Connect with us

Politika

PONOVO PROBIJAJU ROK, usvajanje budžeta za 2026. nemoguća misija

Na domaćoj političkoj sceni ništa novo: u nepune dvije sedmice pred 2026. jedno je sasvim sigurno – budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza za narednu godinu sigurno nećemo dobiti, što znači da ponovo idemo u privremeno finansiranje.

Iako je zakon jasan i propisao je rokove za usvajanje zakona o budžetu, upravo oni koji donose zakonska rješenja – ponovo će ih prekršiti.

Šta kaže zakon
Pravila su detaljno propisana: Savjet ministara obavezan je Predsjedništvu BiH podnijeti Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za narednu godinu, najkasnije do 15. oktobra tekuće godine.

Predsjedništvo BiH dužno je podnijeti za narednu godinu Prijedlog zakona o budžetu Parlamentarnoj skupštini BiH do 1. novembra tekuće godine.

Parlamentarna skupština BiH treba da razmatra Prijedlog zakona o budžetu koji podnosi Predsjedništvo BiH, i u skladu s vlastitim poslovnikom usvaja zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine.

Ako Parlamentarna skupština BiH ne usvoji zakon o budžetu prije početka fiskalne godine, finansiranje će biti privremeno sve do stupanja na snagu tog zakona. Od toga, svakako, nema ništa u narednih nekoliko sedmica, što znači da je probijanje rokova sasvim izvjesno, a time i privremeno finansiranje.

Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da se situacija u vezi sa neusvajanjem budžeta ponavlja. Smatra da će se to stanje promijeniti onda kada budemo predvođeni političkim elitama koje će se okrenuti stvarnim potrebama svojih birača.

“Kada budemo, u pravom smislu, imali odgovorne političke elite, moći ćemo očekivati da će se ključne stvari, kao što je budžet, usvajati na vrijeme”, ističe Mujkić.

Na sceni paradoks
Mi, prema njegovim riječima, imamo paradoks da su oni, koji su zaduženi da se brinu o poštovanju zakona, prvi koji te zakone krše.

“Doduše, oni to pravdaju na sljedeći način: on ne nastupa kao pojedinac koji bi eventualno bio sankcioniran, nego nastupa kao ‘predstavnik svog naroda’. Tu imamo jednu lingvističku začkoljicu, koja omogućava ‘braniocima vitalnih nacionalnih interesa’ da nikad nisu oni individualno ti koji treba da budu sankcionirani, nego je iza njih cijeli narod, a ne možete narod staviti na optuženičku klupu”, kaže Mujkić za “Nezavisne novine”.

To, dodao je profesor, obični ljudi u ovoj zemlji znaju: da se političke elite kriju iza naroda.

“Ne znam šta bi bilo još potrebno da se desi, pa da konačno dignemo ruke od takvih politika. Ja mislim da se bližimo tome, jer ovolika količina apsurda se može razriješiti jedino nekom krupnom promjenom, a ja se nadam da će to biti promjena političke paradigme”, istakao je Mujkić.

Nefunkcionalan orkestar
Novinar iz Sarajeva Danijal Hadžović naglašava da neusvajanje bužeta oslikava potpunu neodgovornost političara.

“S jedne strane imate činjenicu da je to jedan nefunkcionalan orkestar od samog početka. Nisu dogovorili elementarni zajednički jezik u vezi sa ključnim izazovima s kojim se suočava BiH. A s druge strane, to su sami po sebi vrlo neodgovorni i nemarni pojedinci, koji čak i da imaju minimum konsenzusa, a koji nemaju, često i onda, kada trebaju nešto uraditi u okviru svojih nadležnosti, to ne urade, ili ne urade na vrijeme i onda to ide unedogled”, kaže Hadžović.

Istovremeno, dodaje on, narod je navikao na takve stvari, zaokupljen je svojim životima i svojim problemima.

“Narod ne razmišlja o budžetu, iako vidi da oni ne rade svoj posao. Građani ne vide kako mogu uticati na to da ih natjeraju da se pokrenu i urade bilo šta. To je jedno stanje letargije gdje se narod naprosto pomirio sa sudbinom”, naglasio je Hadžović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Inače, sličnom scenariju svjedočimo godinama i “reprizu” smo imali i nedavno. Dom naroda BiH usvojio je 20. novembra ove godine Zakon o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu.

Budžet, koji iznosi 1,5 milijardi, usvojen je sa 10 glasova “za” i četiri “uzdržana”. Niko nije bio protiv. Zakon o budžetu je u Domu naroda usvojen u istom tekstu kao i u Predstavničkom domu. Time je završena procedura njegovog usvajanja, nakon brojnih peripetija zabilježenih u prethodnim mjesecima.

Related Topics:

Politika

Drinić opleo po Vukanoviću “POLITIČKI INFLUENSER jedini kontinuitet su mu galama i izmišljotine”

Još jednom se u javnom prostoru oglasio Nebojša Vukanović, političar koji, kako poručuju iz Pokreta Sigurna Srpska, već godinama ostaje dosljedan samo jednom – pokušajima. Pokušajima da bude relevantan, pokušajima da bude ozbiljan i pokušajima da galamom nadomjesti izostanak rezultata.

„Političar u pokušaju, ministar bezbjednosti u pokušaju, danas i kandidat opozicije u pokušaju. Kontinuitet je, mora se priznati, Vukanova jedina politička konstanta“, poručio je generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić.

Kako ističe Drinić, javni nastupi Nebojše Vukanovića godinama unazad svode se na bljuvanje optužbi, senzacionalizam i konstantnu galamu, bez ikakve odgovornosti prema izgovorenoj riječi.

„Način na koji prikuplja svoje navodne ‘informacije’ odavno je razotkriven, još na primjeru Jahorine. Dovoljan je jedan poziv i jedna izmišljena priča, a Vukan to bez provjere i bez ikakvih dokaza plasira u javnost kao činjenicu“, navodi Drinić.

Posebno upozorava da mržnja i histerija u javnom prostoru nisu politika, već jasan znak nemoći i frustracije.

„Manje glume veličine, a više samokontrole ne bi škodilo. Mržnja nije politički program, već priznanje da nemate šta da ponudite“, istakao je on.

Za razliku od takvog pristupa, Pokret Sigurna Srpska, kako naglašava Drinić, ostaje posvećen konkretnom radu i izgradnji stabilnog i zdravijeg društva.

„To što se Vukan vremenom profilisao kao politički influenser, od koga mladi mogu naučiti jedino kako se pažnja osvaja vikom, histerisanjem i ponašanjem razmaženog derišta, govori više o njemu nego o bilo kome drugom“, poručio je Drinić.

Na kraju, generalni sekretar PSS-a podsjeća da je slobodno mišljenje legitimno, ali da se poštovanje javnosti ne stiče uvredama i galamom.

„Poštovanje se gradi radom i rezultatima. Neka nas nastavi pratiti – možda nešto i nauči. Nikad nije kasno“, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

MINIĆ ŠOKIRAO JAVNOST “Nismo mi prezaduženi, MOŽEMO JOŠ 3 MILIJARDE”?

“Imamo prostora da se mnogo više zadužimo, čak i do tri milijarde”, rekao je predsjednik Vlade Srpske Savo Minić. Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je Srni da je za narednu godinu planiran početak velikog investicionog ciklusa sa projektima vrijednim 4,5 milijardi KM.

Minić je naveo da je planirana razlika u zaduženju u odnosu na otplatu duga oko 100 miliona KM. “Ko može graditi, a da se ne zadužuje. Ovaj budžet naredne godine proizvod je finansijske discipline. Imamo prostora da se mnogo više zadužimo, čak i do tri milijarde. Ali, nema potrebe za tim. Moramo se odgovorno ponašati. Ne mogu napraviti čudo, ali dok sam predsjednik Vlade neću napraviti ništa što može stvoriti problem Republici Srpskoj”, rekao je Minić.

On je ponovio da Republika Srpska nije prezadužena zemlja, kako to pojedinci iz opozicije navode, istakavši da se dug oko 35 odsto BDP-a, što je daleko ispod dozvoljene granice.

Nastavi čitati

Politika

NISMO PREZADUŽENI, možemo mi još tri milijarde

“Imamo prostora da se mnogo više zadužimo, čak i do tri milijarde”, rekao je predsjednik Vlade Srpske Savo Minić.

Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je Srni da je za narednu godinu planiran početak velikog investicionog ciklusa sa projektima vrijednim 4,5 milijardi KM.

Minić je naveo da je planirana razlika u zaduženju u odnosu na otplatu duga oko 100 miliona KM.

“Ko može graditi, a da se ne zadužuje. Ovaj budžet naredne godine proizvod je finansijske discipline. Imamo prostora da se mnogo više zadužimo, čak i do tri milijarde. Ali, nema potrebe za tim. Moramo se odgovorno ponašati. Ne mogu napraviti čudo, ali dok sam predsjednik Vlade neću napraviti ništa što može stvoriti problem Republici Srpskoj”, rekao je Minić.

On je ponovio da Republika Srpska nije prezadužena zemlja, kako to pojedinci iz opozicije navode, istakavši da se dug oko 35 odsto BDP-a, što je daleko ispod dozvoljene granice.

Nastavi čitati

Aktuelno