Connect with us

Svijet

EVROPSKI NARKO-PAKAO: Marsej razdiru droge, bande i svakodnevno nasilje!

Ulični ratovi u drugom, po veličini, gradu Francuske mogao bi da izazove tektonske poremećaje: “Zapušteni smo, zaboravljeni, a za sve je kriv Pariz!”

Nasilje povezano sa trgovinom drogom u socijalnom stambenom kompleksu pored sjedišta telekomunikacijskog diva “Orange” u Marseju natjeralo je kompaniju da zatvori svoja prepoznatljiva tamnozelena vrata i pošalje hiljade zaposlenih da rade od kuće, piše Politicko.

Zastoj u radu jedne od najpoznatijih firmi u gradu, po kojoj ime nosi i kultni nogometni stadion, postao je simbol kako sve veća nesigurnost i narkotrgovina mijenjaju političku dinamiku uoči lokalnih izbora.

Bezbjednost glavna briga birača

Prema nedavnim anketama, pitanje sigurnosti je postalo tema broj jedan među biračima. Kandidati svih političkih stranaka sada u centar kampanje stavljaju borbu protiv kriminala i trgovine drogom.

– Sigurnost je danas najvažnija tema. Ljudi mi sve češće govore da zbog straha više ne odlaze u središte grada – rekla je kandidatkinja centra i desnice Martine Vasal.

Izbori u Marseju privlače posebnu pažnju nacionalnih stranaka jer se u ovom gradu vide trendovi koji bi mogli obilježiti političke bitke u Francuskoj pred predsjedničke izbore 2027. godine.

Grad podijeljen i napet

Marsej je u mnogočemu slika Francuske u malom, grad dubokih društvenih razlika, složene demografije i snažnih političkih tenzija.

Multikulturalne i siromašne četvrti, koje tradicionalno podržavaju ljevicu, sudaraju se sa konzervativnim predgrađima gdje jača krajnja desnica. Politički centar, kao i u ostatku zemlje, vidljivo slabi.

Aktuelni gradonačelnik Benoa Pejan i dalje je blagi favorit, dok ga Frank Alisio, kandidat krajnje desnice, ozbiljno prati. Oba kandidata prema anketama imaju oko 30% podrške birača.

Bande siju strah, ljudi šute

U centru kampanje su problemi koji decenijama određuju identitet Marseja: raširena trgovina drogom, dugotrajno siromaštvo i neiskorišteni potencijali mladog, sunčanog grada na Mediteranu.

Stanovnici osjećaju zapostavljenost i nepovjerenje prema Parizu.

– Pariz se prema Marseju ponaša gotovo kao prema koloniji. Dolaze, daju obećanja, ali bez ikakve garancije da će se ona ikada ispuniti – kaže Alisio.

Nasilje povezano s narkotrgovinom ponovo je snažno odjeknulo u novembru, nakon ubistva 20-godišnjeg Medhija Kesacija. Njegov brat Amin Kesaci postao je poznati lokalni aktivista protiv trgovine drogom, nakon što je polubrat ubijen prije nekoliko godina.

Reakcije vlasti i kritike

Predsjednik Emanuel Makron i ministri unutrašnjih poslova i pravosuđa posjetili su Marsej, najavljujući pooštrenu borbu protiv kriminala i narkotrgovine.

Međutim, mnogi stanovnici i aktivisti upozoravaju da se time rješavaju samo posljedice, a ne uzroci problema.

– Sama represija nije djelotvorna. Da jeste, trgovina drogom se ne bi ovako proširila – kaže Kauter Ben Mohamed, bivša socijalna radnica i aktivistkinja.

Grad postaje opasan za život

Bezbjednosnim problemima pridružuju se loši stambeni uslovi. Mnogi građani žive u zapuštenim, često opasnim zgradama. Mahbubi Tir, mladić koji je prošle godine teško povrijeđen u napadu zbog svađe oko parkiranja, kaže da se u sopstvenom gradu više ne osjeća sigurno.

– Skoro sam izgubio život i tada sam shvatio koliko je grad zakazao – rekao je Tir, koji se još uvijek oporavlja.

Kandidati nude različita rješenja

Četvoro glavnih kandidata za gradonačelnika slaže se oko dijagnoze problema: kriminal je posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja, nezaposlenosti i slabih javnih usluga. Ipak, nude različite odgovore:

Pejan: socijalne mjere, besplatni obroci za učenike i jačanje policije u zajednici.

Alisio i Vasal: nadzor, opremanje policije i strože sigurnosne mjere.

Ljevičarski kandidat Sebastijen Delogu: borba protiv siromaštva, stanogradnja i jačanje javnog zdravstva.

Bez obzira ko pobijedi, lokalna vlast ima ograničene mogućnosti: ključne odluke o policiji i kaznenom sistemu donose se u Parizu, što znači da će sudbina Marseja u velikoj mjeri zavisiti od nacionalne politike.

Jutarnji.hr

Svijet

POLICIJA SILOM RASTJERALA DEMONSTRANTE U MADRIDU Traže ostavku ministra nakon stravične željezničke nesreće

Španska policija upotrijebila je silu kako bi rastjerala demonstrante okupljene ispred Ministarstva saobraćaja u Madridu u znak protesta zbog željezničke nesreće u kojoj je juče poginulo najmanje 68 osoba, dok je više od 180 povrijeđeno, pišu španski mediji.

Prema navodima medija, više stotina ljudi okupilo se ispred zgrade Ministarstva saobraćaja u Madridu sa zahtjevom za ostavkom ministra Oskara Puentea.

Nekoliko demonstranata palilo je baklje i prevrtalo kontejnere.

Španski portali prenose da je bilo i nekoliko sukoba između policije i demonstranata, te da su bezbjednosne snage upotrijebile suzavac.

Građani Španije su na društvenim mrežama dijelili video-snimke demonstracija, a na pojedinim snimcima vidi se da demonstranti drže transparente na kojima piše poruka upućena premijeru Pedru Sančezu – “Sančezu, 114 smrnih slučajeva traži tvoju ostavku”.

Demonstranti time ukazuju na 68 osoba poginulih u nedavnoj nesreći i 45 koje su stradale u sličnom sudaru vozova u januaru.

Demonstranti su razvili i veliki plakat sa portretom ministra saobraćaja Puentea na kojem piše “kriminalci”.

Dva putnička voza sudarila su se juče u provinciji Toledo nakon kvara na kompjuteru, što je izazvalo gašenje bezbjednosnog sistema.

Španske vlasti proglasile su juče trodnevnu žalost za poginulima.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP RIJEŠIO DA PROMIJENI IME VJEŠTAČKOJ INTILIGENCIJI: Uskoro zabrana u svim državnim dokumentima

Američki predsjednik najavio je zabranu termina “vještačka inteligencija” u državnim dokumentima, uz tvrdnju da tehnologija zaslužuje drugačiji naziv.

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će u najkraćem roku zvanično zabraniti upotrebu izraza “vještačka inteligencija” u svim državnim dokumentima i institucijama, uz insistiranje da se umjesto toga koristi isključivo termin “superinteligencija”.

Tramp je u objavi na društvenoj mreži Truth Social istakao da je dosadašnji naziv potpuno pogrešan i zastario. Posebno je prozvao medije poput lista The Wall Street Journal, koje je pitao kada će prestati da koriste izraz koji po njemu zvuči kao da je riječ o lažnoj inteligenciji, umjesto o tehnologiji koja je, kako kaže, nevjerovatna.

Ovu temu pokrenuo je i tokom nedavnog obraćanja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, naglasivši da svaka velika prekretnica nosi rizike, ali da “superinteligencija” u tome nije nikakav izuzetak.

Kritičare nove tehnologije uporedio je sa zagovornicima teorija o globalnom zagrijavanju i optužio ih za pretjerano širenje panike i tvrdnje da će roboti napasti ljude i izazvati katastrofu.

Kada je riječ o međunarodnim pravilima, stav Vašingtona je izričit – Sjedinjene Američke Države u potpunosti odbacuju svaki pokušaj uvođenja globalne regulative, uz Trampovu jasnu poruku da onaj ko pobijedi u trci za “superinteligenciju” zapravo pobjeđuje u svemu.

Nastavi čitati

Svijet

Profesorica napastvovala dvojicu učenika: IDE U ZATVOR

Bivša profesorica iz Australije osuđena je na 15 mjeseci zatvora zbog seksualnog zlostavljanja dvojice srednjoškolaca, starih 16 i 17 godina. Jedan od mladića zbog pretrpljene traume i osjećaja srama napustio je školu, a sud je utvrdio da je profesorica svjesno zloupotrijebila svoj položaj.

Tajla Li Brejli (Tayla Lee Brailey), 32-godišnja bivša profesorica iz Sidneja, osuđena je pred Okružnim sudom u Paramati, nakon što je priznala krivicu za četiri krivična djela povezana sa seksualnim zlostavljanjem učenika i materijalima koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.

Prema izvještajima australijskih medija ABC News i News.com.au, Brejli je imala seksualni odnos sa 17-godišnjim učenikom u automobilu, dok je drugog, 16-godišnjeg učenika, seksualno dodirivala u učionici.

Kontakt uspostavila preko društvenih mreža
Tokom sudskog postupka izneseno je da je profesorica s učenicima komunicirala i putem društvenih mreža.

Sud je utvrdio da je bila svjesna da su njeni postupci nedopušteni, ali je uprkos tome nastavila sa zlostavljanjem i preduzimala korake kako bi prikrila ono što radi.

Sudija Elizabet Rajan (Elizabeth Ryan) naglasila je da je Brejli iskoristila autoritet koji je imala kao profesorica i povjerenje koje su joj učenici ukazali.

Posebno je istaknuto da se od nastavnika očekuje da štite djecu i mlade koji su im povjereni, a ne da svoj položaj koriste za njihovo iskorištavanje.

Učenik zbog srama prekinuo školovanje
Jedan od najpotresnijih dijelova suđenja bila je izjava učenika o posljedicama zlostavljanja.

Mladić je opisao da se nakon svega osjećao posramljeno i da je zbog toga napustio srednju školu prije završetka posljednjeg razreda.

Imao je probleme sa spavanjem i traumatična sjećanja, a odnosi sa školskim prijateljima bili su ozbiljno narušeni.

Posebno je teško podnosio osjećaj da je sam kriv za ono što mu se dogodilo.

Sudija je naglasila ozbiljnost posljedica koje seksualno zlostavljanje može ostaviti na mlade ljude, naročito kada dolazi od osobe kojoj bi trebalo da vjeruju.

Uhapšena dva puta u razmaku od dvije sedmice
Brejli je prvi put uhapšena u avgustu 2024. godine u jednoj školi u Sidneju.

Policija ju je tada teretila za seksualna krivična djela povezana s jednim učenikom.

Nakon što je puštena uz kauciju, ponovo je uhapšena manje od dvije sedmice kasnije, kada je istraga obuhvatila i drugog tinejdžera.

Na kraju je priznala krivicu za četiri krivična djela, uključujući seksualne radnje nad učenicima i zloupotrebu elektronskih komunikacija u vezi s materijalima koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.

Identiteti učenika i naziv škole nisu objavljeni zbog zakonske zaštite žrtava.

Sud razmatrao i njeno psihičko stanje
Tokom izricanja presude razmatran je i psihološki nalaz prema kojem je Brejli dijagnostikovan bipolarni poremećaj.

Prema nalazu, u vrijeme počinjenja djela vjerovatno je prolazila kroz maničnu epizodu.

Sud je uzeo u obzir njeno psihičko stanje i kajanje, ali je zaključio da je znala da postupa pogrešno i da je pokušavala da sakrije svoje ponašanje.

Razmatrane su i posljedice koje je slučaj imao po njen privatni život. Izgubila je posao, brak i ugled, a prema sudskoj procjeni rizik od ponavljanja krivičnih djela je nizak.

Ipak, sudija je zaključila da je zatvorska kazna neophodna zbog težine zlostavljanja i narušavanja povjerenja između nastavnika, učenika i njihovih porodica.

U registru seksualnih prestupnika narednih 15 godina
Brejli je izrečena jedinstvena kazna od 15 mjeseci zatvora, a pravo na uslovni otpust steći će 24. aprila 2027. godine.

Takođe je naloženo da bude upisana u policijski registar osoba koje su počinile seksualna krivična djela nad djecom u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels, gdje će ostati narednih 15 godina

Nastavi čitati

Aktuelno