Connect with us

Svijet

KIJEV POD RAKETAMA I DRONOVIMA: Ranjeni civili, žestoki udari na -20

Ruske snage izvele su u ranim jutarnjim satima, 3. februara, snažne vazdušne napade na Kijev, Harkov i više ukrajinskih gradova, koristeći rakete i dronove.

U udarima su povrijeđene najmanje četiri osobe, pričinjena je značajna materijalna šteta, a pogođeni su i objekti energetske infrastrukture, uprkos najavama o privremenoj obustavi takvih napada.

Oštećene stambene zgrade i vrtić
Prema navodima ukrajinskih zvaničnika, dvije osobe povrijeđene su u Kijevu, dok su još dvije povrijeđene u Harkovu, drugom po veličini gradu u Ukrajini.

Svjedoci agencije Reuters prijavili su da su se u Kijevu poslije ponoći čule snažne eksplozije, a da su u napadima korišteni i projektili i bespilotne letjelice. Napadi su se dogodili u trenutku kada su noćne temperature u glavnom gradu pale i do minus 20 stepeni Celzijusa.

Šef kijevske gradske vojne uprave Timur Tkačenko saopštio je da je šteta zabilježena u pet gradskih okruga. Pogođene su najmanje tri stambene zgrade, poslovni objekat, kao i zgrada u kojoj se nalazi vrtić.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je da je u jednom vrtiću izbio požar, dok je jedna nestambena zgrada pogođena u istočnim dijelovima grada.

Upozorenje na vazdušni napad u Kijevu bilo je na snazi više od pet sati.

Harkov pod udarima: cilj energetska infrastruktura
Gradonačelnik Harkova Igor Terehov izjavio je da su ruski napadi u tom gradu bili usmjereni prvenstveno na energetsku infrastrukturu.

“Cilj je očigledan: izazvati maksimalno razaranje i ostaviti grad bez grijanja tokom ekstremnih hladnoća”, napisao je Terehov na Telegramu.

Načelnik Harkovske regionalne državne administracije Oleg Sinegubov potvrdio je da su dvije osobe povrijeđene tokom granatiranja.

Napadi su prijavljeni i u drugim dijelovima zemlje, uključujući Dnjepar i Sumsku oblast, u blizini ruske granice.

Najave o prekidu udara na energetiku – bez rezultata
Napadi su uslijedili svega nekoliko dana nakon što su Moskva i Kijev saopštili da su spremni da obustave međusobne udare na energetsku infrastrukturu, iako se nisu usaglasili o tačnom vremenskom okviru primirja.

Kremlj je prethodno naveo da je američki predsjednik Donald Trump (Tramp) lično zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se uzdrži od napada na Kijev do 1. februara. S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi prekid napada na energetske objekte trebalo da traje najmanje sedam dana, počev od 30. januara.

Trump je u nedjelju izjavio da mu je Putin obećao prekid udara na Kijev i energetske ciljeve zbog velikih hladnoća i nestanaka struje, ali jutrošnji napadi pokazuju da do dogovora očigledno nije došlo.

Pregovori se nastavljaju, ali ključna pitanja ostaju otvorena
Uprkos eskalaciji, nova runda pregovora o okončanju rata u Ukrajini, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, trebalo bi da se održi ove sedmice u Abu Dabiju.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su trilateralni razgovori zakazani za srijedu i četvrtak, dok je Zelenski najavio da će Ukrajina poslati svoje izaslanstvo.

Peskov je pregovore opisao kao „veoma složene“, naglašavajući da i dalje postoje duboka neslaganja, posebno oko pitanja teritorija koje je Rusija zauzela na istoku i jugu Ukrajine.

Related Topics:

Svijet

VELIKA RACIJA U 15 PROVINCIJA! Turske vlasti udarile na LGBTQ+ udruženja, PALA I HAPŠENJA!

Turske vlasti uhapsile su najmanje 47 osoba tokom opsežnih racija usmjerenih protiv LGBTQ+ udruženja.

Policijske akcije provedene su širom zemlje. Ured glavnog tužioca u Istanbulu saopćio je da je u 12 provincija privedeno 26 od ukupno 38 osumnjičenih osoba.

Tokom pretresa zaplijenjeni su droga, vatreno oružje, digitalna oprema i krijumčareni alkohol.

Istovremeno, tužilaštvo u Ankari usmjerilo je istragu na poznato LGBTQ+ udruženje “Kaos GL”. U toj istrazi privedena je 21 osoba, dok se za još pet traga.

Ministar pravde Akin Gurlek potvrdio je razmjere akcije, navodeći da su pravni postupci pokrenuti protiv ukupno 162 osobe, devet udruženja i 13 firmi u 15 provincija.

Tužioci kao jedan od razloga navode i “neprimjeren utjecaj na maloljetnike” u vezi s pitanjima rodnog identiteta.

Iz organizacije “Kaos GL” ističu da je broj uhapšenih veći od zvaničnog i da iznosi najmanje 50 aktivista. Mnogi od njih su odvedeni direktno iz svojih domova.

Pored fizičkih hapšenja, vlasti su provele i digitalnu cenzuru, blokirajući pristup desetinama web-stranica i profila na društvenim mrežama koji pripadaju borcima za ljudska prava i LGBTQ+ organizacijama.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA VIŠE NE ĆUTI! Lavrov “Ono što RADE U HAGU nema nikakve veze sa pravdom!”

Međunarodni krivični sud /MKS/ u Hagu je kvazipravosudno tijelo koje ima malo toga zajedničkog sa pravdom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je naglasio da neke zapadne zemlje, uključujući SAD, ne podržavaju rad Suda, koji sprovodi političke naloge kršeći međunarodno pravo i sopstveni statut.

Lavrov je dodao da nije potrebna ni alternativa MKS-u, kao ni sam taj sud, budući da međunarodni krivični tribunali nikada ne uspijevaju da pomognu u rješavanju sukoba ni u procesu pomirenja nakon ratova.

Nastavi čitati

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Aktuelno