Connect with us

Politika

OPET FALI PARA! Zakon o danu žalosti stupa na snagu! SRPSKA UVODI STROGE KAZNE

Zakon o obilježavanju dana žalosti uskoro stupa na snagu u Republici Srpskoj, a predviđa kazne i do 3.000 maraka za one koje postupe suprotno zakonskim odredbama.

Ovaj zakon je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na 17. redovnoj sjednici, održanoj 24. decembra 2025. godine, a kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, on na snagu stupa 20. januara. Zakonom se uređuju način obilježavanja dana žalosti na teritoriji Republike Srpske, obaveze republičkih organa uprave i republičkih upravnih organizacija, jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova i javnih preduzeća, organizacija kojima je zakonom povjereno vršenje poslova uprave kao i drugih pravnih i fizičkih lica, kao i sankcije za nepoštovanje obaveza u pogledu obilježavanja dana žalosti.

Proglašenje dana žalosti
Dan žalosti se, kako je navedeno u Zakonu, proglašava poslije naročito teške nesreće koja je za posljedicu imala smrt, ranjavanje ili teško oštećenje zdravlja većeg broja ljudi ili u slučaju smrti visokog državnog funkcionera.

Dan žalosti može se proglasiti i u slučaju smrti ličnosti koja je imala visoke zasluge za Republiku Srpsku, kao i povodom nekog tragičnog događaja. Odluku o proglašenju i trajanju dana žalosti donosi Vlada Republike Srpske. Odlukom o proglašenju i trajanju dana žalosti može se obrazovati odbor za organizovano obilježavanje dana žalosti.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na način obilježavanja dana žalosti shodno se primjenjuju i na način obilježavanja dana žalosti koje proglasi jedinica lokalne samouprave.

Trajanje dana žalosti
Dan žalosti traje onoliko dugo koliko se odredi Odlukom o proglašenju i trajanju dana žalosti, ali ne može trajati duže od tri dana.

Ukoliko Odlukom nije drugačije određeno, dan žalosti počinje u 00.00 časova dana koji je određen kao dan žalosti, a završava se u 24.00 časa posljednjeg dana žalosti.

Način obilježavanja
Dan žalosti se obilježava na sljedeći način:

– spuštanjem zastave na pola koplja,

– odavanjem pošte minutom ćutanja,

– medijskim informisanjem i sjećanjem,

– obilježavanjem dana žalosti u vaspitno-obrazovnim ustanovama,

– obilježavanjem dana žalosti u ustanovama kulture,

– obilježavanjem dana žalosti na sportskim manifestacijama,

– zabranom održavanja programa i izvođenja ili emitovanja muzike zabavnog karaktera.

Spuštanje zastave na pola koplja
Organi i organizacije, kao i druga pravna lica koja ističu zastavu, dužni su da u vrijeme dana žalosti zastavu Republike Srpske spuste na pola jarbola, odnosno na pola koplja, uz odgovarajuće osvjetljenje noću.

Minut ćutanja
Poslodavci su dužni da na dan žalosti omoguće zaposlenima da u isto vrijeme, minutom ćutanja, odaju poštu nastradalim ljudima u nesreći zbog koje je dan žalosti proglašen.

Obaveze medija
Radio-difuzne organizacije za informisanje javnosti na teritoriji Republike Srpske dužne su da u svojim programima, uključujući i emisije namijenjene inostranstvu, na dan proglašenja dana žalosti emituju odluku o proglašenju dana žalosti o programu njegovog obilježavanja, koju donosi nadležni organ Republike Srpske ili tijelo koje on odredi.

Dužne su i da obavijeste javnost o skupovima sjećanja koje povodom dana žalosti organizuju nadležni organi Republike Srpske ili tijela koja oni odrede.

Umjesto humorističkih, zabavnih, folklornih i drugih emisija sa muzikom, dužne su da emituju isključivo muziku umjerenog, ozbiljnog, instrumentalnog ili klasičnog karaktera i emisije prikladne danu žalosti, te usklade detaljnu programsku šemu u vrijeme dana žalosti.

Novinsko-izdavačke organizacije koje izdaju dnevne novine dužne su da na dan žalosti svoje listove odštampaju u crno-bijeloj tehnici, navodeći na prvoj strani odluku o proglašenju dana žalosti.

Obilježavanje u vaspitno-obrazovnim ustanovama
U vaspitno-obrazovnim ustanovama dan žalosti obilježava se minutom ćutanja na prvom času nastave, a program nastave muzičkog obrazovanja prilagođava se danu žalosti.

Obilježavanje u ustanovama kulture
Ustanove kulture (muzeji, pozorišta, arhivi, bioskopi, centri za kulturu i ostale ustanove, kao i subjekti koji realizuju kulturno-umjetničke programe) obavezne su da svoje programe prilagode danu žalosti. Obilježavanje na sportskim manifestacijama

Dan žalosti u sportskim halama, na stadionima i na igralištima obilježava se spuštanjem na pola jarbola ili na polja koplja zastave Republike Srpske i zastava sportskih klubova, a ako je riječ o sportskim susretima međunarodnog značaja, onda i spuštanjem zastava međunarodnih sportskih organizacija na pola jarbola ili na pola koplja.

Prije početka sportske manifestacije, sudija zviždukom pištaljke označava početak i završetak odavanja pošte minutom ćutanja i prikladnih poruka kojima se odaje pošta nastradalima u nesreći zbog koje je proglašen dan žalosti.

Igrači, rezervni igrači, treneri, sudije i svi ostali učesnici sportske manifestacije, kao i prisutni gledaoci (osim lica sa problemima u pokretljivosti), dužni su da pri odavanju pošte minutom ćutanja ustanu i da dostojanstveno obilježe odavanje pošte nastradalima u nesreći.

Zabrana emitovanja muzike zabavnog karaktera
Za vrijeme dana žalosti zabranjeno je održavanje programa i izvođenje ili emitovanje muzike zabavnog karaktera na javnim mjestima.

Za vrijeme dana žalosti dozvoljeno je izvođenje ili emitovanje muzike isključivo umjerenog, ozbiljnog, instrumentalnog ili klasičnog karaktera na javnim mjestima.

Ova zabrana ne odnosi se na ranije zakazane privatne proslave koje se održavaju u zatvorenom prostoru.

Proglašenje na teritoriji jedinice lokalne samouprave
Jedinice lokalne samouprave mogu proglasiti dan žalosti na svojoj teritoriji povodom nekog tragičnog događaja od lokalnog značaja.

Odlukom o proglašenju dana žalosti mogu se, u skladu sa ovim zakonom, propisati obaveze za organe, organizacije i službe čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave.

Nadzor nad primjenom Zakona
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrše nadležna ministarstva.

Pokretanje prekršajnog postupka
Kada organ nadležan za nadzor nad sprovođenjem ovog zakona utvrdi da se organi i organizacije ne pridržavaju obaveza u vezi sa obilježavanjem dana žalosti, nadležni organ pokreće prekršajni postupak.

Kazne
Novčanom kaznom od 800 KM do 3.000 KM kazniće se za prekršaj:

– pravno lice koje na dan žalosti ne istakne zastavu Republike Srpske na pola jarbola, odnosno na pola koplja, uz odgovarajuće osvjetljenje noću,

– pravno lice koje ne omogući zaposlenima da minutom ćutanja odaju poštu nastradalima,

– radio-difuzna organizacija za informisanje javnosti, ako se ne pridržava odredaba zakona – novinsko-izdavačka organizacija, ako se ne pridržava odredaba zakona

– vaspitno-obrazovna ustanova, ako ne obilježi dan žalosti

– ustanova kulture, ako ne prilagodi svoj program danu žalosti

– sportska organizacija koja organizuje sportsku manifestaciju, ako se ne pridržava odredaba ovog zakona

– pravna lica koja se bave ugostiteljskom, turističkom i sličnom djelatnošću, ako se ne pridržavaju odredaba ovog zakona.

Novčanom kaznom od 80 KM do 300 KM biće kažnjena odgovorna lica, a od 80 KM do 800 KM preduzetnici.

Od 30 do 150 KM biće kažnjeno za prekršaj fizičko lice koje na javnom mjestu, za vrijeme dana žalosti, namjerno povrijedi obavezu obilježavanja.

Related Topics:

Politika

DOK SELJACIMA LOME KIČMU, direktor agencije za agrarna plaćanja UŽIVA NA AZURNOJ OBALI (FOTO)

Dok se domaći poljoprivrednici širom Republike Srpske bore za goli opstanak, suočeni sa sušom, enormnim poskupljenjima repromaterijala i nedovoljnim podsticajima, čelnici ključnih državnih agencija žive život na visokoj nozi. Aleksandar Trninić, v.d. direktora Agencije za agrarna plaćanja, bez mrve srama po društvenim mrežama dijeli fotografije iz Sen Tropea, a njegovo bahato ponašanje  i netransparentno trošenje narodnog novca izazivaju opravdan gnijev osiromašenog naroda.
Dok vladajući funkcioneri pred kamerama slavodobitno ponavljaju priču o “nikad većem agrarnom budžetu” i “istorijskoj podršci selu”, stvarna slika na terenu je poražavajuća: poljoprivrednici jedva sastavljaju kraj s krajem, dok se milioni iz budžeta odlivaju u nepoznatim pravcima.
Milioni za probrana medijska carstva i sumnjive tokove
Agencija za agrarna plaćanja, na čijem je čelu Trninić, postala je sinonim za netransparentnost. Posljednji podaci i analitika javnih nabavki pokazuju šokantnu praksu: stotine hiljada maraka iz agrarnog budžeta slivaju se na račune medija bliskih režimu, pod izgovorom “promocije i informisanja”.
Postavlja se logično pitanje – zašto je agenciji čiji je jedini posao da dijeli podsticaje seljacima uopšte potrebna milionima teška medijska kampanja?
Netransparentne isplate: Veliki dio novca podijeljen je bez jasnih, provjerljivih kriterijuma i bez uvid u to šta je javnost uopšte dobila zauzvrat.
Kome idu narodne pare? Dok se medijskim kućama i sumnjivim firminim subjektima isplaćuju basnoslovne sume za “usluge”, stvarni poljoprivredni proizvođači dobijaju mrvice ili bivaju odbijeni zbog administrativnih prepreka.
Neprovjereni tragovi novca: Finansijski tokovi u Agenciji godinama izazivaju sumnju stručne javnosti, jer se milionima maraka gubi svaki trag prije nego što uopšte stignu do štala, njiva i plastenika.
Sen Trope u vrijeme najteže krize: Slika bezobrazluka i otuđenosti
Kao da sumnjive isplate i propast poljoprivrede nisu dovoljni, Aleksandar Trninić je odlučio da javnosti ponudi dodatni šamar. U trenutku kada seljaci prijete protestima, a građani grcaju u inflaciji, direktor Agencije se na društvenim mrežama hvali fotografijama iz luksuznog francuskog ljetovališta Sen Trope (Saint-Tropez).


“Dok seljak gleda u nebo i moli se da mu suša ne uništi sve što ima, prvi čovjek agencije koja bi trebalo da mu pomogne objavljuje fotografije iz stijedišta svjetskog džet-seta. To nije samo odsustvo empatije – to je otvoreno ruganje narodu od čijeg se poreza sve to finansira.”
I dok vlast uvjerava javnost da “novca ima” i da je “sve pod kontrolom”, ove fotografije svjedoče o dubokoj razdvojenosti vladajuće elite od realnosti u kojoj narod živi. Neki uživaju na najskupljim svjetskim destinacijama, dok oni koji proizvode hranu za ovu zemlju ne mogu pokriti ni osnovne troškove proizvodnje.
Režimsko prebacivanje odgovornosti i gola gola istina
Slučaj Aleksandra Trninića i Agencije za agrarna plaćanja samo je ogledalo sistema u kojem se javne funkcije ne posmatraju kao obaveza prema građanima, već kao privatni plijen i kartica za besplatno uživanje.
Vrijeme je da se konačno postave prava pitanja:
1. Ko je odobrio da se novac namijenjen poljoprivrednicima preusmjerava na medijske objave i sumnjive konsultantske usluge?
2. Kako je moguće da direktor ključne agencije u vrijeme najveće agrarne krize baškari po Azurnoj obali, dok poljoprivrednici odustaju od sjetve?
3. Dokle će vladajući režim štititi kadrove koji budžet Srpske tretiraju kao lični novčanik?
Poljoprivrednicima i građanima Republike Srpske više ne trebaju prazne priče, lažna obećanja i ružičaste televizijske reportaže. Potrebna im je poljoprivreda koja hrani zemlju, a ne agencija koja finansira medije i privatne odmore po Sen Tropeu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

VJERA KOJA OKUPLJA NAROD: Drinić sa Guslovskih brda čestitao Ilindan i poslao snažnu poruku (FOTO)

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju Ilindana na Guslovskim brdima, gdje je zajedno sa članovima Udruženja „Ratkovo“ učestvovao u lomljenju krsnog hljeba.

Tom prilikom Drinić je istakao da snaga Republike Srpske ne počiva samo na njenim institucijama, već prije svega na ljudima koji svojim radom, slogom i zajedništvom okupljaju narod i ostavljaju trajan trag.

Posebno je ukazao na značaj krsta visokog 22 metra, koji dominira Guslovskim brdima i predstavlja simbol vjere, istrajnosti, srpstva i pravoslavlja.

– Dok je ovakvih domaćina i ljudi koji stvaraju, čuvaju i okupljaju narod, sigurni smo u budućnost Republike Srpske – poručio je Drinić, čestitajući svim vjernicima praznik Svetog proroka Ilije – Ilindan.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ U IMLJANIMA: Obnovljena svetinja dokaz je snage, vjere i opstanka srpskog naroda (FOTO)

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković prisustvovao je danas osvećenju obnovljene crkve brvnare u Imljanima, svetinje posvećene Svetom proroku Iliji, stare više od četiri vijeka.

Tom prilikom istakao je da mu predstavlja posebnu čast što je imao priliku da lično podrži obnovu ovog značajnog hrama, koji kroz vijekove okuplja vjerni narod i čuva duhovni i nacionalni identitet srpskog naroda.

Stanivuković je naglasio da razgovori sa ljudima koji se vraćaju u svoj zavičaj potvrđuju da postoji iskrena želja za povratkom, životom na selu i razvojem ovih krajeva, ali da je za to neophodna snažnija podrška institucija Republike Srpske.

– Potrebne su konkretne mjere, podsticaji i ulaganja kako bi ljudi ostajali i vraćali se na svoja ognjišta. Naša je obaveza da čuvamo naše svetinje, ulažemo u ova mjesta i stvaramo uslove za sigurniji i kvalitetniji život – poručio je Stanivuković.

On je dodao da praznik Svetog proroka Ilije podsjeća da se obnovom svetinja obnavljaju i vjera, zajedništvo i ljubav prema Republici Srpskoj, te da upravo takve vrijednosti predstavljaju temelj opstanka srpskog naroda na ovim prostorima.

Nastavi čitati

Aktuelno