Pokret Sigurna Srpska (PSS) otvorio je danas novu kancelariju u Trebinju, uz jasnu poruku da će ove prostorije služiti kao glavno mjesto okupljanja građana, otvorenog razgovora i predlaganja konkretnih rješenja za nagomilane probleme Trebinja i čitave Hercegovine. Svečano otvaranje upriličeno je na praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji se obilježava i kao slava grada, a događaju su prisustvovali brojni članovi, simpatizeri PSS-a, kao i predstavnici drugih opozicionih stranaka.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković istakao je da je Trebinje jedan od najljepših gradova na Balkanu, ali i prostor sa ogromnim, neiskorištenim potencijalom. On se posebno osvrnuo na katastrofalno stanje saobraćajne infrastrukture i višedecenijska neispunjena obećanja o izgradnji aerodroma.

“Danas sam putovao sedam, sedam i po sati, što nije prirodno vrijeme s obzirom na distancu. Krivudavi, oronuli i propali putevi govore da ovaj kraj nije dobio pažnju koju zaslužuje. Prošlo je 20 godina od najave projekta Trebinjskog aerodroma. Danas govore o završetku projekta, umjesto da govore o novim letovima. Imate preduzeće, imate direktora, a nemate pistu, nemate avione i nemate aerodrom”, izjavio je Stanivuković.

On je podsjetio i na ogromne energetske resurse Hercegovine, gdje se nalazi i sjedište “Elektroprivrede Republike Srpske”, naglasivši da se ovaj region mora snažnije povezati sa ostatkom Srpske.

“Ovdje treba raditi puteve, povezati Hercegovinu sa svakim dijelom Republike Srpske, kako avio i drugim vezama, tako i kvalitetnom putnom infrastrukturom”, dodao je Stanivuković.

Članica Gradskog odbora PSS-a Trebinje Nataša Miljanović Zubac poručila je da novootvorena kancelarija treba da postane simbola slobode i mjesta u koje će građani ulaziti bez ikakvog straha.

“Ne želim danas da govorim mnogo o problemima, ne zato što ih nema, već zato što želim da ovaj dan bude drugačiji. Želim da u ove prostorije svako ulazi sa osmijehom i novim idejama, a što je najvažnije, da iz njih izlazi sa rješenjima. Želimo drugačiju i sigurniju Republiku Srpsku, sa institucijama koje služe svim građanima, a ne pojedincima i dijelu političkih struktura”, naglasila je Miljanović Zubac.

Gotovo četiri godine od afere s novcem namijenjenim za ukrajinsku nabavku naoružanja tokom rata s Rusijom, slučajem se bave pravosudne institucije nekoliko država, a trag novca vodi i do Bosne i Hercegovine.

Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo je da Matias Zubak, hrvatski preduzetnik i vlasnik jedne od kompanija koje su učestvovale u propaloj nabavci, ima status osumnjičenog i da je proglašen međunarodno traženim.

Ministarstvo odbrane Ukrajine naručilo je u oktobru 2022. godine od ukrajinske kompanije Lviv Arsenal 100.000 minobacačkih granata vrijednih 36,6 miliona dolara.

Novac je unaprijed isplaćen, ali granate nikada nisu isporučene. Uz Lviv Arsenal, u ugovorenom poslu učestvovale su kompanije iz nekoliko evropskih zemalja, među njima slovački Sevotech i zagrebački WDG Promet.

Zagrebačka kompanija u međuvremenu se našla u fokusu pravosuđa i u Bosni i Hercegovini zbog kupovine fabrike eksploziva Vitezit u srednjoj Bosni. U spisima ukrajinskog pravosuđa navodi se da je fabrika kupljena novcem koji je bio namijenjen za ukrajinsko naoružanje.

Zubak proglašen međunarodno traženim
Kancelarija glavnog tužioca Ukrajine potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da Glavni istražni odjel Nacionalne policije Ukrajine, pod nadzorom tužilaštva, vodi istragu u kojoj Zubak ima status osumnjičenog.

Njegovo ime ranije je bilo objavljeno u evidenciji osoba Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine koje se skrivaju od istražnih organa, a ukrajinsko tužilaštvo sada je potvrdilo da je proglašen međunarodno traženom osobom.

Iz Tužilaštva su naveli da je istraga obustavljena jer je Zubak proglašen međunarodno traženim, a ukrajinski zakon predviđa njeno obnavljanje kada bude utvrđeno njegovo mjesto boravka.

Međunarodna potraga može se sprovoditi uz pomoć Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL) i kroz druge mehanizme međunarodne policijske saradnje.

Zubakovo ime trenutno nije u javno dostupnoj INTERPOL bazi crvenih potjernica, a nije potvrđeno da li je za njim raspisana međunarodna policijska potraga putem te organizacije.

Zubak osumnjičen i u BiH
Tri godine nakon što je Vitezit poslat u stečaj 2019. godine, njegov najperspektivniji pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva prodat je za oko 5,5 miliona evra zagrebačkoj kompaniji WDG Promet.

Stečaj i prodaju obilježile su brojne žalbe i krivične prijave povjerilaca, a slučaj je rezultirao optužnicom za nezakonitu prodaju protiv četiri osobe, među kojima je stečajna upravnica Behrija Huseinbegović.

Prodajom imovine Vitezita bavi se Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Tužilaštva Federacije BiH, iz kojeg je potvrđeno da je Matias Zubak trenutno osumnjičen.

Zubakovo ime pominje se i u dijelu optužnice u kojem Tužilaštvo Federacije BiH tvrdi da je Vitezit kupljen novcem namijenjenim za nabavku ukrajinskog naoružanja.

Prema optužnici, za kupovinu fabrike u srednjoj Bosni potrošeno je ukupno 10,8 miliona maraka, a taj novac trenutno je blokiran na bankovnom računu odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH.

Šta istražuje Češka?
Preko slovačke kompanije Sevotech novac za ukrajinsko naoružanje uplaćivan je zagrebačkom WDG Prometu na račun u češkoj štedionici Podnikatelská družstevní záložna (PDZ).

Prema spisu Visokog antikorupcijskog suda Ukrajine, Sevotech je WDG Prometu u decembru 2022. uplatio ukupno 11,34 miliona evra. Od toga je zagrebačka kompanija uplatila 5,52 miliona evra za kupovinu Vitezita.

Dio novca prebačen je kompanijama u Bugarskoj i Sloveniji, dio na račune WDG Prometa u Hrvatskoj, dok je ostatak podizan u gotovini s računa kompanije u češkoj štedionici.

Iz WDG Prometa su, međutim, u ranijim istupima tvrdili da im je novac s računa u Češkoj ukraden, odnosno da je falsifikovanjem potpisa prebačen na račune drugih osoba i organizacija. Negirali su i tvrdnje da je tim novcem kupljen Vitezit.

Iz češke štedionice PDZ ranije su naveli da je podizanje novca s računa WDG Prometa prijavljeno češkim institucijama kao sumnjiva transakcija, te su tvrdili da je ukrajinski novac potrošen za kupovinu fabrike u srednjoj Bosni.

Slučajem se bave i češke pravosudne institucije, koje su od BiH prošle godine tražile dokumentaciju iz stečajnog postupka Vitezita. Zatraženi su, između ostalog, dokumenti o prodaji imovine, uplati akontacije i kupoprodajne cijene.

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva u Pragu naveli su da se krivični postupak u fazi istrage, u skladu s češkim zakonom, vodi bez uključivanja javnosti, zbog čega trenutno ne mogu iznositi informacije.

Zubak potvrdio da je na ukrajinskoj potjernici
Zubak nije odgovorio na pitanja o postupcima koji se protiv njega vode u Ukrajini, Češkoj i BiH, kao ni o tome da li će se odazvati pravosudnim institucijama.

On je u oktobru prošle godine u medijskom istupu naveo da nije dobio nikakav dokument iz BiH. Potvrdio je da se nalazi na ukrajinskoj potjernici, ali je rekao da je u Zagrebu dao iskaz u svojstvu svjedoka, navodeći da i dalje “posluje s Ukrajinom”.

Prema informacijama koje su prošle godine objavili hrvatski mediji, Zubak je, na zahtjev Ukrajine, ranije ispitan pred Županijskim sudom u Zagrebu. Od suda je zatražena potvrda tih informacija, ali odgovor do objavljivanja teksta nije stigao.

Šta je s Vitezitom?
Ruševine, smeće i prazne hale danas svjedoče o višegodišnjoj devastaciji i propadanju nekadašnjeg industrijskog giganta u srednjoj Bosni.

Fabrika raketnog baruta i eksploziva, udaljena nekoliko kilometara od Viteza, nekada je zapošljavala hiljade ljudi, a danas je u fokusu policijskih i tužilačkih istraga.

Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik Vitezita, čijom odlukom je fabrika i poslata u stečaj, do policijske akcije, pretresa i hapšenja u oktobru prošle godine rijetko se javno oglašavala o problemima koji su uslijedili nakon prodaje fabrike.

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković, zajedno sa narodnom poslanicom Majom Dragojević Stojić, posjetio je Marićku i tamošnju Crkvu brvnaru Svetog proroka Ilije, koja već više od vijek i po čuva vjeru, tradiciju i duhovno nasljeđe naroda ovog kraja.

Tokom posjete, Stanivukoviću je svečano uručena zahvalnica za podršku i doprinos radovima na očuvanju i obnovi ove vjerske svetinje.

“Sa narodnim poslanikom Majom Dragojević Stojić stigao sam i u Marićku, u Crkvu brvnaru Svetog proroka Ilije, koja više od 150 godina čuva našu vjeru, tradiciju i duhovno nasljeđe. Tokom posjete uručena mi je zahvalnica za podršku koju pružamo radovima na očuvanju i obnovi ove svetinje”, izjavio je Stanivuković.

On je naglasio da podrška vjerskim institucijama predstavlja obavezu prema očuvanju narodnog identiteta i korijena.

“Drago mi je što imam priliku da pružam podršku u očuvanju onoga što je najvrednije za naš narod i naš identitet, a to je naša Srpska pravoslavna crkva. Hvala svešteniku Slaviši na gostoprimstvu i ukazanoj časti”, poručio je predsjednik PSS-a.

Crkva brvnara u Marićkoj spada među najznačajnije kulturno-istorijske i vjerske objekte u ovom dijelu Srpske, a nastavak njene obnove obezbijediće da ovo sveto mjesto ostane saborište vjernih i za buduća pokoljenja.