Connect with us

Svijet

GODINA VELIKIH IZBORA U EVROPI: Odluke birača 2026. u ovim zemljama mogu promijeniti političku mapu Starog kontinenta

Evropske zemlje u 2026. ulaze u niz presudnih izbora koji bi mogli da preoblikuju odnose snaga unutar Evropske unije, u trenutku kada rat u Ukrajini, jačanje krajnje desnice i strah od stranog mješanja stavljaju na ozbiljan test demokratsku stabilnost kontinenta.

Nakon burne 2025, obilježene stranim mješanjem u izborne procese i jačanjem desnice u više zemalja, Evropsku uniju očekuje godina puna političkih iskušenja, u sjenci rata u Ukrajini i sve složenijih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Posebna pažnja usmjerena je ka Mađarskoj, gdje bi izbori mogli označiti kraj dugogodišnje vladavine Viktora Orbana.

Njegov glavni rival, bivši član Fidesa Peter Mađar, gradi kampanju na ekonomskim temama i potrebi za boljim odnosima sa Briselom. Ishod glasanja mogao bi imati posljedice koje prevazilaze granice Mađarske, imajući u vidu Orbanovu centralnu ulogu u evropskom nacionalno-konzervativnom bloku.

U najvećim članicama EU – Španiji, Francuskoj, Nemačkoj i Italiji, lokalni i regionalni izbori poslužiće kao test povjerenja u nacionalne vlade i kao pokazatelj jačine krajnje desnice pred buduće parlamentarne i predsjedničke izbore.

U Španiji vlada Pedra Sančeza suočava se sa padom podrške i političkim krizama, dok će lokalni izbori u Francuskoj biti važan signal uoči predsjedničke trke 2027, u trenutku kada krajnja desnica nastavlja da jača uprkos zabrani kandidature Marine Le Pen.

Njemačku očekuju pokrajinski izbori koji će biti prvi ozbiljniji test za kancelara Fridriha Merca, dok će se u Italiji birači izjasniti i na referendumu o reformi pravosuđa, što će se tumačiti kao pokazatelj podrške vladi Đorđe Meloni.

U sjevernoj Evropi, Švedska i Danska ulaze u izborne cikluse pod pritiskom bezbjednosnih pitanja, rasta kriminala i straha od stranog mješanja u izbore. Švedska posebno upozorava na sajber prijetnje i pokušaje uticaja na birače, dok se u Danskoj premijerka Mete Frederiksen suočava sa slabom podrškom i nestabilnom koalicijom.

Bugarska će 2026. dočekati bez stabilne vlade, ali sa važnim korakom, uvođenjem evra od 1. januara. Zemlju očekuju predsjednički i parlamentarni izbori koji bi trebalo da okončaju dugotrajnu političku blokadu.

Izbori su predviđeni i u Sloveniji i Letoniji, gdje su rezultati neizvjesni i mogu dovesti do promjena vlasti.

Pored evropskih izbora, EU će pažljivo pratiti i glasanja van kontinenta.

Američki međuizbori, predsjednički izbori u Brazilu, kao i izbori u Izraelu i Rusiji, mogli bi imati snažan uticaj na evropsku bezbjednost, trgovinu i spoljnopolitičke odnose.

Sve u svemu, 2026. godina donosi niz izbornih testova koji će pokazati otpornost evropskih demokratija i odrediti pravac kojim će se kontinent kretati u godinama koje dolaze.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno