Connect with us

Društvo

KOLIKO CIGARETA SMIJETE PRENIJETI IZ BiH U EU? Kazne mogu biti paprene!

Građani koji putuju iz BiH prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim državama Evropske unije često pitaju koliko cigareta ili duvana smiju ponijeti bez plaćanja carine, PDV-a i akciza.

Najvažnije je znati da se pravila primjenjuju na granici na kojoj putnik prvi put ulazi u carinsko područje Evropske unije, a ne prema državi koja je njegovo konačno odredište.

Osoba koja iz BiH automobilom ili autobusom ulazi u Hrvatsku bez plaćanja uvoznih davanja može unijeti najviše 40 cigareta, odnosno dvije standardne kutije cigareta. Umjesto cigareta može se unijeti 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. Dozvoljena je i proporcionalna kombinacija različitih duvanskih proizvoda, ali se ukupno propisano oslobođenje ne smije prekoračiti. Ovo pravo ima svaki putnik koji je navršio 17 godina, piše GPMaljevac.

To znači da putnik koji automobilom iz BiH prelazi granicu s Hrvatskom ne može bez plaćanja davanja unijeti jednu šteku od 200 cigareta, iako putuje dalje prema Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj.

Hrvatska je u tom slučaju prva država Evropske unije u koju ulazi i na njenoj se granici primjenjuje hrvatski limit od 40 cigareta po osobi. Evropska unija državama članicama dopušta primjenu višeg limita od 200 ili nižeg limita od 40 cigareta, a Hrvatska niži limit primjenjuje na putnike koji dolaze putnim, željezničkim i drugim kopnenim prevozom.

Viši limit u Hrvatskoj vrijedi za putnike koji iz treće zemlje dolaze avionom. Putnik stariji od 17 godina tada može bez uvoznih davanja unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje. Zbog toga nije isto dolazi li osoba iz BiH automobilom preko graničnog prelaza ili avionom iz države koja nije članica Evropske unije.

Putnik može unijeti i više od 40 cigareta, ali veću količinu mora sam prijaviti carinskom službeniku prije početka kontrole. Hrvatska carina navodi da je unos većih količina dopušten ako ih unosi osoba starija od 17 godina, sama ih prevozi, roba je namijenjena njenim ličnim potrebama i na nju se obračunaju carina, PDV i akcize. Prekoračenje dozvoljene količine zato nije automatski krijumčarenje ako je roba uredno prijavljena i ako su ispunjeni ostali uslovi.

Problem nastaje kada putnik cariniku ne prijavi višak, cigarete sakrije u vozilu, prtljagu ili odjeći ili pokuša ostaviti utisak da nema robe koju mora prijaviti. U takvom slučaju roba može biti oduzeta, mogu biti obračunata neplaćena davanja, a protiv osobe može biti pokrenut prekršajni postupak. Visina kazne nije ista za svako prekoračenje i ne postoji jedinstvena kazna koja vrijedi u cijeloj Evropskoj uniji. Kazna zavisi od države ulaska, količine, vrijednosti robe, načina na koji je roba pronađena, ranijih prekršaja i procjene je li riječ o robi za lične ili komercijalne potrebe.

Hrvatska carina je u posljednjim slučajevima za ozbiljnije pokušaje nezakonitog unosa izricala kazne od nekoliko hiljada evra. Za 3.400 skrivenih cigareta jednom je vozaču izrečena kazna od 5.100 evra, od čega je platio dvije trećine, odnosno 3.400 evra, dok su cigarete oduzete. U drugom slučaju, za nezakonit unos 8.800 cigareta izrečena je kazna od 10.500 evra, a sva pronađena roba je oduzeta.

Posebna, još stroža pravila mogu se odnositi na stanovnike pogranične zone, radnike u pograničnom području i članove posada koji granicu prelaze u sklopu svog posla. Njima je pri svakodnevnom pograničnom prometu predviđeno oslobođenje za najviše 25 cigareta, 10 cigarilosa, pet cigara ili 25 grama duvana za pušenje. Ova ograničenja ne moraju se primjeniti ako putnik carinskim službenicima dokaže da putuje dalje od pogranične zone ili da se vraća s područja izvan pogranične zone, na primjer računom izdatim izvan tog područja.

Ako više punoljetnih osoba putuje u istom vozilu, svaka osoba ima vlastito količinsko oslobođenje. Tako bi, na primjer, četiri putnika starija od 17 godina pri ulasku u Hrvatsku pojedinačno mogla imati po 40 cigareta. Međutim, cigarete se ne bi trebale skrivati niti predstavljati kao zajednička količina jednog putnika, jer carinik procjenjuje kome roba pripada, je li namijenjena za ličnu upotrebu i postoje li znakovi da se unosi radi prodaje.

U julu 2026. godine hrvatski carinici su na graničnom prelazu Slavonski Brod pronašli pet kilograma skrivenog sitno rezanog duvana. Budući da je vozač ranije već počinio sličan prekršaj, izrečena mu je kazna od 5.130 evra. U slučaju pronalaska 21.600 cigareta u kamp-vozilu dvojici prekrilaca izrečene su kazne od 13.000 i 16.000 evra, uz oduzimanje robe i naplatu dodatnih troškova.

Ovi iznosi odnose se na velike i skrivene količine te ih ne treba poistovjećivati s putnikom koji je prijavio nekoliko kutija više od dozvoljenog limita. Ipak, pokazuju da pokušaj skrivanja cigareta može dovesti do oduzimanja robe, naplate akcize, visokih novčanih kazni, a u težim slučajevima i privremenog ili trajnog oduzimanja vozila kojim je roba prevožena.

Slovenija pri direktnom ulasku iz države koja nije članica Europske unije primjenjuje viši limit od 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje po putniku starijem od 17 godina. Međutim, putnik iz BiH koji prema Sloveniji putuje preko Hrvatske već je u Evropsku uniju ušao na hrvatskoj granici. Zbog toga ne može hrvatskim carinicima objašnjavati da mu je konačno odredište Slovenija i pozivati se na slovenski limit od 200 cigareta.

Austrija takođe kod direktnog dolaska iz države izvan Evropske unije uglavnom dopušta unos 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana za pušenje po osobi starijoj od 17 godina. Austrijska carina izričito upozorava da putnici koji dolaze preko druge države članice moraju poštovati pravila države preko koje su ušli u Evropsku uniju.

Kada su cigarete već legalno kupljene u jednoj državi Evropske unije i putnik putuje u drugu članicu, primjenjuju se druga pravila. Evropska unija kao orijentacijsku količinu za ličnu upotrebu navodi 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara ili kilogram duvana. To nisu količine koje se iz BiH mogu unijeti bez davanja, niti predstavljaju zagarantirano pravo na prenošenje osam šteka. Carina i kod putovanja između članica može tražiti dokaz da je roba kupljena za lične potrebe, a ne za prodaju, te uzeti u obzir račune, pakovanje, način prevoza i ukupnu količinu.

Najjednostavnije pravilo za putnike iz BiH koji automobilom ili autobusom ulaze preko Hrvatske glasi: najviše 40 cigareta, odnosno dvije kutije, po osobi starijoj od 17 godina. Sve iznad te količine treba prijaviti carinskom službeniku i ne pokušavati sakriti, čak ni kada se radi o jednoj šteki namijenjenoj za vlastitu upotrebu.

Društvo

IMA LI KRAJA RASTU CIJENA? Evrodizel bi mogao dostići cijenu od 3,80 KM

Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi evrodizel mogao dostići cijenu od 3,80 KM.

Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela i da je razlika u cijeni između dizela i benzina oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM.

Razlika u cijeni je u prethodnom periodu bila od 0,05 do 0,10 KM, a trenutni jaz je posljedica nestašice dizela, objavio je RTRS.

“Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto, benzina 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra, uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka, na nju će dodati svoj rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce”, naveo je Savić.

Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-a iznose oko 3,55 KM i da se može očekivati dalji rast.

“Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama, ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena”, rekao je Savić.

Savić je rekao da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata, iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva, dodajući da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kiša i pljuskovi zahvatiće veći dio Srpske

U Bosni i Hercegovini  će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme, sa kišom i temeparturom vazduha do 29 Celzijusovih stepeni.

Ujutro i prije podne na sjeveru i zapadu će biti pretežno oblačno uz slabu kišu, na jugu i istoku suvo uz sunčane periode.

Sredinom dana i poslije podne oblačno u većini predjela, kiša i pljuskovi će se širiti od jugozapada ka istoku. Na istoku se očekuju nešto jače padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na sjeveru uglavnom suvo ili samo još ponegdje uz slabu kišu. Na krajnjem jugu uglavnom suvo, tek je uveče ponegdje moguća slaba kiša.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, a na jugu poslije podne umjerena do jaka bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od osam na istoku od 18 na jugu i ponegdje na sjeveru, u višim predjelima na istoku od dva, a maksimalna od 20 do 25, na jugu do 29, u višim predjelima od 15 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

MISTERIJA VODOPADA BLIHA! Voda ponovo potekla, ali svi se pitaju SAMO JEDNO – šta se zapravo desilo?!

Voda je ponovo potekla niz vodopad Blihe kod Sanskog Mosta nakon trodnevnog potpunog prekida protoka, potvrđeno je iz opštine Sanski Most, dok nadležne institucije još utvrđuju uzroke povremenog nestanka vode koji se na ovom području bilježi od početka avgusta.

Voda se niz stijene vodopada ponovo počela slivati u predvečernjim satima, nakon što je prethodna tri dana vodopad bio bez vode.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o najdužem dosadašnjem prekidu, dok su raniji prekidi trajali kraće, nakon čega bi se protok ponovo uspostavljao.

O problemu obaviještene nadležne institucije

Načelnik Sanskog Mosta Mensur Seferović kazao je da su o problemu obaviješteni Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Agencija za vodno područje rijeke Save i nadležne inspekcijske službe.

“Od početka augusta, kada smo imali određene probleme sa nestankom Blihe, ovaj problem smo shvatili veoma ozbiljno. Zakazao sam sastanak s federalnom ministricom i moram pohvaliti ministricu Nasihu Pozder na korektnoj saradnji u tom periodu. Odmah smo pozvali federalnog vodnog inspektora, jer je to njegova nadležnost, kako bismo utvrdili tačne uzroke zbog kojih se ovo dešava”, rekao je Seferović.

Prema njegovim riječima, područje vodopada Blihe prije dva dana obišli su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Agencije za vodno područje rijeke Save. Teren su, neposredno prije njihovog dolaska, obišli i vodni i rudarski inspektori.

Seferović je istakao da za sada nema zvanično potvrđenog uzroka nestanka vode.

Istražuju da li je nestanak povezan sa rudnikom

“Sve ćemo učiniti da dobijemo objašnjenje, uključujući i to mogu li se iskopavanja u obližnjem rudniku dovesti u vezu s vodopadom”, kazao je načelnik.

Kao jedan od mogućih faktora navodi se i dugotrajan sušni period bez padavina, koji može uticati na nivo vode i protok vodotoka. Međutim, eventualna povezanost rudarskih aktivnosti s promjenama u protoku Blihe, kao i uticaj drugih hidroloških faktora, tek treba biti utvrđena.

Opština Sanski Most je, prema riječima Seferovića, od Federalnog ministarstva okoliša dobila 60.000 KM, a u toku je realizacija aktivnosti usmjerenih na sagledavanje stanja na području vodopada i utvrđivanje mogućih uzroka promjena u protoku.

“Upravo zbog svih činjenica, odnosno blizine rudnika i svega što se dešavalo, pokazalo se da je opravdano da se ovim pitanjem intenzivno bavimo i u narednom periodu”, rekao je Seferović.

Očekuje se da nadležne institucije, nakon provedenih kontrola i analiza, utvrde uzroke povremenog nestanka vode i eventualni uticaj ljudskih aktivnosti na režim protoka.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno