20 km i šire, u odnosu na odlagalište, tj. u krugu dvije trećine teritorije Republike Srpske, i BiH. Na tom prostoru se brani država BiH”, istakao je Đurić.

Borislav Bojić, koordinator Ekspertskog i Pravnog tima za Trgovsku goru, navodi da postoji potpuni konsenzus svih nivoa vlasti, opština, kantona, Republike Srpske, Federacije BiH, te nivoa BiH, da je neprihvatljiva izgradnja objekata za odlagalište radioaktivnog i nukleranog otpada, koji nastaje u Nukleranoj elektrani Krško. “Hrvatska ima namjeru da odlaže i institucionalni otpad, a naša bojazan je da će to biti otpad za daleko širi prostor. Svjestan sam činjenice da Hrvatska neće odustati jer je u četvrtak rasprava o zakonu po hitnom postupku, a u ponedjeljak će biti glasanje, nakon čega oni idu na odmor. To znači da po hitnoj proceduri, mimo procedura koje su propisane za ovakve slučajeva, Hrvatska ne odustaje od gradnje odlagališta”, naglasio je Bojić.

Dodaje da će ovi radovi biti dio materijala koji će BiH prezentovati pred međunarodnim organizacijama u smislu zaštite BiH od namjere Hrvatske da gradi Nuklearni objekat u dolini rijeke Une. Prema riječima Nemanje Galića, koji je dio Pravnog tima za Trgovsku goru, ovaj simpozijum je dobar pokazatelj načina na koji BiH pristupa ovom problemu, dok mu s druge strane, u hrvatskom Saboru pristupaju političkim odlukama.

“Iako su trebali biti vođeni isključivo naučnim argumentima i analizima koje bi trebalo da odrede najpovoljniju lokaciju za skladištenje radiaktivnog otpada, oni to nisu učinili, već su se odlučili za jednu lokaciju, što se iz dosadašnjih istraživanja pokazalo da je to neprihvatljiva lokacija”, rekao je Galić.

On smatra da ovaj tim ima jake argumente koje su iznijeli i pred međunarodnim institucijama, od kojih je trenutno najvažniji Implementacioni komitet Espoo konvencije, pred kojim je u toku postupak po pritužbama BiH protiv Hrvatske.

“Predstoji nam još jedna runda pismenih podnesaka, a zatim i usmena rasprava u Ženevi. Što se tiče trenutne procedure koja stoji u Saboru, tu se radi o Lex specialis zakonu kojim oni prejudiciraju čitav proces. Oni po međunarodnim obavezama ne bi smjeli da donesu odluku o lokaciji za ovakvu vrstu objekta bez dobijanja pozitivne ocjene Procjene uticaja na životnu sredinu”, pojašnjava Galić.

Napominje da se ta Procjena mora sprovesti uz učešće BiH, javnosti, a nakon što zaprime primjedbe, te prođu javne rasprave, oni moraju to da revidiraju kako bi ustanovili da li je u redu studiju.

“Oni to još uvijek nisu uradili, a studija će vjerovatno biti objavljena kroz mjesec-dva. Već su uklonili postojeće objekte, pripremaju se za izgradnju, sprovode javne nabavke, tako da su ovim radnjama samo krše međunarodne obaveze, a istovremeno su pod monitoringom Evropske komisije, koja će biti obaviještena, a bila je i ranije, o radnjama koje oni vrše”, dodaje on.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” iz Novog Grada, ističe da je za Hrvatsku ova priča završena još 1999. godine kada su političkom odlukom u Saboru odabrali Trgovsku goru, odnosno granično područje sa Republikom Srpskom i BiH, kao mjesto gdje će odlagati radioaktivni otpad.

“U četvrtak će u Saboru raspravljati o tome da se po hitnoj proceduri donese zakon o centru za zbrinjavanje radioaktivnog koji bi bio lociran na Trgovskoj gori. Nakon glasanja, BiH je obavezna da reaguje prema Evropskoj komisiji i drugim tijelima na koji način Hrvatska krše svoje, ali i zakone Evropske unije”, kaže Crnković te dodaje da već sada možemo reći da je BiH u nekoj vrsti pravnog spora sa Hrvatskom.

“BiH se sredinom ove godine obratila Sekretetarijatu Espoo konvencije i tako otvorila slučaj Trgovska gora. U narednom periodu trebamo dostaviti dokumentaciju da bismo se spremali na saslušanje, a dvije zemlje će sredinom naredne godine imati priliku da jasno obrazlože stavove po pitanju Trgovske gore”, zaključuje on.

Related Topics:

Društvo

BURA ZBOG DOPLATE LIJEKA ZA TRUDNICE! Oglasio se FZO RS i pojasnio nova pravila za Utrogestan

Nakon pritužbi trudnica da moraju doplaćivati lijek Utrogestan, iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske stiglo je objašnjenje.

Terapija nije ukinuta niti je pravo na besplatan progesteron promijenjeno, ali izbor proizvođača može značiti dodatni trošak od oko 1,20 KM po kutiji.

Progesteron i dalje na teret Fonda

Iz FZO RS podsjećaju da od 2019. godine finansiraju lijek generičkog naziva progesteron, koji se nalazi na A listi lijekova i dostupan je trudnicama koje za njega imaju medicinsku indikaciju.

Ovo pravo prošireno je i na žene koje prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje.

Kako objašnjavaju, sistem referentnih cijena lijekova primjenjuje se još od 2008. godine, a njegov cilj je da podstakne dobavljače da snize cijene, piše Srpskainfo.

Problem sa doplatom nastaje kada pacijentkinja izabere lijek proizvođača čija je cijena viša od utvrđene referentne cijene. U tom slučaju potrebno je doplatiti razliku od oko 1,20 KM po kutiji.

Kako do progesterona bez doplate?

Iz Fonda naglašavaju da trudnice i dalje mogu dobiti progesteron na recept, o trošku FZO RS, bez participacije i dodatnog plaćanja, ukoliko izaberu lijek po referentnoj cijeni.

– Trudnice i dalje mogu da na recept preuzmu progesteron u apotekama o trošku Fonda, bez participacije i bez doplata, ukoliko je riječ o lijeku po referentnoj cijeni.

Novi dobavljač je ponudio nižu cijenu koja je postala referentna i za taj lijek trudnice ne moraju ništa dodatno da plaćaju. Ukoliko žele lijek drugog proizvođača koji je istog hemijskog sastava, doze i oblika, treba da doplate oko 1,20 KM po kutiji – ističu u FZO RS, prenosi Srpskainfo.

Apoteke moraju ponuditi lijek po referentnoj cijeni

Iz Fonda dodatno pojašnjavaju da je svaka apoteka koja ima ugovor sa FZO RS dužna da osiguranicima obezbijedi lijek po referentnoj cijeni.

Pacijentkinje, međutim, imaju mogućnost da izaberu i lijek drugog proizvođača, uz doplatu razlike u cijeni.

U FZO RS ističu da su, kao upravljači javnim sredstvima, obavezni da posluju racionalno i transparentno.

Cjenovnik lijekova sa referentnim cijenama, kao i prateći akti, javno su dostupni na internet stranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

DETALJNA PROGNOZA ZA POČETAK NOVEMBRA! Evo u kojim dijelovima se očekuje kiša, a gdje stiže snijeg

Meteorolog Nedim Sladić poručuje da ćemo imati tmurno i hladnije vrijeme nego je to uobičajeno za početak novembra

– Česta, jesenja kiša je izgledna u nizinama, pogotovo u centralnim i sjeverozapadnim predjelima. U područjima iznad 900 metara nadmorske visine početkom iduće sedmice često na granici kiše i snijega, a na planinama snijeg. Za razliku od prošlog puta padavine su ravnomjernije raspoređene, te samim tim povoljno će se odraziti na poboljšanje hidrološke situacije, a rijeke bi trebale izaći iz biološkog minimuma. Veće poteškoće i rizici se ne očekuju, a najprikladniji opis situacije je tipična kasna jesen – kaže Saldić.

On navodi da se očekuju dnevne temperature vazduha početkom novembra do svega 11 °C u Hercegovini, u Bosni od 1 do 7 °C, ali zbog većinom umjerenog u Bosni, često u Hercegovini i jakog istočnog i sjeveroistočnog vjetra subjektivni utisak biće i niži.

Nastavi čitati

Društvo

PAZITE KOGA PUŠTATE U DOM! Na Svetog Luku važi jedno staro vjerovanje, evo šta nikako ne smijete unijeti preko praga

Sveti Luka pada u subotu, 31. oktobra, i u mnogim kućama to je bio dan kada se kvaka nije otvarala bez razmišljanja. Naši stari su gledali u jednu osobu, onu koja prva prekorači prag, kao da u njoj čitaju mjesece pred sobom.

Zvuči kao sujevjerje? Možda. Ipak, iza tog običaja stoji nešto vrlo ljudsko: strah od duge zime i želja da se u nju uđe sa dobrim predznakom.

Vjeruje se da prvi gost nagovještava kakva će biti zima

U pojedinim krajevima pričalo se da prvi gost na Lučindan nosi sa sobom raspoloženje cijele zime. Ako uđe vedar, nasmijan i zdrav, zima će biti blaga, a kuća puna. Ako stigne mrzovoljan, bolestan ili sa lošom viješću, domaćini su se brinuli da ih čekaju teški mjeseci.

Nije slučajno baš kraj oktobra. Polja su tada prazna, ambari puni, a seljak više nije mogao ništa da promijeni. Ostajalo je samo da se čeka i da se traže znaci. Gost na pragu bio je najbliži znak koji su imali.

Kakvog gosta su stari priželjkivali na Svetog Luku

Najviše su se radovali vedrom, poznatom čovjeku dobre naravi, nekome ko ne dolazi praznih ruku i ne donosi svađu. Takav prvi gost dočekivan je kao i položajnik o Božiću: sa ponudom, rakijom i riječima dobrodošlice.

Obratite pažnju na jednu stvar. Običaji se ovdje razlikuju od kraja do kraja, pa ono što se poštovalo u jednom selu Šumadije komšije iz Pomoravlja možda nisu ni znale. Zato ne postoji jedno pravilo za cijeli narod, već mnogo kućnih priča koje su se prenosile uz ognjište.

Najljepši dio ovog vjerovanja, po mom mišljenju, nije proricanje. Ljepše je to što je domaćin morao da bude spreman: čista kuća, topla soba i nešto na stolu za svakoga ko pokuca.

Sveti Luka: Šta kaže crkva, a šta narodno vjerovanje

Ovdje treba povući jasnu liniju. Crkva tog dana slavi apostola i jevanđelistu Luku, pisca jednog od četiri Jevanđelja i Djela apostolskih, koga predanje pamti i kao ljekara i prvog ikonopisca. Crkveno učenje ne uči da gost na pragu određuje sudbinu kuće.

Vjerovanje o prvom gostu pripada narodu, a ne crkvi. Ono je izraslo iz seoskog kalendara, iz brige za stoku, drva i zimnicu. Oba sloja žive zajedno u istoj kući, ali nisu ista stvar, i dobro je to znati prije nego što sutra nekome zatvorite vrata.

Kako su naši stari dočekivali goste na ovaj praznik

Ono što su stari zapravo čuvali bila je sreća u kući, a ona ne zavisi od toga ko prvi pozvoni. Zavisi od toga kako ga dočekaju. Neka ne uđe ljutnja, neka ne uđe stara zamjerka, neka se na stolu nađe kafa za svakoga ko svrati.

Ako sutra prvi na vrata pokuca poštar sa računom za struju, nema razloga za paniku. Nasmijte se, ponudite ga čašom vode i dajte zimi priliku da bude blaga.

Nastavi čitati

Aktuelno