Connect with us

Društvo

KOLIKO CIGARETA SMIJETE PRENIJETI IZ BiH U EU? Kazne mogu biti paprene!

Građani koji putuju iz BiH prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim državama Evropske unije često pitaju koliko cigareta ili duvana smiju ponijeti bez plaćanja carine, PDV-a i akciza.

Najvažnije je znati da se pravila primjenjuju na granici na kojoj putnik prvi put ulazi u carinsko područje Evropske unije, a ne prema državi koja je njegovo konačno odredište.

Osoba koja iz BiH automobilom ili autobusom ulazi u Hrvatsku bez plaćanja uvoznih davanja može unijeti najviše 40 cigareta, odnosno dvije standardne kutije cigareta. Umjesto cigareta može se unijeti 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. Dozvoljena je i proporcionalna kombinacija različitih duvanskih proizvoda, ali se ukupno propisano oslobođenje ne smije prekoračiti. Ovo pravo ima svaki putnik koji je navršio 17 godina, piše GPMaljevac.

To znači da putnik koji automobilom iz BiH prelazi granicu s Hrvatskom ne može bez plaćanja davanja unijeti jednu šteku od 200 cigareta, iako putuje dalje prema Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj.

Hrvatska je u tom slučaju prva država Evropske unije u koju ulazi i na njenoj se granici primjenjuje hrvatski limit od 40 cigareta po osobi. Evropska unija državama članicama dopušta primjenu višeg limita od 200 ili nižeg limita od 40 cigareta, a Hrvatska niži limit primjenjuje na putnike koji dolaze putnim, željezničkim i drugim kopnenim prevozom.

Viši limit u Hrvatskoj vrijedi za putnike koji iz treće zemlje dolaze avionom. Putnik stariji od 17 godina tada može bez uvoznih davanja unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje. Zbog toga nije isto dolazi li osoba iz BiH automobilom preko graničnog prelaza ili avionom iz države koja nije članica Evropske unije.

Putnik može unijeti i više od 40 cigareta, ali veću količinu mora sam prijaviti carinskom službeniku prije početka kontrole. Hrvatska carina navodi da je unos većih količina dopušten ako ih unosi osoba starija od 17 godina, sama ih prevozi, roba je namijenjena njenim ličnim potrebama i na nju se obračunaju carina, PDV i akcize. Prekoračenje dozvoljene količine zato nije automatski krijumčarenje ako je roba uredno prijavljena i ako su ispunjeni ostali uslovi.

Problem nastaje kada putnik cariniku ne prijavi višak, cigarete sakrije u vozilu, prtljagu ili odjeći ili pokuša ostaviti utisak da nema robe koju mora prijaviti. U takvom slučaju roba može biti oduzeta, mogu biti obračunata neplaćena davanja, a protiv osobe može biti pokrenut prekršajni postupak. Visina kazne nije ista za svako prekoračenje i ne postoji jedinstvena kazna koja vrijedi u cijeloj Evropskoj uniji. Kazna zavisi od države ulaska, količine, vrijednosti robe, načina na koji je roba pronađena, ranijih prekršaja i procjene je li riječ o robi za lične ili komercijalne potrebe.

Hrvatska carina je u posljednjim slučajevima za ozbiljnije pokušaje nezakonitog unosa izricala kazne od nekoliko hiljada evra. Za 3.400 skrivenih cigareta jednom je vozaču izrečena kazna od 5.100 evra, od čega je platio dvije trećine, odnosno 3.400 evra, dok su cigarete oduzete. U drugom slučaju, za nezakonit unos 8.800 cigareta izrečena je kazna od 10.500 evra, a sva pronađena roba je oduzeta.

Posebna, još stroža pravila mogu se odnositi na stanovnike pogranične zone, radnike u pograničnom području i članove posada koji granicu prelaze u sklopu svog posla. Njima je pri svakodnevnom pograničnom prometu predviđeno oslobođenje za najviše 25 cigareta, 10 cigarilosa, pet cigara ili 25 grama duvana za pušenje. Ova ograničenja ne moraju se primjeniti ako putnik carinskim službenicima dokaže da putuje dalje od pogranične zone ili da se vraća s područja izvan pogranične zone, na primjer računom izdatim izvan tog područja.

Ako više punoljetnih osoba putuje u istom vozilu, svaka osoba ima vlastito količinsko oslobođenje. Tako bi, na primjer, četiri putnika starija od 17 godina pri ulasku u Hrvatsku pojedinačno mogla imati po 40 cigareta. Međutim, cigarete se ne bi trebale skrivati niti predstavljati kao zajednička količina jednog putnika, jer carinik procjenjuje kome roba pripada, je li namijenjena za ličnu upotrebu i postoje li znakovi da se unosi radi prodaje.

U julu 2026. godine hrvatski carinici su na graničnom prelazu Slavonski Brod pronašli pet kilograma skrivenog sitno rezanog duvana. Budući da je vozač ranije već počinio sličan prekršaj, izrečena mu je kazna od 5.130 evra. U slučaju pronalaska 21.600 cigareta u kamp-vozilu dvojici prekrilaca izrečene su kazne od 13.000 i 16.000 evra, uz oduzimanje robe i naplatu dodatnih troškova.

Ovi iznosi odnose se na velike i skrivene količine te ih ne treba poistovjećivati s putnikom koji je prijavio nekoliko kutija više od dozvoljenog limita. Ipak, pokazuju da pokušaj skrivanja cigareta može dovesti do oduzimanja robe, naplate akcize, visokih novčanih kazni, a u težim slučajevima i privremenog ili trajnog oduzimanja vozila kojim je roba prevožena.

Slovenija pri direktnom ulasku iz države koja nije članica Europske unije primjenjuje viši limit od 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje po putniku starijem od 17 godina. Međutim, putnik iz BiH koji prema Sloveniji putuje preko Hrvatske već je u Evropsku uniju ušao na hrvatskoj granici. Zbog toga ne može hrvatskim carinicima objašnjavati da mu je konačno odredište Slovenija i pozivati se na slovenski limit od 200 cigareta.

Austrija takođe kod direktnog dolaska iz države izvan Evropske unije uglavnom dopušta unos 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana za pušenje po osobi starijoj od 17 godina. Austrijska carina izričito upozorava da putnici koji dolaze preko druge države članice moraju poštovati pravila države preko koje su ušli u Evropsku uniju.

Kada su cigarete već legalno kupljene u jednoj državi Evropske unije i putnik putuje u drugu članicu, primjenjuju se druga pravila. Evropska unija kao orijentacijsku količinu za ličnu upotrebu navodi 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara ili kilogram duvana. To nisu količine koje se iz BiH mogu unijeti bez davanja, niti predstavljaju zagarantirano pravo na prenošenje osam šteka. Carina i kod putovanja između članica može tražiti dokaz da je roba kupljena za lične potrebe, a ne za prodaju, te uzeti u obzir račune, pakovanje, način prevoza i ukupnu količinu.

Najjednostavnije pravilo za putnike iz BiH koji automobilom ili autobusom ulaze preko Hrvatske glasi: najviše 40 cigareta, odnosno dvije kutije, po osobi starijoj od 17 godina. Sve iznad te količine treba prijaviti carinskom službeniku i ne pokušavati sakriti, čak ni kada se radi o jednoj šteki namijenjenoj za vlastitu upotrebu.

Društvo

ŠOK ZA DIJASPORU! Wizz Air ponovo reže linije iz Tuzle, jedna destinacija se POTPUNO UKIDA?!

Aviokompanija Wizz Air nastavlja da mijenja red letenja sa Međunarodnog aerodroma Tuzla, a nove korekcije donose smanjenje broja letova prema pet destinacija – Bazelu, Boveu, Geteborgu, Mastrihtu i Malmeu.

Pojedine promjene stupaju na snagu već u drugoj polovini avgusta, dok će se neke od njih odnositi i na naredne mjesece.

Ovo je nastavak ranije uvedenih izmjena, nakon što je Wizz Air odlučio da veće avione Airbus A321neo zamijeni manjim modelima Airbus A320neo. Zbog toga je kapacitet po letu smanjen za 59 sjedišta.

Kompanija je ranije smanjila i broj letova na liniji prema Larnaki, dok je ruta Tuzla – Pariz Bove prema aktuelnom planu predviđena do kraja avgusta.

Manje letova prema Bazelu i Boveu
Kada je riječ o liniji prema Bazelu, od 20. avgusta broj sedmičnih letova biće smanjen sa pet na četiri, odnosno neće biti leta četvrtkom.

Pet sedmičnih rotacija trebalo bi da bude vraćeno tokom dvije sedmice u septembru, dok se od 1. oktobra očekuje povratak na raniji raspored.

Promjene su predviđene i na liniji za francuski Bove. Nakon 20. avgusta broj letova biće smanjen sa tri na dva sedmično, dok nakon 29. avgusta prema ovoj destinaciji, prema trenutnom rasporedu, više nema planiranih letova.

Promjene i za Geteborg, Mastriht i Malme
Na relaciji Tuzla – Geteborg od 15. septembra broj sedmičnih letova smanjuje se sa tri na dva.

Putnici koji koriste liniju prema Mastrihtu takođe će imati manje opcija, jer se nakon 19. septembra broj letova smanjuje sa četiri na tri sedmično.

Na liniji Tuzla – Malme nakon 22. avgusta planirana su tri leta sedmično umjesto dosadašnja četiri. Prema aktuelnom redu letenja, od 19. septembra broj letova ponovo bi trebalo da bude povećan na četiri sedmično, navodi portal Tuzla live.

Moguće dodatne korekcije
Nove izmjene dolaze u periodu pojačanog ljetnog saobraćaja, kada je potražnja za letovima sa tuzlanskog aerodroma tradicionalno povećana.

Ipak, aviokompanije mogu naknadno mijenjati rasporede, pa nije isključena mogućnost dodatnih korekcija broja letova i termina.

Uprkos smanjenju broja letova na pojedinim linijama, Međunarodni aerodrom Tuzla ove godine bilježi rekordne rezultate.

Tokom jula opsluženo je više od 73.000 putnika, što je ujedno najuspješniji juli od početka rada aerodroma.

Rast broja putnika zabilježen je i tokom prethodnih mjeseci, što potvrđuje povećanu potražnju za avio-saobraćajem sa tuzlanskog aerodroma.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo, temperatura do 37 stepeni

U BiH  se nakon svježeg jutra očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz dnevnu temperaturu vazduha do 37 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti vedro i svježe, tokom dana pretežno sunčano i vrlo toplo, na jugu i istoku dnevni razvoj oblačnosti, bez padavina, a u Hercegovini i dalje umjerena i jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 12 do 16, na jugu do 24, u višim predjelima od 10 stepeni, a dnevna od 31 do 37, u višim krajevima od 27 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

UDAR NA DŽEPOVE GRAĐANA: Meso u BiH bi moglo poskupjeti i do tri puta!

Meso bi u narednom periodu moglo poskupjeti dva do tri puta ukoliko se nastavi urušavanje domaće proizvodnje, upozoravaju proizvođači ističući da bi se BiH, uz dalje smanjenje stočnog fonda, mogla suočiti sa nedostatkom mesa i sve većom zavisnošću od uvoza.

Koliko je domaće tržište već oslonjeno na uvoz, pokazuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je za sedam mjeseci ove godine u BiH stiglo 39,54 miliona kilograma mesa, vrijednog gotovo 313 miliona maraka, dok je u istom periodu iz zemlje izvezeno svega 4,2 miliona kilograma, vrijednih 22,47 miliona KM.

Iako je uvoz u odnosu na isti period lani blago smanjen, domaći uzgajivači upozoravaju da je takav posljedica sve težeg položaja farmera koji zbog niskih otkupnih cijena i jake konkurencije iz uvoza smanjuju proizvodnju, piše Glas Srpske.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić kazao je za “Glas” da se domaći stočni fond “totalno devastira”, jer proizvođači sve teže pronalaze kupce za stoku, dok na tržište stižu velike količine mesa iz Evrope.

“Domaći proizvođači zbog strahovito niskih cijena mesa i nerentabilnosti dolaze u situaciju da smanjuju proizvodnju. Pored toga, ne mogu ni prodati stoku, jer se iz Evrope uvozi meso u količinama od 22 do 24 tone po hladnjači. Ako se trgovci opredijele za uvozno meso, domaća stoka im više nije interesantna”, rekao je Maljčić.

Prema njegovim riječima, domaći uzgajivači su već smanjili proizvodnju za 15 do 20 odsto, a za njen oporavak bi, čak i kada bi se stvorili bolji uslovi, bile potrebne dvije do tri godine.

“Ne smanjujemo proizvodnju zato što to želimo, nego zato što ne možemo prodati. Ne možemo uzgajati tovljenike do 200 ili 300 kilograma ako ih nema ko kupiti, jer je to ogroman gubitak”, istakao je Maljčić.

On upozorava da bi problem mogao postati još veći kada evropski proizvođači smanje količine mesa namijenjene izvozu na treća tržišta.

“Mi smo sada na 15 do 20 odsto proizvodnje i ulazimo sa sve manjom ponudom. Kada dođe 2027. ili 2028. godina, postavlja se pitanje odakle ćemo uvesti jeftino meso ako ga više ne bude dovoljno u Evropi”, kazao je Maljčić.

On kaže da bi takav scenario neminovno doveo do rasta cijena, jer domaća proizvodnja više neće moći da nadomjesti manjak.

“Ponovo će se vratiti prase za Božić na 12 do 13 maraka po kilogramu, tovljenik na četiri do pet maraka, što znači da meso nećete moći kupiti ispod deset maraka po kilogramu. To je neminovno ako ugasimo domaću proizvodnju”, rekao je Maljčić.

On je istakao da bi institucije morale reagovati dok još postoji domaća proizvodnja, jer bi kasnije obnavljanje stada bilo znatno teže i skuplje.

“Da smo domaću proizvodnju uspjeli održati bar na 30 odsto i da su nam institucije pomogle, mogli bismo sami među sobom biti konkurenti i spriječiti divljanje cijena. Ovako, ako nastavimo da gasimo proizvodnju, do poskupljenja mora doći”, poručio je Maljčić.

Prema podacima UIO, u prvih sedam mjeseci ove godine najviše je uvezeno svježeg i rashlađenog goveđeg mesa i to 15,69 miliona kilograma, vrijednog 190,09 miliona KM, zatim svinjskog mesa sa 12,82 miliona i mesa peradi sa 6,16 miliona kg.

Istovremeno, izvoz je količinski manji za 84,3 odsto u odnosu na sedam mjeseci 2025. godine, ali je njegova vrijednost veća za oko 133 odsto, dok je najmanje uvezeno ovčjeg i kozjeg mesa svega 12.304 kilograma.

Najviše mesa stiglo je iz Holandije, Italije, Njemačke, Hrvatske i Srbije, dok su glavna izvozna tržišta bila Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Slovenija.

Nastavi čitati

Aktuelno