Connect with us

Svijet

NOVI DOKUMENTI FBI: “Epstajn bio upravitelj Putinove imovine”

Novoobjavljeni dokumenti američkog Ministarstva pravosuđa otkrivaju da je pokojni američki finansijer Džefri Epstajn (Jeffrey Epstein) u spisima FBI opisan kao “upravitelj imovine” ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dokumenta sadrže i pisma u kojima je Epstajn u više navrata pokušavao da dogovori sastanak sa Putinom, iako nije poznato da li je do tog susreta ikada došlo.

Epstajn, koji je 2019. godine pronađen mrtav u zatvoru u Njujorku dok je čekao suđenje po saveznim optužbama za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, bio je bogati finansijer sa vezama u svijetu biznisa, politike i među slavnim ličnostima.

Novi materijali obuhvataju više od tri miliona stranica dokumenata, oko 180.000 fotografija, 2.000 video-snimaka, kao i stotine Epstajnovih ličnih pisama i imejlova. Ministarstvo pravosuđa SAD saopštilo je da je objava dio dugotrajne istrage o Epstajnovim kriminalnim aktivnostima.

Putin se pominje više od 1.000 puta
Ruski nezavisni medij Agentstvo, koji je imao uvid u spise, navodi da se ime Vladimira Putina u dokumentima pojavljuje više od 1.000 puta, dok se Rusija pominje gotovo 5.900 puta.

E-mailovi otkrivaju pokušaje susreta
Dokumenti ukazuju da je Epstajn aktivno istraživao mogućnosti susreta sa Putinom. U e-mailu iz oktobra 2010. godine, poslatom osobi čiji je identitet redigovan, napisao je:

“Da li je Putin bio na tvom brodu??”

Kasnije te godine, prilikom podnošenja zahtjeva za rusku vizu, Epstajn je navodno napisao:

“Da li mi treba viza? Imam Putinovog prijatelja, treba li njega da pitam?”

U avgustu 2011. godine, jednom biznismenu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata poručio je da bi “Putin mogao doći u SAD”.

“Radije bih ga tamo vidio, tako da je Soči malo vjerovatan”, naveo je Epstajn.

U prepisci poslatoj 11. septembra 2011. godine, neimenovani saradnik pominje „sastanak sa Putinom“ tokom predstojećeg putovanja u Rusiju.

“Razgovarao sam s Igorom. Rekao je da ste mu posljednji put kada ste bili u Palm Biču rekli da imate sastanak sa Putinom 16. septembra i da on može slobodno rezervisati kartu za Rusiju kako bi stigao nekoliko dana prije vas”, stoji u poruci.

Planirani sastanci i obaranje aviona
Spisi ukazuju da je Epstajn imao planiran još jedan sastanak sa Putinom 2014. godine. U imejlu japanski preduzetnik Džoi Ito (Joi Ito) obavještava Epstajna da im se američki milijarder i suosnivač LinkedIna Rid Hofman (Reid Hoffman) neće moći pridružiti.

“Hej, Džefri, nisam uspio da ubijedim Rida da promijeni raspored kako bi se s tobom sastao sa Putinom”, napisao je Ito.

Kasniji imejl sugeriše da je sastanak otkazan nakon što su snage koje podržava Rusija 17. jula 2014. godine oborile putnički avion Malaysia Airlinesa (Malejzija Erlajns) iznad Ukrajine, kada je poginulo 298 ljudi.

Tri dana kasnije, Ito je napisao:

“Sada, nakon pada aviona, to je loša ideja”.

Dokumenti pokazuju da je Epstajn pokušavao da obezbijedi sastanke sa Putinom čak i nakon što je 2008. godine osuđen za podvođenje maloljetnice.

Veze sa ruskim obavještajcima i kriminalom
Spisi otkrivaju da je Epstajn 2015. godine razgovarao o ucjeni sa Sergejem Beljakovom, tadašnjim zamjenikom ruskog ministra ekonomskog razvoja i diplomcem Federalne službe bezbjednosti Rusije – FSB (nasljednice KGB-a).

Epstajn je 24. jula 2015. zatražio uslugu od Beljakova, upozoravajući da “djevojka iz Moskve pokušava da ucjenjuje grupu moćnih poslovnih ljudi u Njujorku”.

“To je loše za posao za sve uključene”, napisao je.

U kasnijem imejlu, koji je poslao sam sebi, Epstajn je naveo da ima “prijatelje u FSB-u”.

Američki bezbjednosni zvaničnici vjeruju da je Epstajn imao dugogodišnje veze sa ruskim organizovanim kriminalom, što bi moglo objasniti lakoću kojom je dovodio djevojke iz Rusije. Više imejlova ukazuje na njegov poseban interes za “ruske djevojke”, uključujući organizovanje letova iz Moskve ka Parizu i Njujorku.

Ponuda Kremlju za uvid u Trumpa
Dokumenti takođe otkrivaju da je Epstajn tvrdio kako može Kremlju da pruži vrijedan uvid u Donalda Trumpa uoči samita sa Putinom u Helsinkiju u julu 2018. godine.

Epstajn je slao poruke Torbjornu Jaglandu (Thorbjørn Jagland), tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope, sugerišući da može prenijeti poruke Putinu o tome kako postupati prema američkom predsjedniku.

U maju 2013. godine, Epstajn je pisao Jaglandu da će Bil Gejts (Bill Gates) biti u Parizu, dodavši:

“Putin je dobrodošao da se pridruži večeri”.

U januaru 2014. zamolio je Jaglanda da “objasni Putinu da Rusiji treba naprednija verzija bitkoina”, dok je 2015. naveo da bi “i dalje želio da se sastane sa Putinom i razgovara o ekonomiji”.

Sumnje na povezanost sa Mossadom
Jedan dokument otkriva da je FBI bio upozoren na sumnje da je Epstajn bio povezan sa izraelskom obavještajnom službom Mossad (Mosad).

U izvještaju FBI-ja navodi se da je izvor rekao:

“Epstajn je bio blizak bivšem izraelskom premijeru Ehudu Baraku i pod njegovim nadzorom se obučavao za špijuna”.

U junu 2013. godine Epstajn je u imejlu Baraku naveo:

“Putin će tokom ljeta reorganizovati svoje osoblje, dovodeći samo najpouzdanije ljude bliže… više informacija telefonom ili uživo”.

Izvještaj FBI: “Upravitelj imovine Putina”
U izvještaju FBI-ja od 27. novembra 2017. godine, zasnovanom na informacijama povjerljivog izvora, navodi se da je Epstajn “bio upravitelj imovine predsjednika Vladimira Putina, kao i da je pružao slične usluge predsjedniku Zimbabvea Robertu Mugabeu”.

Ranije objave Ministarstva pravosuđa već su ukazivale na Epstajnove veze sa visokim direktorima, akademicima, slavnim ličnostima i političarima, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa i bivšeg predsjednika Billa Clintona.

Slučaj i dalje izaziva ogromnu pažnju javnosti, naročito zbog dugogodišnjih optužbi o postojanju mreže za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja globalne elite, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno