Connect with us

Svijet

EVROPA STALA UZ DANASKU: Grenland nije na prodaju i o njegovoj sudbini odlučuje narod

Sedam evropskih zemalja izrazilo je snažnu podršku Danskoj nakon što su SAD ponovo insistirale na tome da moraju preuzeti kontrolu nad Grenlandom, upozoravajući da svaka promjena statusa ovog ostrva mora biti u skladu s međunarodnim pravom i voljom njegovih stanovnika.

Kako prenosi BBC, u zajedničkoj izjavi objavljenoj u utorak, lideri Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske naglasili su da Grenland pripada njegovom narodu, te da samo Danska i Grenland imaju pravo da odlučuju o uslovima svog međusobnog odnosa.

Zajednička poruka evropskih lidera uslijedila je nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u nedjelju rekao da su Sjedinjenim Državama “potrebni” Grenland i njegova teritorija iz bezbjednosnih razloga.

Tramp je odbio da isključi mogućnost upotrebe sile kako bi SAD preuzele kontrolu nad ovom arktičkom teritorijom, koja ima status poluautonomne regije unutar Kraljevine Danske, zemlje članice NATO-a.

Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je u ponedjeljak da bi svaki eventualni američki napad na Grenland faktički značio kraj NATO-a, transatlantskog vojnog saveza zasnovanog na principu kolektivne odbrane.

Rast tenzija nakon intervencije SAD-a u Venecueli
Napetosti oko Grenlanda dodatno su pojačane nakon nedavne američke vojne intervencije u Venecueli, tokom koje su američke snage zarobile predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom i oružjem.

Nakon ove akcije, Tramp je izjavio da će Sjedinjene Američke Države “upravljati” Venecuelom tokom neodređenog perioda, te nagovijestio povratak Doktrini Monro iz 1823. godine, kojom se afirmiše američka supremacija na zapadnoj hemisferi.

Ova operacija izazvala je ozbiljnu zabrinutost u Evropi da bi Vašington mogao biti spreman da primijeni silu i u drugim dijelovima svijeta.

Dan nakon intervencije u Venecueli, Kejti Miler, supruga visokog Trampovog savjetnika Stivena Milera, objavila je na društvenim mrežama mapu Grenlanda obojenu bojama američke zastave, uz natpis “USKORO”.

U ponedjeljak je Stiven Miler izjavio da je “zvanična pozicija vlade SAD-a da Grenland treba da bude dio Sjedinjenih Država”.

Govoreći za CNN, on je naveo da je američka kontrola nad Grenlandom neophodna kako bi se osigurala bezbjednost Arktika i zaštitili interesi NATO-a, dodajući: “Niko se neće boriti sa SAD-om oko budućnosti Grenlanda”.

Evropa poručuje: bez sile i mimo međunarodnog prava
U zajedničkom odgovoru, sedam evropskih lidera navelo je da dijele zabrinutost Vašingtona kada je riječ o bezbjednosti Arktika, ali su istakli da se ti izazovi moraju rješavati kolektivno, u okviru NATO saveza i u skladu s međunarodnim pravom.

Posebno su naglasili potrebu poštovanja “principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica”.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen pozdravio je ovu izjavu i pozvao na smiren i uvažavajući dijalog.

“Razgovor mora da se vodi uz poštovanje činjenice da je status Grenlanda utemeljen u međunarodnom pravu i principu teritorijalnog integriteta”, poručio je Nilsen.

Strateški značaj i protivljenje stanovnika
Tramp je u više navrata tvrdio da strateška lokacija Grenlanda, kao i njegova bogata nalazišta minerala ključnih za visokotehnološku industriju, čine ovo ostrvo vitalnim za bezbjednost SAD-a.

Međutim, nedavna odluka američke administracije da imenuje posebnog izaslanika za Grenland izazvala je ogorčenje među zvaničnicima u Kopenhagenu.

Grenland, koji ima oko 57.000 stanovnika, uživa širok stepen samouprave još od 1979. godine, iako su pitanja odbrane i spoljne politike i dalje u nadležnosti Danske.

Iako veliki broj Grenlanđana podržava ideju buduće nezavisnosti, istraživanja javnog mnjenja pokazuju snažno protivljenje mogućnosti da Grenland postane dio Sjedinjenih Američkih Država.

Govoreći za BBC Newsbeat, 27-godišnji Inuit iz Ilulissata na zapadu Grenlanda, Morgan Angaju, rekao je da ga retorika iz Vašingtona duboko uznemirava.

“Zastrašujuće je slušati lidera slobodnog svijeta kako se smije Danskoj i Grenlandu i govori o nama kao da smo nešto što se može prisvojiti”, rekao je Angaju.

“Mi smo već prisvojeni – od strane grenlandskog naroda. Kalaallit Nunaat znači zemlja grenlandskog naroda”, dodao je.

On je izrazio zabrinutost da bi Grenland mogao doživjeti istu sudbinu kao Venecuela, ili se čak suočiti s mogućom američkom invazijom.

Related Topics:

Svijet

DRAMATIČNA IZJAVA PUTINA: Spremni smo za rat sa Evropom

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

Vladimir Putin poručio je da je Rusija “spremna za rat” sa Evropom, uz upozorenje Zapadu da se pripremi ukoliko želi direktan sukob sa Moskvom.

Predsjednik Rusije poručio je Zapadu da se pripremi za napad, nagovijestivši i postojanje nove, potencijalno razorne tačke pritiska.

– Spremni smo za rat sa Evropom, ali ga ne želimo. Što se njih tiče, ako neko želi takav rat, neka se pripremi – naveo je Putin na konferenciji za novinare posvećenoj odnosima Rusije i Afrike.

Putin je potom rekao da Zapad nije uspio da ostvari svoj cilj i nanese Rusiji “strateški poraz”.

– Malo je vjerovatno da će to biti moguće do 2030. godine – rekao je.

– Ako stvari odu predaleko, neće biti pobjednika – upozorio je Putin.

Dodao je da Moskva ne želi da se u Baltičkom moru dogodi situacija slična onoj u Ormuskom moreuzu.

Ovaj komentar odnosi se na nestašice goriva i nagli rast cena izazvane ratom u Iranu i blokadom ovog pomorskog prolaza.

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA ČEKA NOVE PROTESTE: Na ulice izlazi 70.000 policajaca

Francuska će u subotu, 31. oktobra, širom zemlje rasporediti 70.000 policajaca i žandarma zbog protesta najavljenih za Noć vještica, uz upozorenje vlasti da postoji “veoma visok rizik” od narušavanja javnog reda.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez izjavio je u četvrtak da će bezbjednosne mjere biti pojačane. Među sredstvima uvedenim prošle sedmice su oklopna vozila i vodeni topovi, navodi OLI.

“Dan 31. oktobar nosi veoma visok rizik od narušavanja javnog reda”, rekao je Nunez na konferenciji za novinare.

Angažovanje 70.000 pripadnika snaga bezbjednosti, koliko ih je bilo raspoređeno i tokom prošlosedmičnih demonstracija, opisao je kao “izuzetnu mjeru”, prenosi Le Monde.

Pozivi na okupljanja ispred parlamenta i gradskih vijećnica
Studentski sindikati i pokret “Žuti prsluci” pozvali su na nove demonstracije širom Francuske.

Proteste za Noć vještica pokret je nazvao svojim “trećim činom”, pozivajući pristalice da se okupe ispred Narodne skupštine i gradskih vijećnica širom zemlje.

Nunez je rekao da su vlasti na društvenim mrežama uočile objave kojima se građani pozivaju na subotnju večernju “revoluciju” za Noć vještica.

Te pozive pripisao je radikalnim ljevičarskim grupama i radikalizovanim aktivistima povezanim s pokretom “Žuti prsluci”.

“Takva okupljanja neće biti dozvoljena”, poručio je ministar.

Vlada najavila reforme, nezadovoljstvo ne jenjava
Francuska vlada predstavila je u ponedjeljak paket mjera kojima nastoji da odgovori na zahtjeve studentskih demonstranata.

Prijedlozi uključuju zamjenu sistema upisa na univerzitete i obezbjeđivanje kredita za finansiranje obnove školskih objekata.

Demonstracije se održavaju u atmosferi političke neizvjesnosti, šest mjeseci prije predsjedničkih izbora. Prema izvještajima, liderka krajnje desnice Marin le Pen vodi u anketama.

Protesti podstaknuti rastom životnih troškova proširili su se širom zemlje, a pojedina okupljanja prerasla su u nasilje, pljačke i nerede.

Hiljade uhapšenih tokom ranijih protesta
Ministarstvo unutrašnjih poslova procijenilo je da je na demonstracijama prošle subote učestvovalo 410.000 ljudi. Sindikati tvrde da je broj učesnika bio gotovo dvostruko veći.

Prema podacima Ministarstva, tokom protesta sedmicu ranije uhapšeno je više od 2.700 ljudi.

Nezadovoljstvo zbog naglog rasta troškova života i nejednakosti podstaklo je talas demonstracija, a protesti 17. oktobra prerasli su u neke od najozbiljnijih nereda u Francuskoj posljednjih godina.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAVODNO ZAUSTAVIO KIJEV: “Bolje mu je da prestane”

Ukrajina je, prema navodima “Wall Street Journala” koje prenosi Kyiv Post, sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije poslije pritisaka američkog predsjednika Donalda Trampa. Obustava nije nezavisno potvrđena.

Zašto je Vašington tražio prekid napada?
Američka administracija nastoji obuzdati cijene goriva uoči izbora za Kongres 3. novembra. Trampov savjetnik Džared Kušner navodno je tražio tridesetodnevnu pauzu kao znak zahvalnosti za američke mirovne napore. Uzdržanost su podsticali i evropski saveznici, koje prenosi Kyiv Post.

“Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je Tramp 10. oktobra, govoreći o ukrajinskim napadima, prenosi članak.

Šta je zauzvrat tražio Kijev?
Ukrajina je tražila prekid ruskih udara na svoju energetsku infrastrukturu ili dodatne rakete za sisteme “Patriot”. Prema izvještaju, dogovor nije postignut.

Da li su ruski napadi nastavljeni?
Članak navodi nastavak ruskih udara, uključujući napad na željeznički peron u Dnjepru sa najmanje 14 poginulih i napad na Kijev sa najmanje jednom žrtvom.

Zašto je Ukrajina izložena pritisku?
Kijev zavisi od američkog naoružanja, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Pauza bi mogla potrajati i poslije izbora, dok analitičari rast cijena goriva prvenstveno povezuju s ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu.

Nastavi čitati

Aktuelno