Connect with us

Svijet

Izlazak SAD iz međunarodnih organizacija, GEOPOLITIČKI ZAOKRET SA POSLJEDICAMA ZA BIH

Predsjednički memorandum Donalda Trampa, kojim se SAD povlače iz 66 međunarodnih organizacija, može predstavljati veliku priliku za Republiku Srpsku da se oslobodi ranijih globalističkih pritisaka i hegemonije velikih sila, te da pronađe svoje mjesto u novom svijetu koji se stvara.

Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić komentarišući najnoviji potez američke administracije kojim se nastavlja povlačenje SAD iz velikog broja međunarodnih tijela za koja se u Bijeloj kući smatra da su štetna po njihove interese.

Prema riječima Perišića, predstavnici Republike Srpske već duže vrijeme kritikuju određene odluke, pa i one Venecijanske komisije i Haškog tribunala, koje su sada na Trampovoj “crnoj listi”, te da ova odluka može otvoriti prostor za jačanje političkih i institucionalnih nadležnosti Republike Srpske u okviru dejtonskog ustavnog okvira.

– Mislim da ovaj izlazak SAD iz brojnih međunarodnih tijela može biti dobar za Republiku Srpsku, jer bi to moglo značiti i manje pritisaka od strane pojedinih međunarodnih tijela. Tramp vodi real politiku. Priznaje samo moćne zemlje. Na tom spisku je Rusija. Stoga bi trebalo da i mi nastavimo sa održavanjem dobrih veza sa Moskvom, jer nam to garantuje sigurnost u ovim neizvjesnim vremenima kada se iscrtavaju nove mape svijeta – navodi Perišić.

Najnoviji Trampov potez komentarisali su i političari i zvaničnici iz Republike Srpske. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik smatra da ovakav potez vraća suverenitet državama i narodima i da oslobađa entitete od međunarodnog pritiska kvaziinstitucija. Slično mišljenje iznijela je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović navodeći da je ovo pozitivan antiglobalistički potez i da potvrđuje ranije kritike Republike Srpske prema međunarodnim mehanizmima koji često nameću rješenja bez uvažavanja posebnosti entiteta.

Među institucijama iz kojih SAD planiraju da izađu nalaze se i Haški tribunal i njegov rezidualni mehanizam, Venecijanska komisija, Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć, te nekoliko UN odjeljenja za ekonomiju, razvoj i okolinu. Pogođena su i tijela koja se bave radničkim pravima, klimom i drugim pitanjima koja je nova Trampova administracija svrstavala u kategoriju onih koja podilaze “vouk” inicijativama.

Na spisku je i Savjet za regionalnu saradnju sa sjedištem u Sarajevu, nasljednik Pakta stabilnosti iz 1999, čijem osnivanju je prisustvovao i tadašnji američki predsjednik Bil Klinton. Ovo tijelo okuplja 45 članica, uključujući EU, NATO, Svjetsku banku, Kanadu, Tursku, Veliku Britaniju…

Amerika je već ranije napustila neka od međunarodnih tijela i sporazuma – Pariski klimatski sporazum, Svjetsku zdravstvenu organizaciju i UNESKO. U obrazloženju najnovije odluke ističe se da su targetirana međunarodna tijela rasipnička, neefikasna i štetna i da ne služe američkim interesima.

Povlačenje je, kako se navodi, u skladu sa strategijom “Amerika na prvom mjestu” koju je Tramp već vodio tokom svog prvog mandata. Državni sekretar Mark Rubio istakao je da njegova zemlja ne želi više da troši resurse i diplomatski kapital u institucijama koje su nebitne za američke interese ili su s njima u suprotnosti. Rubio je poručio da ova odluka predstavlja nastavak zaokreta američke politike, započetog ukidanjem Agencije za međunarodni razvoj SAD (USAID).

Uštede novca
Povlačenje iz 66 međunarodnih organizacija moglo bi američkom budžetu donijeti značajnu uštedu. Prema grubim procjenama, SAD bi ovim masovnim povlačenjem mogle uštedjeti od 1,1 do 1,3 milijarde dolara godišnje, uz mogućnost varijacija zbog ugovornih obaveza i dugoročnih programa.

Related Topics:

Svijet

AMERIKA U VELIKOJ OPASNOSTI, ali ne od Kine i Irana!?

Detaljna analiza situacije u kojoj bi Federalne rezerve mogle ostati jedini spas za državu ukazuje na to da su Sjedinjene Američke Države ušle u opasnu zonu bez povratka.

Nekadašnji američki ministar finansija Henry Paulson upozorio je da najveća prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama nisu Iran ili Kina, već tržište duga koje je dostiglo 39 biliona dolara. Prema njegovim riječima, država se kreće ka trenutku kada će investitori prestati kupovati državne obveznice, što bi primoralo Federalne rezerve (Fed) na hitnu intervenciju.

Opasnost od kolapsa potražnje

Sjedinjene Američke Države hitno trebaju plan za vanredne situacije jer bi potražnja za američkim dugom mogla naglo kolabirati. Paulson ističe da bi rezultat takvog scenarija bio “zao” i sa izuzetno opasnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Buduća dužnička kriza bila bi znatno gora od one iz 2008. godine, jer je tada vlada imala prostor za zaduživanje kako bi popravila stanje, dok bi u novoj krizi upravo država bila glavni problem.

Ukoliko niko ne bude želio kupovati američki dug, Fed bi postao jedini kupac, što dovodi do pada cijena i naglog skoka kamatnih stopa. U tom slučaju, vlada bi plaćala mnogo više za posuđivanje novca, što direktno povećava budžetski deficit. Deficit SAD-a u protekle tri godine iznosio je prosječno 6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je nivo koji se obično viđa samo tokom recesija ili ratova.

Neizvjesna fiskalna budućnost

Kongres izbjegava teške odluke sve dok kriza ne postane neizbježna, a rješavanje problema zahtijeva povećanje prihoda i korjenite promjene u zdravstvu i socijalnom osiguranju. Kongresni ured za budžet (CBO) predviđa da će odnos duga prema BDP-u dostići 108% do 2030. godine, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da američke obveznice gube svoj poseban status. Strano vlasništvo nad dugom palo je na 30%, što je značajan pad u odnosu na 50% od prije dvije decenije.

Projekcije pokazuju da će isplate kamata na američki dug dostići 1,2 biliona dolara godišnje do 2028. godine, što je iznos veći od vojnog budžeta. Svaki rast kamatnih stopa od 1% dodaje nevjerovatnih 300 milijardi dolara troškovima zaduživanja. SAD postepeno gube prostor za apsorbovanje političkih grešaka, a jaz između povjerenja tržišta i fiskalne realnosti se opasno smanjuje.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE VRHOVNI VOĐA IRANA IZ ILEGALE: Poslao misterioznu poruku i najavio žestok odgovor Americi

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei objavio je poruku povodom Dana vojske, upozoravajući neprijatelje na spremnost mornarice.

Iranski mediji objavili su danas najnoviju pisanu poruku koja se pripisuje vrhovnom vođi Irana, Modžtabi Hamneiju.

U poruci povodom Dana vojske u Iranu, nije bilo eksplicitnog pominjanja dvije teme o kojima su iranski zvaničnici nedavno diskutovali: Ormuskog moreuza i pregovora između Irana i SAD.

U jednom dijelu, u poruci se upozoravaju “neprijatelji” da je mornarica iranske vojske spremna da ih natjera da “okuse gorčinu novih poraza”, bez dodatnih pojašnjenja, piše BBC.

On se nije pojavljivao u javnosti otkako je postao vrhovni vođa početkom marta.

“Lice mu je unakaženo”
Prema posljednjim informacijama koje su nedavno dospele u javnost, novi vrhovni vođa Irana i dalje se oporavlja od teških povreda lica i nogu zadobijenih u vazdušnom napadu u kojem je na početku rata poginuo njegov otac, rekla su za Rojters tri izvora bliska njegovom najužem krugu.

Hameneijevo lice je unakaženo u napadu na kompleks vrhovnog vođe u centralnom Teheranu, a zadobio je i ozbiljnu povredu jedne ili obje noge, navela su sva tri izvora, piše Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV: Aktivno se razmatra koncept novog vojnog bloka

Koncept novog vojnog bloka, u koji bi ušle Evropska unija, Turska, Velika Britanija i Ukrajina, aktivno se razmatra, ali bi i takav savez ostao agresivan, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

On je na Antalijskom diplomatskom forumu rekao da se sve češće pominje ideja po kojoj bi SAD željele da se oslobode tereta finansiranja evropske bezbjednosti, da zatim postignu dogovor sa Rusijom i potom se u potpunosti usmjere na dugoročno suprotstavljanje Kini.

Prema njegovim riječima, umjesto sadašnjeg formata, predlagao bi se novi blok koji bi okupio Evropsku uniju, Tursku, Veliku Britaniju i Ukrajinu.

Lavrov je ocijenio da bi svaka takva nova struktura u suštini bila agresivna, posebno imajući u vidu sadašnje rukovodstvo Evropske unije i NATO-a.

Nastavi čitati

Aktuelno