Connect with us

Svijet

TRAMPOVE PRIJETNJE GRENLANDU UZDRMALE EVROPU I NATO: Upaljen crveni alarm, kredibilitet saveza uzdrman

Tramp razmatra pripajanje Grenlanda SAD-u, što zabrinjava Evropu i Dansku i moglo bi da ugrozi kredibilitet NATO-a.

Tek što je američki predsjednik Donald Tramp svrgnuo i uhapsio venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, prešao je na novu, ali i staru temu, pripajanje Grenlanda, arktičkog ostrva koje pripada Danskoj, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Iako je ranije nudio novac za ovu teritoriju, sada sve češće preti i vojnom silom. Ključno pitanje za Evropu je – šta bi se dogodilo ukoliko Trampove ambicije postanu stvarnost? Njegove najnovije izjave o mogućoj aneksiji Grenlanda, najvećeg ostrva na svijetu i člana NATO-a i Evropske unije, izazvale su talas kritika širom Evrope, uključujući oštre reakcije iz Danske i Grenlanda.

“Potreban nam je Grenland zbog nacionalne bezbjednosti. Trenutno se tamo nalaze brodovi Rusije i Kine”, rekao je Tramp nedavno.

Bijela kuća je objavila da razmatra više opcija za pripajanje Grenlanda, od kojih su sve jednostrane, uključujući kupovinu ostrva, pa čak i vojnu intervenciju.

Tokom Trampovog prvog mandata evropski lideri su uglavnom ismijavali njegovu ideju, ali nakon američke invazije na Venecuelu, više niko ne shvata temu olako, piše BBC.

Evropa u strahu
Nakon sastanka “Koalicije voljnih” u Parizu, većinom evropskih lidera, sa Trampovim izaslanicima, gdje su se razgovarale situacije u Ukrajini i Grenlandu, evropski predstavnici su izašli zabrinuti. Danska upozorava da bi, ukoliko Trampova administracija jednostrano preuzme Grenland, to moglo označiti kraj transatlantskog odbrambenog saveza, na koji Evropa računa od kraja Drugog svjetskog rata. Posebno zabrinjava činjenica da SAD nisu pokazale interes za razgovor sa Dancima.

“Cijela situacija još jednom pokazuje osnovnu slabost Evrope u odnosu na Trampa”, rekao je jedan zvaničnik EU.

EU je izdala zajedničko saopštenje sa samo šest savezničkih zemalja Danske, pri čemu je izostala kritika SAD. Trampov direktan, ponekad i agresivan stil, izazvao je nervozu među evropskim liderima.

U novom svijetu velikih sila, gde dominiraju SAD i Kina, uz Rusiju i Indiju, Evropa često deluje pasivno i rizikuje da bude marginalizovana.

Priprema za vanredne situacije
Evropa je ranije pokazala servilnost prema Trampu, posebno u dva slučaja:

Nije ispunila obećanje da podrži Ukrajinu finansijski korišćenjem zamrznute ruske imovine.
Kada je Tramp uveo carine od 15% na robu iz EU, blok je obećao da neće uzvratiti zbog straha od gubitka američke podrške.
Američka ambasadorka pri NATO-u, Džulijana Smit, upozorila je da bi situacija mogla “raspasti EU” i postaviti egzistencijalnu dilemu za NATO, te da Evropa mora ozbiljno shvatiti Trampove pretnje prema Grenlandu.

“Vodeće evropske sile možda bi trebalo da razmotre planove za vanredne situacije i razmotre formiranje novog odbrambenog pakta”, navela je Smitova.

Sa druge strane, Ijan Leser iz nemačkog Maršalovog fonda SAD ističe da postoji mogućnost dogovora sa Trampom, jer američka administracija daje prioritet ekonomskim i komercijalnim pitanjima. Problem je, međutim, što ciljevi američkog predsjednika nisu jasni, a tempo odluka u Evropi mnogo sporiji nego u Vašingtonu.

NATO bi mogao biti potkopan iznutra
Ideja da bi članica NATO-a mogla napasti drugu članicu – konkretno da SAD izvrše invaziju na Grenland – djeluje apsurdno. Član 5 NATO-a predviđa da će oružani napad na jednu ili više članica u Evropi ili Severnoj Americi biti tretiran kao napad na sve članice. To je jasno kada prijetnja dolazi od Rusije, ali situacija postaje komplikovana kada dolazi od najmoćnije članice samog saveza.

“Ako SAD napadnu neku članicu NATO-a, sve će se raspasti”, zjavila je danska premijerka Mete Frederiksen.

Tramp je tokom predsjedničke kampanje 2024. rekao da neće štititi “neodgovorne” članice NATO-a, odnosno one koje ne izdvajaju 2% BDP-a za odbranu. SAD više nisu “primarno fokusirane” na odbranu Evrope, dodao je američki ministar odbrane Pit Hegset.

Iako je to izazvalo uzbunu u Evropi, diplomatski manevri pre NATO samita u junu delimično su prikrili problem. Ipak, samit je samo prikrio duboku podelu.

“Samit je prošao dobro u smislu da su se formule svidjeli Trampu, ali nisam sigurna koliko je to održiva strategija”, ocjenila je Marion Mesmer iz istraživačkog centra “Četam haus”.

Šta NATO može učiniti ako Tramp napadne Grenland
Niko ne očekuje da bi preostalih 31 članica NATO-a vojno branilo Grenland ukoliko SAD pokuša da ga zauzme, što je potvrdio i Trampov savjetnik Stiven Miler. Prema njegovim riječima, svijet je “uređen snagom, silom i moći”– a ne ugovorima ili uzajamnom podrškom.

Čak i kada bi pokušale, evropske članice nemaju realne šanse. SAD imaju oko 1,3 miliona aktivnih vojnika, dok Danska ima svega 13.100. Brzina kojom su SAD uhvatile Madura i njegovu suprugu Siliju Flores ilustruje američku vojnu moć.

Članstvo SAD u NATO-u možda se ne bi promjenilo čak ni nakon zauzimanja Grenlanda, jer ugovor NATO-a ne predviđa izbacivanje članice. Međutim, situacija u kojoj jedna članica okrene snagu protiv druge ozbiljno bi narušila kredibilitet 76 godina starog vojnog saveza.

Analitičari upozoravaju da je poslednji talas Trampovih pretnji već nanio štetu, čak i dok ruska pretnja u Ukrajini izgleda realnija nego ikada.

Svijet

DETALJI SPORAZUMA: Otvara se Ormuski moreuz, ukidaju se sankcije, stižu milijarde dolara

Memorandum o razumijevanju između SAD i Irana o okončanju rata ima za cilj održanje primirja na Bliskom istoku i pokretanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, a dokument od 14 tačaka ostavlja brojne detalje koje strane treba da dogovore kasnije, uključujući i osjetljivu temu iranskog nuklearnog programa, prenosi CNN.

Sporazum Irana i SAD utvrđuje uslove prekida vatre između dvije zemlje, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, određeno finansijsko olakšanje za Iran i potvrdu iz Teherana da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje, objavila je danas američka mreža prema tekstu potpisanog sporazuma, koji je pročitao visoki zvaničnik administracije SAD u telefonskom razgovoru sa novinarima.

Dokument koji su elektronski potpisali američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, obećava Iranu mnogo novca, ukidanjem sankcija Iran može da prodaje svoju naftu, imaće pristup milijardama zamrznute imovine i potencijalno još 300 milijardi dolara dodatnog finansiranja, navodi CNN.

Prema tekstu koji je objavila američka televizija tačke tačke sporazuma sadrže:

1. SAD, Iran i njihovi saveznici u tekućem ratu potpisuju Memorandum o razumijevanju kako bi proglasili trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban, i obavezuju se od sada da neće pokretati nikakav rat ili bilo kakvu vojnu operaciju jedna protiv druge, i da će se uzdržati od prijetnje ili upotrebe sile jedna protiv druge, i osigurati teritorijalni integritet i suverenitet Libana.

2. SAD i Iran obavezuju se da će poštovati međusobni suverenitet i teritorijalni integritet i da će se uzdržati od miješanja u međusobne unutrašnje poslove.

3. SAD i Iran obavezuju se da će pregovarati i postići konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostrani pristanak.

4. Odmah po potpisivanju Memoranduma o razumijevanju, SAD će početi sa uklanjanjem svoje pomorske blokade i svih poremećaja ili prepreka protiv Irana, i u potpunosti će okončati pomorsku blokadu u roku od 30 dana. Tokom ovog perioda, saobraćaj plovila biće srazmjeran broju predratnog saobraćaja koji Iran obnavlja. SAD se dalje obavezuju da će ukloniti svoje snage iz blizine Irana u roku od 30 dana nakon konačnog sporazuma.

5. Po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju, Iran će preduzeti mjere, upotrijebivši sve napore za bezbjedan prolaz komercijalnih plovila bez naknade, samo 60 dana, iz Persijskog zaliva u Omansko more i obrnuto. Saobraćaj komercijalnih plovila će odmah početi, a uzimajući u obzir potrebu za uklanjanjem tehničkih i vojnih prepreka i razminiranjem od strane Irana, biće uspostavljen u roku od 30 dana. Iran će voditi dijalog sa Omanom kako bi definisala buduću administraciju i pomorske usluge u Ormuskom moreuzu, u razgovoru sa drugim državama priobalnog dijela Persijskog zaliva, u skladu sa važećim međunarodnim pravom i suverenim pravima priobalnih država Ormuskog moreuza.

6. SAD se obavezuju da će sa regionalnim partnerima razviti definitivan, obostrano dogovoren plan sa najmanje 300 milijardi američkih dolara za obnovu i ekonomski razvoj Irana. Mehanizam za sprovođenje ovog plana biće finalizovan kao dio konačnog sporazuma u ​​roku od 60 dana. Sve potrebne licence, izuzeća i dozvole potrebne za relevantne finansijske transakcije izdaće SAD.

7. SAD se obavezuju da će ukinuti sve vrste sankcija protiv Irana, uključujući rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

8. Iran potvrđuje da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje. SAD i Iran su se složili da riješe pitanje raspolaganja zalihama obogaćenog materijala u skladu sa mehanizmom koji će biti obostrano dogovoren u skladu sa rasporedom pomenutim u sedmom stavu, sa minimalnom metodologijom koja će se kombinovati na licu mjesta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Dvije strane su se takođe složile da razgovaraju o pitanju obogaćivanja i drugim obostrano dogovorenim pitanjima u vezi sa nuklearnim potrebama Irana, na osnovu zadovoljavajućeg okvira koji će biti dogovoren u konačnom sporazumu.

9. Do konačnog sporazuma, SAD i Iran se slažu da održe “status kvo”. Iran će zadržati trenutni “status kvo” svog nuklearnog programa, a SAD neće uvoditi nikakve nove sankcije i neće raspoređivati dodatne snage u regionu.

10. SAD se obavezuju da će odmah po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju i do prestanka sankcija, Ministarstvo finansija SAD izdati izuzeća za izvoz iranske sirove nafte, naftnih proizvoda i derivata, kao i sve povezane usluge, uključujući bankarske transakcije, osiguranja, transport itd.

11. SAD se obavezuju da će u potpunosti staviti na raspolaganje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Irana nakon sprovođenja Memoranduma. SAD i Iran će se međusobno dogovoriti o procedurama u vezi sa oslobađanjem ovih sredstava tokom pregovora. Takva sredstva, bilo da su zadržana na originalnom računu ili prebačena, biće u potpunosti upotrebljiva za isplatu bilo kom krajnjem korisniku koga odredi Centralna banka Irana.

12. SAD i Iran slažu se da će biti uspostavljen izvršni mehanizam za praćenje uspješnog sprovođenja ovog Memoranduma o razumevanju i budućeg poštovanja konačnog sporazuma.

13. Nakon potpisivanja ovog Memoranduma o razumijevanju, i pod uslovom da se počne sa sprovođenjem paragrafa 1, 4, 5, 10 i 11 ovog Memoranduma o razumijevanju i kontinuiranom sprovođenju ovih mjera, SAD i Iran će započeti pregovore o konačnom sporazumu isključivo o ostalim paragrafima.

14. Konačni sporazum će biti odobren obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Nastavi čitati

Svijet

Probijena PVO odbrana u Moskvi, POGOĐENA RAFINERIJA

Ukrajinska ofanziva na rusku teritoriju ne jenjava, a Moskva je u noći između srijede i četvrtka pretrpela udarac od kojeg će se dugo oporavljati.

Kijev je izveo masovni, precizan napad dronovima kamikazama koji su uspjeli da zaobiđu višeslojne ruske sisteme PVO, pogode ključnu rafineriju nafte “Gaspromnjefta” i izazovu haos i požare na jednoj od najvećih moskovskih pijaca “Sadovod”.

Dok se nad ruskom prestonicom vije gust, crni dim, sve je očiglednije da Vladimir Putin i vojni vrh u Kremlju nemaju nikakvo rješenje za novu taktiku Kijeva.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin potvrdio je da je ovo bio najžešći napad na glavni grad u posljednje dvije godine. Desetine dronova ciljale su srce Rusije u talasima.

Snimci koji kruže društvenim mrežama pokazuju da je u napadu, po drugi put u tri dana, pogođena moskovska rafinerija nafte, koja je nakon ovih udara u plamenu. Sobjanjin je saopštio da je od početka dana neutralisano približno 180 ukrajinskih dronova koji su se približavali ruskoj prestonici.

Sobjanjin je rekao i da se operacije protivvazdušne odbrane nastavljaju, prenosi RIA Novosti.

“Nekoliko dronova uspjelo je da stigne do rafinerije nafte”, rekao je i dodao da postoji “manja šteta” na zgradi u trgovačkom centru Sadovod u jugoistočnom dijelu grada. U ovom trenutku nema izvještaja o žrtvama.

Restrikcije na aerodromima
Tokom napada uvedena su i privremena ograničenja letova na moskovskim aerodromima Vnukovo, Šeremetjevo i Žukovski.

Fotografije i videozapisi koje su stanovnici objavili na društvenim mrežama prikazuju požare i eksplozije na više lokacija širom grada, uključujući rafineriju u četvrti Kapotnja. Telegram kanal Exilenova-Plus objavio je snimke lokalnih stanovnika koje prikazuju požare u rafineriji nafte, zapaljenu višespratnicu i gusti dim koji se uzdiže nad glavnim gradom.

Ljudi u nevjerici gledaju šta se dešava
Dramatične napade bespilotnim letjelicama na ključne lokacije unutar Moskve posmatraju lkjudi iz svojih stanova ,terasa i ulica.

Kako se vidi na snimcima, ljudi su uplašeni za svoju bezbjednost, a neki su napustili i automobile nasred ulice.

Takođe, guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov naveo je da je u tržnom centru “Belaja Dača” u Kotelnikiju, u Moskovskoj oblasti, izbio požar nakon pada fragmenata drona. “Ostaci bespilotne letjelice sleteli su na krov tržnog centra Belaja Dača. Izbio je požar. Informacije o obimu požara i mogućim žrtvama se razjašnjavaju”, napisao je Vorobjov na svom Max kanalu.

Rafinerija pretrpjela više napada
Snimci ukazuju na to da su je rafinerija pretrpela udare na više mjesta, piše Kyiv Independent, dodajući da nisu mogli nezavisno da potvrde ove izvještaje.

Rusija je lansirala nekoliko raketa na ciljeve u Ukrajini, uključujući i glavni grad Kijev, rekli su ukrajinski zvaničnici rano jutros.

“Neprijatelj napada glavni grad balističkim raketama”, rekao je zvaničnik vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko na Telegramu.

Eksplozije i u Kijevu
Nekoliko eksplozija čulo se u centru Kijeva, izvijestio je dopisnik dpa.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su najmanje dvije rakete išle prema Kijevu, dok je jedna bila usmjerena na središnju Poltavsku regiju. Ukrajina se bori protiv ruske invazije više od četiri godine.

Nastavi čitati

Svijet

RAT JE ZAVRŠEN: Tramp potpisao Memorandum o razumijevanju SAD i Irana

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je Memorandum o razumijevanju Sjedinjenih Američkih Država i Irana za okončanje rata sa Iranom, rekao je zvaničnik Bijele kuće za Rojters

Tekst sporazuma između SAD i Irana zvanično su potpisali predsjednici obje strane, javili su iranski državni mediji, pozivajući se na portparola Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmaila Bageija.

Prethodno je novinar američkog portala Aksios Barak Ravid objavio na platformi X, pozivajući se na dva visoka američka zvaničnika, da su Sjedinjene Američke Države i Iran večeras elektronski potpisali Memorandum o razumijevanju za okončanje rata i da je on stupio na snagu.

Oni su rekli da je potpisivanje bilo “na daljinu” i da je Memorandum o razumijevanju već stupio na snagu.

Aksios je prethodno javio da SAD, Iran i posrednici razgovaraju o tome da se potpisivanje Memoranduma obavi danas do kraja dana preko video linka, umjesto u petak u Švajcarskoj.

Neimenovani diplomata iz jedne od zemalja posrednika naveo je da su razgovori o ubrzavanju procesa potpisivanja imali za cilj otvaranje Ormuskog moreuza prije petka, uz saglasnost obje strane.

Јoš jedan razlog bi mogao da bude smanjenje političkog pritiska na Bijelu kuću da objavi tekst Memoranduma o razumijevanju, međutim neimenovani izvor upoznat sa diskusijama tvrdi da je Iran zahtijevao da se tekst ne objavljuje do formalnog potpisivanja i negirao je da Bijela kuća reaguje na politički pritisak.

Ipak, čak i ako se vrijeme potpisivanja promijeni, sastanak između delegacija SAD i Irana, na čelu sa potpredsjednikom Vensom i predsjednikom iranskog parlamenta Mohamedom Bagerom Galibafom, održaće se u petak u Švajcarskoj, kako je i planirano, tvrde izvori Axiosa navodeći da se očekuje da će se razgovarati o pokretanju pregovora o iranskom nuklearnom programu.

Nastavi čitati

Aktuelno