Vukosav Đorđević iz Zaječara, zvanično najstariji građanin Srbije, proslavio je danas 106. rođendan. Dobrog je zdravlja i očuvanog uma, mada se otežano kreće.

Kako kaže, cijelog života je vrijedno radio, prvo u Željeznici dok se nije penzionisao 1977, ali čak i po odlasku u penziju, njegov radni vijek se nije završio, pa je nastavio da radi na građevini. Skladno tome, smatra da je upravo rad tajna za dugovječnost.

– Onaj ko je ljenčario, njega nema davno, a ko je radio i ko se trudio da radi, on je bogami poživio duže. Ja nisam stajao nikako – rekao je Vukosav.

Najstariji Srbin se ženio 5 puta, posljednji put prije 2 decenije, odnosno u 86. godini – da starost ne bi proveo sam. Ima četvoro djece, 5 unuka i praunuka, prenosi Blic. Najstariji sin Miroljub ima 82 godine i kako kaže uvijek je tu kada pozove da mu pomogne u svemu šta mu je potrebno.

Deka Vukosav i dalje obilježava sve državne praznike i redovno izlazi na birališta u Zaječaru i primjer je svima nama da su rad, vedar duh i odgovornost pravi recept za dug i ispunjen život.

U BiH se tokom dana očekuje sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti vedro i svježe, sa prolaznom maglom lokalno duž rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.

Jutarnja temperatura vazduha od šest do 11, na jugu do 15 stepeni Celzijusa, dok će maksimalna biti od 22 do 28 stepeni Celzijusa. Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni, u Hercegovini južni vjetar.

entralna banka BiH očekuje rast cijena hrane u posljednjem kvartalu 2026. godine, dok poljoprivrednici upozoravaju na visoke troškove proizvodnje i posljedice suše. Građani već sada kažu da njihove plate teško prate postojeća poskupljenja, a ekonomisti ukazuju na mjere kojima bi vlast mogla ublažiti pritisak na standard stanovništva.

Građani Bosne i Hercegovine u drugi dio godine ulaze sa sve većom neizvjesnošću kada je riječ o troškovima života.

Cijene hrane već su ozbiljno opteretile kućne budžete, a najnovije procjene ukazuju da bi novi pritisak mogao uslijediti do kraja godine.

Centralna banka BiH u svojoj najnovijoj procjeni očekuje da će se rast cijena hrane, sa određenim vremenskim odmakom, prenijeti sa stranog na domaće tržište.

Prema njenim projekcijama, ukupna i temeljna inflacija u posljednjem kvartalu 2026. godine mogla bi iznositi oko 4,1 odsto.

To, međutim, ne znači da će svi prehrambeni proizvodi poskupjeti upravo za taj procenat. Inflacija predstavlja prosječnu promjenu cijena potrošačke korpe, dok se cijene pojedinačnih proizvoda mogu kretati znatno drugačije.

CENTRALNA BANKA UPOZORAVA NA RAST CIJENA HRANE

Upravo hrana predstavlja jedan od elemenata koji bi mogao dodatno uticati na inflaciju u narednim mjesecima.

Problem je što se promjene cijena na međunarodnom tržištu ne prenose uvijek odmah na domaće tržište. Između rasta troškova proizvodnje, energije ili sirovina i konačne cijene u prodavnici može proći određeno vrijeme.

Centralna banka zato očekuje da bi se dio ranijih međunarodnih cjenovnih pritisaka u narednom periodu mogao preliti i na domaće tržište.

Za građane to znači da ni trenutno usporavanje nekih cjenovnih pritisaka ne mora automatski značiti i pojeftinjenje hrane.

POLJOPRIVREDNICI: PROIZVODNJA JE SVE SKUPLJA

Na probleme upozoravaju i domaći poljoprivrednici.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, ranije je upozorio da bi cijene poljoprivrednih proizvoda mogle rasti i zbog visokih troškova proizvodnje.

Gorivo, đubrivo i drugi inputi već predstavljaju veliki trošak za proizvođače, dok je ovogodišnja suša dodatno pogodila poljoprivredu.

„Cijene bi rasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi“, rekao je Bićo za „Nezavisne novine“.

Kada proizvodnja postane skuplja, dio tog troška proizvođači nastoje prenijeti na otkupne i prodajne cijene. Koliki će se dio povećanih troškova na kraju preliti na potrošače zavisi od konkretnog proizvoda, prinosa, uvoza i odnosa ponude i potražnje.

GRAĐANI STRAHUJU DA PLATE NEĆE PRATITI CIJENE

Dok ekonomisti i proizvođači analiziraju uzroke, građanima je najvažnije pitanje jednostavnije – koliko će novca ostajati u kućnom budžetu nakon kupovine osnovnih namirnica.

Snežana Šešlija iz dobojskog Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ smatra da veliki broj građana već sada teško uspijeva zadovoljiti osnovne potrebe.

Prema njenim riječima, dodatni rast cijena hrane posebno bi pogodio domaćinstva sa niskim primanjima.

Ona smatra da građani u javnosti ne dobijaju dovoljno konkretnih odgovora o tome šta bi institucije mogle uraditi kako bi ublažile posljedice novih poskupljenja.

Poseban problem predstavlja činjenica da rast cijena ne pogađa sve građane jednako. Domaćinstva sa nižim prihodima veći dio svojih primanja troše upravo na hranu i osnovne životne potrebe, pa im svaki novi rast cijena ostavlja manje novca za ostale troškove.

ŠTA VLAST MOŽE URADITI?

Ekonomista Milenko Stanić smatra da prostor za djelovanje postoji.

Prema njegovoj ocjeni, jedan od problema jeste nivo i dinamika subvencija poljoprivrednicima. On upozorava da visoki troškovi energenata, jesenja sjetva i posljedice suše mogu dodatno opteretiti domaću proizvodnju.

Jedna od mjera o kojoj se godinama govori jeste smanjenje ili ukidanje PDV-a na određene osnovne proizvode.

Stanić podsjeća i na ranije inicijative za uvođenje nulte stope PDV-a na hranu i lijekove.

Takva mjera, međutim, nije jednostavna. Eventualno smanjenje PDV-a ne garantuje automatski da bi čitav iznos porezne uštede završio u nižoj maloprodajnoj cijeni, jer konačna cijena zavisi i od proizvođača, distributera i trgovaca.

Zbog toga ekonomisti različito procjenjuju koje bi kombinacije mjera dale najveći efekat – od podrške domaćoj proizvodnji i subvencija do poreskih intervencija i ciljane pomoći najugroženijim domaćinstvima.

NOVI TROŠAK STIŽE U NAJOSJETLJIVIJEM TRENUTKU

Problem za građane nije samo u tome koliko će poskupjeti pojedinačna namirnica, već i u činjenici da se povećanje cijena hrane nadovezuje na druge troškove.

Gorivo, energenti, stanovanje, komunalije i osnovne potrepštine već zauzimaju veliki dio kućnih budžeta.

Ako hrana nastavi rasti brže od primanja, realna kupovna moć stanovništva ponovo će biti pod pritiskom.

Zato će naredni mjeseci biti važni i za građane i za domaće proizvođače. Za prve zbog pitanja koliko će koštati svakodnevna potrošačka korpa, a za druge zbog pitanja hoće li domaća proizvodnja uopšte moći pratiti rast troškova.

Centralna banka već upozorava na novi cjenovni pritisak. Poljoprivrednici upozoravaju na proizvodne troškove. Građani čekaju da vide hoće li njihove plate moći pratiti ono što ih čeka na policama.