Connect with us

Društvo

Teška priča majke dječaka sa poteškoćama iz Banjaluke, OGOLILA SISTEM

Branka B. Kovačević iz Banjaluke, majka osmogodišnjih blizanaca sa poteškoćama u razvoju, prethodnih dana našla se u izuzetno teškoj situaciji kada je jedno dijete moralo ostati u bolnici, dok za drugo nije imala adekvatno zbrinjavanje.

Kako kaže, u takvim kriznim momentima država ne nudi nikakvo sistemsko rješenje, te sav teret pada na roditelje koji su već na izmaku snage.

“Moja objava na društvenim mrežama u ponedjeljak nije bila samo trenutni impuls ili izolovan incident, već krik roditelja nakon iscrpljujućeg maratona koji traje od novembra. Mi već puna dva mjeseca živimo ‘na iglama’, kada je stariji bio dehidriran, i prve bolnice, preko decembarskih bolesti, pa do Nove godine, koju smo proveli sve troje bolesni. To nisu bili dani, to su bile neprekidne straže. Juče je jednostavno sve prekipjelo, jer niko ne može sam nositi toliki teret, toliko dugo bez predaha”, priča Branka za “Nezavisne novine”.

Dodaje da nije žrtva nedostatka volje drugog roditelja.

“Iako smo razvedeni, mi se trudimo da budemo podrška dječacima onoliko koliko nam životne okolnosti i obaveze dozvoljavaju. Problem je u tome što u kriznim situacijama sistem ne nudi nikakav dodatni oslonac. Mi smo kao porodica trenutno u situaciji gdje su nam ruke vezane i gdje, uprkos svoj volji, ne možemo nadoknaditi ono što bi država trebalo da obezbijedi, sigurnost za oba djeteta istovremeno”, kazala je Branka.

Dodaje da je najstrašniji momenat bio suočavanje sa pitanjem: Što da je stanje njenih sinova takvo da je svaka minuta bitna?

“Sistem me je doveo u poziciju da bih, u slučaju hitnosti, morala potpisati da odbijam hospitalizaciju samo zato što država nema rješenje za moje drugo dijete koje ne smije ostati samo. To je direktno kršenje osnovnih ljudskih prava i prava djeteta na liječenje i zdravstvenu zaštitu. Roditelj nikada ne smije biti uslovljen takvim nemogućim izborom”, priča nam ova majka.

Kako kaže, iako je njen slučaj specifičan, jer djeca imaju poteškoće u razvoju, ističe da ne želi da ovo bude samo njena priča.

“Juče sam mislila na sve one samohrane roditelje koji imaju zdravu djecu, a nemaju nikoga svog u blizini. Šta radi majka koja ima više djece i niko joj ne može uskočiti, a jedno mora hitno u bolnicu? Mi smo kao društvo pali na ispitu ljudskosti ako roditelj u 21. vijeku zavisi od ‘lavine’ dobrih ljudi sa društvenih mreža, umjesto od jasnog protokola. Beskrajno sam zahvalna svim prijateljima, komšijama, poznanicima, čak i strancima koji su ponudili pomoć, ali društvene mreže ne smiju biti ničiji socijalni radnik”, pojašnjava ona i dodaje da su joj se javili roditelji sa jednako teškim sudbinama.

Starijeg dječaka na kraju zbrinula je njena drugarica, majka dvoje mrvica, te, kako ističe, znaju se još od inkubatorskih dana.

“Njena ruka je bila juče spas koji smo imali. Jer nije lako neurotipično dijete, a pogotovo dijete sa razvojnim smetnjama ostaviti nekome na koga to dijete nije naviklo ili ga ne poznaje”, pojašnjava Branka.

Kako je rekla, njima ne treba sažaljenje, nego funkcionalno sistemsko rješenje. “Projekt ‘Kuća predah’, o kojem se godinama govori, upravo je ono što bi roditeljima u mojoj situaciji spasilo razum i porodicu. To nije političko pitanje, već pitanje elementarne ljudske potrebe, da postoji sigurno mjesto gdje dijete može biti zbrinuto dok je roditelj u bolnici ili spriječen. Dok god se takva rješenja ne uspostave, imaćemo roditelje koji ‘pucaju’ i djecu čija su prava ugrožena birokratijom”, precizna je Branka.

Kako je rekla, ne traži herojski orden jer roditelj i ističe da je to njen najljepši poziv.

“Ja samo tražim da me sistem ne primorava da biram između svoje djece. Moja djeca, kao i sva druga djeca, zaslužuju državu koja ih vidi, a ne roditelja koji mora da ‘puca’ da bi ga čuli. Namjerno ne govorim samo kao majka, već kao roditelj, iz dubokog poštovanja prema svima. I onim očevima koji se u tišini bore sa istim ovim vjetrenjačama, a koje sistem jednako ignoriše”, zaključila je ona.

Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti”, istakla je da ovakvi slučajevi jasno pokazuju koliko su roditelji djece sa poteškoćama u razvoju prepušteni sami sebi.

“Jedan od ključnih vidova rješenja jeste upravo uspostavljanje servisa poput ‘Kuće predah’, koji bi roditeljima obezbijedio minimum sigurnosti u kriznim situacijama”, kazala je Kojićeva

Related Topics:

Društvo

TREĆI ŠAMAR MINISTARSTVU: Sud ponovo srušio dozvolu za rudnik kod Prijedora, mještani traže odgovornost

Ekološka dozvola za eksploataciju rude uglja na ležištu “Bistrica” kod Prijedora, koja je izdata firmi “DRVO-EXPORT” d.o.o. Teslić, po treći put je poništena presudom nadležnog suda. Odluka je donesena nakon tužbe koju je podnio Centar za životnu sredinu.

Sporna dozvola je prethodno dva puta poništavana zbog bitnih nedostataka, poput neispravnog utvrđivanja “nultog stanja” životne sredine, te izostanka planova za sanaciju i rekultivaciju zemljišta. U trećem postupku, ministarstvo nije otklonilo neizvjesnost u vezi sa nezakonitim proširenjem granica eksploatacije, već je prihvatilo jednostranu izjavu investitora bez samostalne provjere činjenica.

“Ovaj slučaj odražava potpuno odsustvo autonomije upravno-pravne zaštite i integralnog odlučivanja. Koncesija je dodijeljena bez učešća javnosti i realizovana bez pravosnažne ekološke dozvole, bez ikakve prekršajne ili krivične odgovornosti”, izjavio je Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.

Advokat Dragana Stanković, koja zastupa mještane, ističe da nadležno ministarstvo uporno ignoriše sudske presude, čime se mještanima Bistrice sistemski krše prava na pravično suđenje i izvršenje sudskih odluka.

Zoran Ninić, mještanin Bistrice, navodi da ovaj slučaj potvrđuje apsurdnost pravnog sistema u kojem je rudnik otvoren i eksploatisan bez adekvatnih dozvola, ostavljajući za sobom trajnu štetu.

Iako je rudnik trenutno neaktivan, Centar za životnu sredinu naglašava da to ne oslobađa investitora obaveze rekultivacije i remedijacije zemljišta, što je predviđeno ugovorom o koncesiji koji važi do 2028. godine.

U međuvremenu, mještani Bistrice i dalje čekaju početak sudskog postupka protiv Republike Srpske, Grada Prijedora i investitora, pokrenutog još u decembru 2023. godine radi utvrđivanja povrede ljudskih prava i naknade štete. Poništene ekološke dozvole poslužiće kao ključni dokazni materijal u tom sporu.

Nastavi čitati

Društvo

SVI PLAĆAJU KARTICAMA, A ONI ISPAŠTAJU! Evo zašto su konobari u Srpskoj u ozbiljnom problemu!

Prislonite karticu ili telefon i platite uslugu, bez “kopanja” po novčaniku i brige imate li keša ili ne. Ovakav način plaćanja odavno je zaživio i u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj, ali ono što je gostu praktičnije, brže i jednostavnije, za konobara može da znači manje para u džepu.

Uobičajeno ostavljanje napojnice nakon kafe, ručka ili večere, kao neka vrsta “moralne obaveze”, i dalje postoji, kažu za BL portal neki od banjalučkih konobara, ali je caka u tome što kod kartičnog plaćanja, strogo zakonski gledano, nemate opciju da ostavite i bakšiš, a način na koji to u praksi može da se uradi prilično je komplikovan.

Prema riječima Gorana Kurtinovića, člana Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske „Horeca“, u pojedinim lokalima još uvijek se toleriše način rada u kojem se plaćanje karticom evidentira kao gotovinsko. Na taj način, kako objašnjava, slip od kartičnog plaćanja u kojem ćete uz račun ostaviti i napojnicu, tretira se kao gotovina, pa se sav promet „sabira“ kao keš. „Kada se radi na taj način, prilikom presjeka stanja ne vidi se posebno kartično plaćanje, već se sve vodi kao gotovina, a ti slipovi praktično služe kao novac. Poreska uprava za sada ne pravi veće probleme oko toga. Zakonski to nije u potpunosti ispravno, jer bi kartično plaćanje trebalo da se evidentira kao kartica, ali se u praksi još uvijek toleriše i ne sankcioniše kao ozbiljniji prekršaj“, kaže Kurtinović za BL portal.

Zbog tog “tolerisanja” i očigledno ne baš jasnih i u praksi primjenjivih pravila o bakšišu sa kartice, pojedini ugostitelji tvrde da takav sistem uopšte ne postoji i da zbog toga ostaju bez napojnice, a samim tim i dijela zarade.

“Dešava se da se maksimalno potrudimo oko gosta, da bude zadovoljan uslugom, a na kraju plati karticom i kaže da nema keša za bakšiš. Vidi se da mu je neprijatno, a neprijatno je i nama”, kaže jedan banjalučki konobar koji ne želi da se predstavi. Problem posebno dolazi do izražaja tokom ljetne sezone, kada u grad stiže veći broj turista. Stranci su navikli da napojnicu ostavljaju direktno preko POS terminala, pa ih često iznenadi kada saznaju da takva mogućnost u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj uglavnom ne postoji, objašnjavaju konobari.

Da problem nije u ugostiteljima, tvrdi i vlasnik jednog od najposjećenijih banjalučkih lokala.

“To je sve na Poreskoj upravi i zakonskim rješenjima. Trenutno je situacija da novac koji primimo preko kartice mora da se poklopi sa prodatim artiklima. Ako se ostavi više novca nego što iznosi račun, poreska kontrola to može posmatrati kao nepravilnost i imaju pravo da nas zatvore”, kaže on za BL portal, takođe insistirajući da ostane anoniman.

Prema njegovim riječima, rješenje postoji i već odavno se primjenjuje u brojnim evropskim zemljama. “To nije izmišljanje tople vode. Sistem već postoji širom Evrope. Gost na terminalu odabere želi li ostaviti napojnicu, ona se evidentira posebno i na nju se obračunavaju propisane obaveze. Potrebno je samo preuzeti model koji već funkcioniše”, objašnjava sagovornik BL portala.

U zemljama zapadne Evrope, ali i u nama najbližoj, Hrvatskoj, sve češća je praksa da POS terminal nakon unosa računa ponudi gostu opciju za ostavljanje napojnice, bilo u određenom procentu ili unosom željenog iznosa.

Struka kaže da takav sistem omogućava transparentno evidentiranje napojnica, jednostavniju kontrolu i sigurnost za poslodavce, ali i dodatnu zaradu za radnike koji pružaju uslugu.

Šta nedostaje u našem fiskalnom sistemu i šta bi se moglo ili trebalo promijeniti kako bi problem s bakšišom bio riješen, BL portal je pitao u Poreskoj upravi RS, odakle su nas uputili na nadležne resore – Ministarstvo finansija i Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, čije odgovore još čekamo.
BL-PORTAL

Nastavi čitati

Društvo

„UGROŽENA FISKALNA STABILNOST BIH“: Oglasili se iz IDDEEA, evo šta kažu na to što im je AZLP UDARILA TRAJNU ZABRANU

Protivpravnim prekoračenjem zakonskih ovlaštenja, Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) BiH ugrožava javne prihode i fiskalnu stabilnost BiH.

o su poručili iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), nakon što im je ALZP zabranila da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, osim u postupku digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata.

– Već smo jasno ukazali na to da AZLP ovim rješenjima ulazi u oblast koja je posebnim zakonom izričito uređena i za koju Zakon o elektronskom potpisu BiH jasno utvrđuje nadležnost Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH. Naime, to nije samo pitanje formalne nadležnosti, nego je to pitanje pravne sigurnosti cijelog sistema, s obzirom na to da sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa nije ograničen samo na IDDEEA-u. Radi se o infrastrukturi digitalnog povjerenja na kojoj danas počivaju brojni ključni procesi na nivou BiH.  Upravo na toj infrastrukturi danas počivaju brojni zakonski i operativni procesi drugih državnih institucija, uključujući i fiskalne procese od direktnog značaja za budžet BiH – ističu iz IDDEEA.

Jedan od najvažnijih takvih procesa jeste, naglašavaju, i sistem elektronskih prijava UIO BiH, kroz koji poreski obveznici svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne akte.

– Kroz taj sistem država svakog mjeseca uredno ostvaruje više od 800 miliona KM javnih prihoda, što jasno pokazuje koliko je kontinuitet tog sistema važan za finansijsku stabilnost države. To su sredstva iz kojih se finansiraju plate zaposlenih u javnom sektoru, penzioni fondovi, zdravstveni sistem, socijalna davanja i druge osnovne funkcije države. Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa ima posljedice koje daleko prevazilaze rad jedne institucije – upozoravaju iz IDDEEA.

Naglašavaju da se ovdje ne radi o uspostavljanju novog sistema, niti o eksperimentalnom modelu rada.

– Radi se o sistemu koji godinama funkcioniše, koji je prihvaćen od institucija, privrede i građana, i na kojem se zasniva značajan dio pravnog i fiskalnog prometa BiH. Upravo zato, svako naknadno pravno osporavanje takvog sistema proizvodi daleko ozbiljnije posljedice od običnog regulatornog postupanja – poručuju iz IDDEEA.

AZLP je trajno je zabranila i UIO BiH da obrađuje lične podatke u pomenutu svrhu.

 

Nastavi čitati

Aktuelno