Connect with us

Svijet

U SAD se u utorak održavaju parlamentarni izbori

Da li će predsjednik SAD Džo Bajden i njegove demokrate uspjeti zadržati slabašne većine u Kongresu? Ili će kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom preuzeti republikanci i pokušati omesti njegovu politiku?

Odgovor na ta pitanja stiže 8. novembra, kada se održavaju “midterm” izbori za novi saziv parlamenta, nazvani tako jer se odvijaju na polovini predsjedničkog mandata. Potpuni saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata te guvernere 36 od 50 saveznih država Amerikanci će birati u utorak.

Ti izbori mogu se promatrati kao referendum o Džo Bajdenu i gotovo je pravilo da stranka koja je na vlasti u Bijeloj kući na “midterm” izborima gubi vlast u Kongresu.

Novi poslanici i senatori
Ove jeseni, predsjednik SAD neće biti na glasačkim listićima. Svih 435 parlamentaraca Poslaničkog doma će biti na listićima.

Inače, u Senatu mandat traje šest godina pa se sada bira nešto više od trećine od stotinu poslanika, njih 35.

Novi poslanici i senatori započeće mandat 3. januara sljedeće godine.

Amerikanci biraju i dio guvernera te niz lokalnih funkcionera koji će odlučivati o politikama svojih saveznih države kada se radi o abortusu, ekologiji i drugim temama.

Rezultat ovih izbora osjetiće se u čitavoj zemlji. Džo Bajden moli Amerikance da mu povjere dovoljnu većinu kako bi zaobišao parlamentarna pravila koja mu trenutno onemogućavaju legalizaciju abortusa u cijeloj zemlji ili zabranu jurišnih pušaka.

Amerikanci imaju izbor – rekao je predsjednik u nedavnom govoru.

– Na glasačkim listićima nalaze se i abortus, vatreno oružje, zdravstveni sistem – dodao je Bajden.

Žestoka borba
Republikanci, ipak, obećavaju da će voditi žestoku borbu protiv inflacije i krize zavisnosti o opioidima te nastaviti ofanzivu protiv transrodnih sportista.

Obećali su i otvoriti seriju parlamentarnih istraga o Džo Bajdenu, njegovom savjetniku iz pandemije Entoniju Faučiiju i ministru pravosuđa Meriku Gerlendu , dobiju li većinu u Zastupničkom domu.

Takođe planiraju staviti tačku na rad vijeća koje istražuje napad na američki Kongres pristaša bivšeg predsjednika Donalda Trampa .

Po istraživanjima javnog mnijenja, republikanska opozicija ima velike izglede oteti demokratima najmanje deset do 20 mjesta u donjem domu, što bi joj bilo dovoljno za većinu, ali sve je i dalje vrlo neizvjesno.

Još je neizvjesnije kada se radi o Senatu. Ankete prognoziraju da bi demokrate ondje mogli tijesno odbraniti većinu.

Dvostruki referendum
Iako se ime Džo Bajdena ne nalazi na glasačkim listićima, brojni Amerikanci vide ove izbore kao referendum o predsjedniku.

Ali oni su i veliki test političke budućnosti Donalda Trampa, koji se sav daje u kampanji Republikanske stranke i organizuje brojne skupove širom zemlje.

Za njih dvojicu, koji razmišljaju o ponovnoj kandidaturi na izborima 2024., rezultati “midtermsa” značiće vjetar u leđa za jednom i splašnjavanje entuzijazma drugom, prenosi Dnevni avaz.

Svijet

Jezive poplave u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji: AUTOMOBILI PLUTAJU ULICAMA

Poplave zbog jakih oluja su nastale u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Nekoliko regiona u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Holandiji pogođeno je jakim kišama i poplavama, što je izazvalo značajnu štetu. Njemački kancelar Olaf Šolc posetio je danas regiju Sar, na granici sa Francuskom i Luksemburgom, koja je najviše pogođena porastom vodostaja poslije proloma oblaka tokom noći.

“Ovdje vidimo svu silu prirode i šta ona može da izazove i u kojoj mjeri moramo da se pripremimo za ovakve događaje”, rekao je Šolc. U toj pokrajini je prije 36 sati proglašeno vanredno stanje zbog vremenskih prilika. Ovo su najgore poplave koje su pogodile region Saara u posljednjih 30 godina.

Nakon što su probijeni nasipi u Kuierschiedu, vlasti su obustavile rad elektrane. U Saru je mobilisano oko 850 pripadnika vatrogasne službe i civilne zaštite. Njemačka još pamti katastrofalne poplave iz 2021. godine u kojima su život izgubile 183 osobe.

Obilne kiše u Francuskoj, Belgiji…
Oblast Liježa u istočnoj Belgiji takođe je pogođena poplavama izazvanim obilnim kišama, koje su već izazvale štetu u Francuskoj. Na području tog grada do sada je zabilježeno oko 550 intervencija, a guverner Erve Jamar mobilisao je 150 vatrogasaca u borbi protiv posljedica elementarne nepogode. “Uglavnom se radi o intervencijama ispumpavanja vode koje se nastavljaju u subotu ujutru”, saopštila je kancelarija guvernera pogođene pokrajine.

U Furonu, na sjeveroistoku zemlje, voda u nekim kućama porasla je “do grudnog koša”, rekao je gradonačelnik Joris Gaens i dodao da je to najgora poplava u istoriji Furona. Sa druge strane granice, u holandskoj pokrajini Limburg, evakuisana su dva kampa zbog opasnosti od poplava.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJANSKI MEDIJI: Kejt Midlton operisali doktori koji su liječili papu Franju

Operaciju abdomena kojoj je Kejt Midlton bila podvrgnuta u januaru ove godine, navodno je izveo tim italijanskih ljekara koji su prethodno operisali papu Franju, pišu italijanski mediji.

Papa je podvrgnut laparotomiji u julu prošle godine, a ova operacija uključuje otvaranje abdomena.

Prema pisanju italijanskog portala ”Gente“, ovaj tim specijalista je iz rimske klinike ”Gemelli” otišao u London kako bi operisao princezu od Velsa, a ova operacija je dovela do dijagostifikovanja kancera.

Kejt Midlton povukla se sa javnih dužnosti nakon što je 22. marta objavila da joj je dijagnostikovan oblik raka i da je započela tretman hemoterapijom.

Princ Vilijam je u petak podijelio novosti o zdravstvenom stanju svoje supruge Kejt rekavši da joj ”dobro ide“.

Nastavi čitati

Svijet

ERDOGAN JE PRVI JAVNO REKAO “Izvori vode i rezervoari postaju PODRUČJA SUKOBA širom svijeta”

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da zbog negativnih efekata klimatskih promjena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba širom svijeta.

“Mnogi sukobi u Aziji, Americi, severnoj Africi i na Bliskom istoku potiču od sporova oko izvora vode. Zbog štetnih efekata klimatskih promena, izvori vode i rezervoari postaju područja sukoba”, rekao je Erdogan na skupu o poljoprivredi koji je organizovala turska državna banka Zirat u Istanbulu, prenosi Anadolija.

Povodom dogovora o crnomorskom žitu iz 2022. godine, uz posredovanje Turske i UN između Rusije i Ukrajine, Erdogan je ocijenio da, da nije bilo tog sporazuma u kojem je Turska posredovala, “mnoga područja bi patila od gladi, posebno afričke zemlje”.

Predsjednik je naglasio da je Turska u jeku pandemije kovida 19 i rata u Ukrajini “spriječila pogoršanje situacije tako što je obezbedila prolazak 33 miliona tona žitarica” kroz svoje moreuze.

Nastavi čitati

Aktuelno