Connect with us

Društvo

SRPSKA IDE KA DUGU OD 7,2 MILIJARDE KM! Izborna godina na ivici finansijskog sloma

Građani će platiti rate u ukupnom iznosu od 1,57 milijardi. Ukupan iznos drugih dugova nije tričarija, već 1.911.127.894 KM po već donesenim arbitražnim presudama ili onima koje su u toku. One bi na naplatu stizale Bosni i Hercegovini. Javna preduzeća takođe prikazuju ogromna dugovanja, a prednjači Olimpijski centar „Jahorina“ koji je odavno premašio cifru od 200 miliona. Godina pred nama je izborna. Koliko je prostora ostalo Miloradu Dodiku?

Umjesto planiranih 20 miliona, Vlada Republike Srpske 22. decembra zadužila se na berzi za 33,4 miliona. Sedam dana ranije, umjesto 50 miliona, prihvatila je sve ponude – 66 miliona KM. Ukupno je to 99,4 miliona KM.

U 2025, za bivšeg presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika neslavnoj godini bilo je planirano ukupno zaduženje od 862 miliona KM, ali samo pet dana prije posljednjeg izlaska na berzu ministri su odlučili da cifru podebljaju za još 219 miliona KM. Oni koji bi, po Dodikovim riječima trebalo da dobiju Nobelovu nagradu za ekonomiju entitet su za 365 dana zadužili za oko 1,1 milijardu KM.

Ukupni dug, priznala je ministarka finansija RS Zora Vidović, iznosi 6,8 milijardi KM.

„Ekonomski eksperti“ raspoređeni po spratovima kriminalom izgrađene zgrade Vlade i za narednu godinu imaju paklen plan. Još 10. decembra utvrdili su prijedlog Odluke o dugoročnom zaduživanju za 2026. Na dokumentu cifra – milijarda i sedamsto miliona KM. Plan je i da se kratkoročno, trezorskim zapisima, entitet zaduži do 438 miliona KM. Ukupno – dvije milijarde i 138 miliona KM!

Prema projekcijama Vidovićeve, ukupni dug na kraju godine koja još nije ni počela biće 7,2 milijarde KM, a građanima će na naplatu doći rate od ukupno 1,57 milijardi KM.

„VIADUCTU“ 111 MILIONA KM

Osim građana u RS, SNSD vlast, uz pomoć političara u Federaciji BiH, ojadila je i budžet Bosne i Hercegovine. Fantomskoj slovenačkoj firmi „Viaduct“, po arbitražnoj presudi, isplaćeno je 110.688.333 KM. Kome je zaista otišao taj novac, s obzirom na račune u offshore zonama, nije poznato niti se pravosuđe mrdnulo sa „formiranog predmeta“.

Podsjećamo, Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem 2004. godine sa firmom”HES Vrbas” u vlasništvu slovenačke tašna-mašna “Viaducta” potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu. Godinama ova firma, sa jednim zaposlenim, ništa nije gradila, račun u Sloveniji joj je nekoliko puta bio blokiran. Dok je 2013. godine Vladom predsjedavala Željka Cvijanović, “Hidroelektranama na Vrbasu” data je koncesija za gradnju hidroelektrane „Bočac 2“, locirane nedaleko od mjesta gdje je trebalo graditi “HES Vrbas“.

Postoje navodi da je „Viaduct“ tada tražio 3,8 miliona maraka odštete, što je odbijeno. Potom 2015. godine slovenački biznismeni traže raskid koncesije, potražujući 46 miliona KM. Zahtjev je odbijen i pokrenut je međunarodni spor. Taj spor bio je skup, a „Viaduct“ nije imao ni marku na računu, priznali su njegovi pravni zastupnici.

Praktično, arbitraža je pokrenuta sa uslovno rečeno posuđenim novcem američkog fonda, koji je trebalo da im bude isplaćen po okončanju spora. Funkcionerima RS postalo je jasno da im slijedi veliki finansijski problem. Polovinom 2017. godine Cvijanovićeva sa Savjetom ministara BiH, kojim predsjedava Denis Zvizdić (NiP), potpisuje „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu ‘Viaduct’“, kojim država BiH garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od RS. O „Viaductu“ se više ne govori u javnosti, ali ni po pravosudnim kuloarima.

I SERDAROV IPAK OSTAJE

Termoelektrana „Ugljevik“, najveći proizvođač struje u RS, 7. decembra bila je van pogona zbog nedostatka uglja. Ogromni računi za struju koju vlast kupuje na tržištu već stižu na naplatu građanima. Od 1. februara cifre će biti uvećane za još 10 odsto za stanovništvo i šest odsto za privredu.

Iako je bilo rečeno da će ruski oligarh Rašid Serdarov biti skupo plaćena prošlost, čini se da će još dugo biti vlasnik „Comsar Energy RS“. U budžetu RS za 2026. godinu ministri nisu planirali isplatu preostalih 60 miliona KM za preuzimanje ovog preduzeća.

„Ruski oligarh zadržao je četvrtinu vlasništva u ovom preduzeću koje je nosilac koncesije za površinski kop ‘Ugljevik-Istok 2’, zato što mu nije u potpunosti izmirena kupoprodajna cijena od 123 miliona evra, odnosno 240 miliona KM. Prema zvaničnim informacijama, Vlada je za ‘Comsar energy RS’ platila 93 miliona evra ili oko 181 milion KM“, pisao je nedavno Capital.

Serdarova offshore kompanija “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra, pisao je Žurnal, prihvatila je da za 240 miliona KM (123 miliona evra) Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” proda kćerku-firmu “Comsar Energy RS“. Vršilac dužnosti direktora „Gas-RES“ Nikica Vranješ kazao je da se pregovaralo na osnovu Studije ekonomske opravdanosti analize koja se kretala između 119,5 miliona evra do 149 miliona evra. Za izradu procjena bila je angažovana konsultantsko-revizorska kuća „Grand Thorton“ u vlasništvu bivšeg premijera RS Aleksandra Džombića, kao i „Deloitte“.

Misterija „Comsara“, takođe, nikada nije razjašnjena. Ko su stvarni vlasnici onog sa Kipra i da li sa udjelom ikakve veze ima i lično Milorad Dodik? Prebacivanjem sredstava za izmirenje duga prema „Comsaru“ ostaje nejasno kome tačno ta sredstva pripadaju.

U prvih šest mjeseci RiTE Ugljevik prikazao je minus od 27 miliona KM. Akumulirani je time povećan na 179 miliona KM. U tom momentu elektrana je već isporučivala trećinu proizvedene struje „Elektrogospodarstvu Slovenije“. Na sve to postojao je i dug od 372 miliona KM po arbitražnoj presudi, a na osnovu prijeratnih ulaganja.

Ubrzo se medijima javio ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić s pričom da su Slovenci ipak smanjili potraživanje od kamata, sa 67 na 37 miliona evra. Međutim, ostalo je da se plati i 62 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine.

Ispostavilo se da RiTE nema novca za skidanje bar jednog namotaja omče oko vrata pa je uprava odlučila da emituje akcije, koje je trebalo da kupi „Elektroprivreda RS“. Prije desetak dana to se i desilo. Matično preduzeće kupilo je akcije RiTE za 20 miliona KM, a taj novac biće iskorišten za vraćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“.

KRIMINALOM I MANIPULACIJAMA DO ARBITRAŽNIH PRESUDA

Kriminalne odluke vlasti u RS dovode do preskupih međunarodnih arbitražnih presuda. Istini za volju, nisu ovo samo dugovi RS, već i države BiH, a po potraživanjima prijeratnih ulaganja Slovenije i Hrvatske. Međutim, BiH je itekako finansijski oštećena kroz niz slučajeva firmi, banaka, javnih preduzeća iz RS. Ta dugovanja lomila su se preko leđa države.

„Za očekivati je da će na naplatu BiH doći i druge arbitražne odluke. Ali, uvijek moramo postupiti u skladu sa zakonom. Naš stav je bio da jeste obaveza BiH da se naplati regresno tužbe, zbog obaveze BiH koju ima zbog izvršenja odluke, kao i zbog sporazuma koji je potpisan između Savjeta ministara BiH i Vlada RS“, rekla je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto (HDZ).

Isto je potvrdio i Muhamed Hasanović (SDP BiH), zamjenik ministra finansija i trezora BiH, govoreći o postupcima koji se odnose na rudnike i termoelektrane. Ukupan iznos tih drugih dugova nije tričarija, već 1.911.127.894 KM po već donesenim arbitražnim presudama ili onima koje su u toku.

„RS je oštetila državu BiH za milijardu KM u posljednjih 10 godina. Ovo su očigledno organizovane aktivnosti grupe koja ima i političku pozadinu u saradnji s međunarodnim podzemljem“, poručio je jesenas i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović (SDA).

Obraćajući se ministru finansija BiH Srđanu Amidžiću (SNSD) podsjetio je na slučajeve firmi, banaka, preduzeća i drugih subjekata s područja RS, a čija dugovanja su vraćale institucije BiH.

“Zbog nezakonite primjene koeficijenata za raspodjelu sredstava prikupljenih od indirektnih poreza, akciza i putarine u posljednjih godinu i po država je oštećena za najmanje 400 miliona KM. Izvozno-kreditna agencija BiH od Fabrike cijevi ‘Unis’ iz Dervente potražuje 193 miliona KM. Fabrika ‘Unis’ je nakon preuzimanja kredita prestala vraćati dug pa ga je vraćala BiH. Dug RTRS prema BHRT-u na osnovu RTV takse iznosi preko 90 miliona KM, što je potvrdio i Ustavni sud BiH”, naveo je Mehmedović pa podsjetio i na slučaj „Bobar banke“ iz koje je “nestalo“ 122,5 miliona KM, ali i na propast „Banke Srpske”. “Naglašavam da je 88 miliona KM u ‘Bobar banci’ i 55 miliona KM u ‘Banci Srpske’, koliko su iznosili osigurani depoziti, isplaćeno isključivo iz Fonda agencije za osiguranje depozita BiH, ukupno 142 miliona KM iz državne kase”, rekao je Mehmedović.

VLADU RS PRITIŠĆU DESETINE MILIONA KM DUGA OC JAHORINA”

U jeku priče o dugovima i prelamanja preko leđa države stižu i vijesti o blokadi računa Olimpijskog centra „Jahorina“, jer javno preduzeće kojim rukovodi počasni bjeloruski konzul Nedeljko Elek, a pomagao mu je počasni srbijanski konzul Dejan Ljevnaić, nije u stanju reguliše obaveze.

Dug „Jahorine“ mjeri se sa više od 200 miliona KM.

Ljevanić je pobjegao na Perast, u vlastiti hotel. Izvori Žurnala navode da je i luksuzno imanje u Nikolićima na obroncima planine prodao za više od 10 miliona KM, a da je posredovala jedna sarajevska agencija za nekretnine.

Uprava preduzeća odlučila je da se ponovo zaduži za 30 miliona KM ne bi li vratila dug Investiciono – razvojnoj banci RS. O tome će odlučivati Skupština akcionara zakazana za 29. decembar. U međuvremenu i Vlada RS dala je danas saglasnost da se OC-u isplati deset miliona KM, kao „subvencija za realizaciju kapitalnih projekata“.

Godina pred nama je izborna. Koliko je prostora ostalo Miloradu Dodiku?

Žurnal

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Subota u BiH oblačna i tmurna

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, uz temperaturu vazduha do 29 stepeni Celzijusovih.

Ujutro će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo, na zapadu oblačno uz slabu kišu ponegdje. Oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Prije podne kiša i pljuskovi sa grmljavinom će jačati na zapadu, te se širiti ka istoku i sjeveru. Do večeri prestanak padavina.

Na krajnjem jugu ostaje uglavnom suvo.

Duvaće slab i promjenljiv ili sjeverni vjetar.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 11 od 18, u višim predjelima od osam, a maksimalna od 23 na zapadu do 29 na jugu i istoku, u višim predjelima od 19 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

STEŽITE KAIŠ! Jezive prognoze stručnjaka za mjesece pred nama!

Talas poskupljenja goriva ponovo potresa zemlje širom svijeta pa tako i Bosnu i Hercegovinu.

Cijene nafte na svjetskim berzama početkom septembra zabilježile su nagli skok i dostižu nivo iznad 105 dolara po barelu. Poređenja radi, početkom augusta iznosile su od 80 do 85 dolara. Litar dizela u Sarajevu ove sedmice ide od najjeftinijih 3,56 do najskupljih 3,86, piše Klix.

Ovaj nagli skok rezultat je značajnih poremećaja u snabdijevanju na globalnom tržištu, prije svega zbog geopolitičkih tenzija, nesigurnosti u vezi sa transportnim rutama u Bliskom istoku, poput Hormuškog moreuza te novih sankcija na izvoz energenata.

Nesigurnost unose i najave iz Saudijske Arabije da će obustaviti izvoz nafte ka Evropi.

Zbog toga su cijene goriva na benzinskim pumpama širom BiH skočile posljednjih dana, a stručnjaci prognoziraju da bi mogle otići i do 4 KM.

Ovakve informacije izazvale su novi talas zabrinutosti među stanovništvom, koje se opravdano pribojava da će skok cijena naftnih derivata pokrenuti novi lančani val poskupljenja osnovnih životnih namirnica i usluga.

Dodatni pritisak na već uzdrmane kućne budžete stvara i predstojeća sezona grijanja, tokom koje bi također moglo doći i do poskupljenja plina s obzirom na poskupljenje nafte.

Tragom ovih predviđanja kontaktirali smo predsjednika Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” Marina Bagu.

“Nema vam tu neke filozofije, gorivo poskupi i uzimajući iz iskustva u prošlim godinama to dovodi do lančanog poskupljenja svega i svačega, od proizvoda do usluga. Nešto je opravdano, mnogo toga nije. Ali u nekim zadnjih dvadesetak godina kako to pratimo, stvari nekako idu tako”, naveo nam je Bago.

Kako kaže, zabrinjavajuće je da sve zemlje poduzimaju mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja goriva i prema socijalnim kategorijama i prema ekonomiji, ali u BiH to nije slučaj.

“U BiH se to prihvati kao zdravo za gotovo, isto kao da nemamo nikakve institucije koje plaćamo, koje bi nas trebale zaštititi u tom slučaju. Tako da mogu samo konstatovati da ćemo ovaj, kao i prošli put, biti jednostavno prepušteni sami sebi, očekujući dalja poskupljenja svega i svačega”, rekao je Bago.

Smatra da nema razloga da se nadamo drugačijem tretmanu nadležnih institucija jer se to nije dešavalo zadnjih 20-ak godina.

“Ne vidim da se nešto značajno promijenilo pa da nešto trebamo očekivati. Ako uzmemo samo zemlje u regionu, u Evropskoj uniji, recimo Hrvatska je prije nekoliko dana upumpala pola milijarde KM s ciljem ublažavanja poskupljenja goriva. Nemam informaciju da su se naši sastali po tom pitanju, ne poduzeli neke mjere i izdvojili neki novac. Dakle, odgovorne zemlje se trude da amortiziraju poskupljenja, da pomognu ranjivim kategorijama, privrednicima, poljoprivrednicima, bilo kome na koga to utiče. Međutim, kod nas to nije slučaj. Uvijek budemo prepušteni sami sebi i, kao što znamo, iznos potrošačke korpe za četveročlanu porodicu stalno raste”, konstatovao je.

Problem leži i u činjenici da nas početkom oktobra očekuju izbori. Bago smatra kako je i to jedan od razloga zbog kojeg sigurno ne možemo očekivati reakciju nadležnih institucija dok vlasti ne budu formirane, a da bi to moglo trajati mjesecima.

“Pa nije realno, zaista, očekivati, jer bilo kakve mjere zahtijevaju novac. Očekivati sad nekoliko dana prije izbora da se investira neki novac koji nije ni planiran, kojeg nema, kojeg bi trebalo pronaći, to je teško. Bliži se kraj budžetske godine. Niti ima političke volje, niti imamo planiran novac. Zato tako da ne treba gajiti nikakve iluzije po tom pitanju”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

SKOK CIJENA GORIVA NA PUMPAMA U BIH: Pun rezervoar dizela dostiže 190 KM

Cijene goriva na benzinskim pumpama širom Bosne i Hercegovine ponovo su u porastu.

Za pun rezervoar od 50 litara dizela vozači u Sarajevu danas moraju izdvojiti i do 190 KM, dok ista količina benzina košta do 165 KM. Iako je na većini pumpi cijena dizela i dalje ispod 3,8 KM po litru, ekonomski analitičari upozoravaju da su nova i znatno veća poskupljenja gotovo neizbježna.

Glavni uzrok novog vala poskupljenja leži u globalnim sukobima i napadima na ključnu naftnu infrastrukturu na Bliskom istoku. Zbog ozbiljnih oštećenja na saudijskom “East-West” naftovodu, ali i na pojedinim rafinerijama i skladištima, snabdijevanje je značajno poremećeno. Dodatni problem stvara smanjen protok nafte kroz Hormuški moreuz, dok procjene pokazuju da bi sanacija naftovoda mogla potrajati i do dva mjeseca.

Iako Bosna i Hercegovina ne zavisi direktno od nafte s Bliskog istoka, cijene na domaćem tržištu usko prate kretanja na evropskim i svjetskim berzama. Sirova nafta je u jednom trenutku prešla iznos od 108 dolara po barelu, a zbog pritiska na rafinerijske kapacitete, dizel poskupljuje čak i brže od same sirove nafte.

Stručnjaci ističu da bi u slučaju daljnje eskalacije sukoba cijena barela nafte mogla dostići i 150 dolara. Takav pesimističan scenario donio bi novi drastičan skok cijena na pumpama, što bi se zbog ključne uloge dizela u transportu i poljoprivredi brzo prelilo i na više cijene hrane, prevoza i svih osnovnih životnih namirnica.

Nastavi čitati

Aktuelno