Svijet
OD IZBJEGLIČKOG CENTRA DO SVJETSKOG VRHA! Ko je žena iz BiH koja se pojavljuje u Epstajnovim fajlovima?
Najnovije objavljivanje dokumenata vezanih za slučaj Jeffreyja Epsteina (Džefri Epstajn), koje je 30. januara 2026. godine sprovelo Ministarstvo pravde SAD, ponovo je skrenulo pažnju javnosti na složene mreže poznanstava u svijetu krupnog kapitala.
Među više od tri miliona stranica dokumenata objavljenih u skladu sa Epstein Files Transparency Act (Epstajn fajls trensparensi akt), u oko 53 dokumenta pominje se ime Sane Alajmović, uspješne švedske preduzetnice bosanskohercegovačkog porijekla.
Organizacija Epstajnovog boravka u Stokholmu
Prepiska, koja datira iz novembra i decembra 2012. godine, fokusirana je na organizaciju Epstajnovog boravka u Stokholmu. U to vrijeme, Alajmović je koordinirala detalje branča i sastanka u hotelu Kung Carl (Kung Karl), gdje se Epstajn trebao susresti sa uglednim naučnikom Mathiasom Uhlénom (Matijas Ulen) i grupom studentkinja sa prestižnog Stockholm School of Economics (Stokholm skul of ekonomiks). Dokumenti otkrivaju da je Sana Epstajnu slala biografije i fotografije djevojaka starosti između 23 i 28 godina, pominjući ih kao “BBB Girls”, što je vjerovatno bio interni naziv grupe za taj događaj.
E-mail prepiska: Fokus na profesionalno umrežavanje
U jednom od mejlova, poslatom 30. novembra 2012. godine, Sana piše: “Dragi Jeffrey (Džefri), u prilogu vam šaljem biografije i fotografije nekih djevojaka koje će prisustvovati sutrašnjem branču. Sve su studirale na Stockholm School of Economics i imaju između 23 i 28 godina. Poslaću vam dodatne biografije kako ih budem dobijala. Nadam se da će tvoja putovanja proteći sigurno!” Komunikacija odiše profesionalizmom i gostoprimstvom, pa se u drugom mejlu ističe: “Molim te reci Jeffreyju da smo uzbuđeni što dolazi. Hotel Kung Carl se nalazi na adresi Birger Jarlsgatan (Birger Jarlsgatan) 21. Čekaćemo ga tamo u 14 časova. Molim potvrdi.”
Detalji sastanka sa “BBB Girls”
U organizaciju je bio uključen i Epstajnov asistent, koji u prepisci sa Barbro, Sanom i ostalima insistira na razmjeni kontakata kako bi se osiguralo da sastanak sa “BBB Girls” i Matijasom Ulenom protekne bez problema prije Epstajnovog povratka za Pariz.
Takođe, u jednom od kratkih mejlova iz iste prepiske, Alajmović Epsteinu šalje precizan dnevni raspored boravka u Stokholmu – doručak sa profesorom Mathiasom Uhlénom u hotelu Anglais u 10 časova, te branč sa grupom „BBB girls“ u 13 časova u hotelu Kung Carl – uz pitanje da li postoje dodatni sastanci koje bi trebalo organizovati.
Širi kontekst ovih susreta
Jedan od ključnih mejlova osvjetljava i širi kontekst ovih susreta – networking u svijetu biotehnologije. Sana u njemu izražava žaljenje što Epstajn nije mogao prisustvovati prethodnom događaju, te traži dozvolu da ga upozna sa G. Stevenom Burrillom (Dži Stiven Baril), osnivačem kompanije Burrill & Company (Baril end kompani). Prema njenim riječima, Baril je pokazao veliki interes za Epstajnovu fondaciju i njegovu podršku vrhunskim naučnim istraživanjima.
Važno je napomenuti da se ovi kontakti odvijaju godinama prije nego što su isplivali veliki skandali vezani za Epstajna 2019. godine. U objavljenim dokumentima nema optužbi protiv Sane Alajmović; ona se ne pojavljuje kao žrtva niti kao saučesnica u nelegalnim radnjama, već kao profesionalac koji posreduje u naučnim i poslovnim krugovima.
Impresivna karijera izgrađena na trudu i inovacijama
Životna priča Sane Alajmović nosi težinu klasičnog puta “od trnja do zvijezda”. Rođena 1987. godine u Olovu, sa samo pet godina je 1992. izbjegla u Švedsku. Početak u novoj zemlji bio je obilježen siromaštvom, oslanjanjem na pomoć Crvenog krsta i napornim radom – od dijeljenja novina u tinejdžerskim danima do rada u fabrikama. Upravo taj drajv doveo ju je do diplome na Stockholm School of Economics, nakon čega počinje njen brzi uspon u sektoru nauka o životu.
Tokom 2012. godine, u vrijeme sporne prepiske, radila je kao menadžer projekta za SALSS (Sals) – ekskluzivni samit koji okuplja svjetske lidere biotehnologije. Njen dalji put vodio je kroz poziciju šefice poslovnog razvoja u nanotehnološkoj firmi Nanologica (Nanoložika), da bi potom sa profesorom Toreom Bengtssonom (Tore Bengtson) osnovala Sigrid Therapeutics (Sigrid terapeutiks). Ova kompanija postala je prepoznatljiva po inovativnoj SiPore™ (SiPor) tehnologiji za borbu protiv dijabetesa i gojaznosti. Pod Saninim desetogodišnjim vođstvom, firma je osigurala milionske investicije i brojne patente, a ona je ulogu izvršne direktorke napustila krajem januara 2026. godine, zadržavši savjetodavnu funkciju.
Promjena pozicije u januaru ove godine
Njen profesionalni put nastavlja se na samom vrhu, pa je od januara 2026. preuzela kormilo kompanije Enzymatica AB (Enzimatika AB), poznate po proizvodu ColdZyme (Koldzajm). Njen doprinos industriji verifikovan je brojnim priznanjima: proglašena je za najvažniju ženu osnivača u Švedskoj (2021), liderku budućnosti, a našla se i na prestižnim listama top 10 inovatora mlađih od 40 godina u globalnim okvirima.
Iako pominjanje u Epstajnovim dokumentima baca novo svjetlo na poslovne krugove iz 2012. godine, biografija Sane Alajmović ipak je dominantno definisana njenim uspjesima. Sama ima običaj da kaže da je njen cilj oduvijek bio da dokaže da djevojka iz BiH može dosegnuti same vrhove svjetskog biznisa.
Svijet
„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.
Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.
– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.
On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.
Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.
SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.
Svijet
NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama
Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.
Plan za sankcije energetskim kompanijama
Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.
Naftno polje krije 1,7 milijardi barela
Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.
U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.
“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.
Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.
Uloga SAD-a i britanski stav
Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.
Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.
Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.
“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”
Istorijski spor
Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.
U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.
Svijet
ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine
Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.
Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.
Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.
-
Politika3 dana ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Društvo3 dana ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
-
Politika2 dana agoSNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci
-
Politika3 dana agoPLENKOVIĆEV HVALOSPJEV DODIKU “Sve je bolji”
-
Region3 dana agoZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“
-
Politika19 sati ago„STOTOG DANA POLOŽIĆU RAČUNE!“ Stanivuković predstavio „Ugovor sa narodom“! STIŽU PROMJENE U SRPSKU
-
Politika9 sati agoSTANIVUKOVIĆ IZ PRIJEDORA “U školama i zdravstvu ćemo šutnuti politiku, direktore će birati radni kolektivi!”
-
Društvo1 dan agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
