Connect with us

Društvo

KREDIT NA 30 GODINA II PLAĆANJE KIRIJE DO PENZIJE? Mladi o tome šta je najbolja alternativa kupovini stana

Visoke cijene nekretnina i strah od dugoročnog zaduživanja sve više sprečavaju mlade da kupe stan, dok mnogi raspravljaju o prednostima kredita naspram dugoročne rente.

Visoke cijene nekretnina i rastući troškovi života posljednjih godina snažno su uticali na odluke mladih.

Iako želja za sopstvenim domom ostaje jedna od ključnih životnih ambicija, mnogi se sve teže odlučuju na taj korak. Razlog nije samo finansijski teret, već i duboko ukorijenjen strah od dugoročnog zaduživanja.

Stambeni krediti za većinu mladih predstavljaju jedini realan put do sopstvene nekretnine, ali su za druge simbol “dužničkog ropstva” koje, kako vjeruju, znači decenije rada bez stvarne slobode. Upravo dilema između kredita i rente sve češće je tema rasprava na društvenim mrežama i forumima, gdje mladi otvoreno dijele svoja iskustva, ali i strahove.

Jedna takva rasprava poslednjih dana privukla je veliku pažnju na Reditu, gdje se mlada Hrvatica obratila zajednici tražeći savjet.

“Momak (30) i ja (29) iznajmljujemo stan već nekoliko godina. Dosta nam je, naravno, a dosta nam je i slabo plaćenih poslova. Želimo nešto svoje, manju kuću, baštu i svoj mir”, započela je svoju objavu.

Koliko je strašno imati stambeni kredit?
Problem, kako navodi, nastaje zbog različitih pogleda na budućnost. Dok je ona otvorenija za opciju kupovine nekretnine na kredit, njen partner se tome snažno protivi.

“Kaže da ćemo se zakopati u dužničko ropstvo, time ostati vezani za neki soul-sucking posao, jer ćemo morati da plaćamo ratu kredita i, na kraju, zbog kamate banci dati dva puta, ako ne i tri puta više novca”, napisala je, pa nastavila:

“Ni on nije srećan sa opcijom rente, želi svoje čak i više nego ja, ali iskreno ne vidim nijedan drugi način da to ostvarimo osim kreditom. Moje pitanje je: koliko je stvarno ‘strašno’ imati stambeni kredit? Da li se osjećaš zarobljeno, moraš li da ostaneš na lošim poslovima samo zato što ti plaćaju ratu, možeš li da pokreneš sopstveni biznis? Dakle, da li je zaista tako loše i katastrofično imati kredit narednih 20–30 godina? Dodatno pitanje, postoji li sloboda otvaranja sopstvenog biznisa/ulaska u preduzetništvo dok imaš stambeni kredit ili baš moraš da imaš siguran 9–5 posao do kraja?”, napisala je u objavi.

“Stalno ti visi nad glavom”
Njena objava ubrzo je izazvala lavinu komentara, a većina korisnika nije imala razumijevanja za tezu o “dužničkom ropstvu”.

“Ne, šta bi tu bilo grozno, kredit zbližava ljude. Groznije mi je mamlazu davati 600 evra mjesečno u kešu za vlažnu šupu”, napisao je jedan korisnik.

Drugi su isticali da kredit, iako obaveza, nije ni približno dramatičan kako se često predstavlja.

“Ako mu je kredit problem, jesi li ga pitala koja je njegova alternativa? Nije toliko strašno, ali stalno ti visi nad glavom i iz mjeseca u mjesec i uopšte ne računaš na taj novac. Plata ti je po difoltu x odsto manja dok ga ne otplatiš. Navikneš se”, stoji u jednom od komentara.

Bilo je i komentara ljudi koji su, uprkos kreditima, napravili radikalne životne promjene.

“Imam kredit, ne razmišljam o njemu osim na dan kada ga plaćam. U međuvremenu sam dala otkaz na poslu i otvorila preduzetničku radnju”, napisala je jedna korisnica, direktno odgovarajući na pitanje opreduzetništvu.

“Da li mislite da u penziji iznajmljujete?”
Mnogi su istakli i da je iznajmljivanje dugoročno finansijski nepovoljnija opcija.

“Manje je grozno nego bacati x novca u vjetar (renta). Plaćam 1.000 evra ratu stambenog kredita narednih 30 godina. Dužničko ropstvo je glup stav jer nema rješeno stambeno pitanje i svakako svakog mjeseca plaća kiriju iz koje ga mogu izbaciti kad god im se ćefne. Tražite nekretninu koju možete da priuštite, što, na kraju krajeva, i ova ograničenja kod uzimanja stambenih kredita promovišu”, poručio je jedan komentator, pa nastavio:

“Ako sve ode dođavola, stan može da se proda, kredit zatvori i možeš da odeš u podstanare/uzmeš manji stan/odseliš negdje trbuhom za kruhom… Nisu dobri ti ‘dužničko ropstvo’ likovi koji će banku uskratiti za 50 odsto iznosa kredita koji neće uzeti, a cijeli život će se vući po iznajmljenim rupama. Jedino im poštujem taj stav ako novac koji štede na razlici najam–kredit investiraju dugoročno i tako sebi stvaraju fond za penziju ili slično”, zaključio je.

Neki komentari bili su izuzetno direktni, bez zadrške.

“Totalno glupo razmišljanje, momak ti zvuči kao da ima pet godina i živi na osnovu buzzworda koje pokupi na internetu. Dužničko ropstvo… ako ne platiš kiriju, na ulici si, kakav je to delulu?”

Nizala su se i iskustva mladih koji su već u kreditima.

“Sa 28 godina sama sam podigla kredit, pola plate mi ide na mjesečnu ratu, ali se ne osjećam kao rob. Putujem, ne uskraćujem sebi ništa. Plata neće padati, nego će rasti, i mislim da je kupovina stana najbolja odluka koju sam donijela”, stoji u jednom komentaru.

“LOL, prvo – ne diži kredit s momkom. Sa vjerenikom možda, sa mužem definitivno. Drugo – da li stvarno mislite da u penziji budete podstanari? Kakvi su vam dugoročni planovi? Kod nas je nekretnina i dalje najbolja investicija, s kirijom ste u minusu, a ovako biste bar svakog mjeseca izdvajali za svoj krov nad glavom”, zaključila je jedna korisnica.

Društvo

USTANAK TRUDNICA U REPUBLICI SRPSKOJ! Masovno dobijaju pravne bitke protiv Fonda, ustavna prava jača od rigidnih pravilnika!

Zbog odbijenih zahtjeva za refundaciju troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT), protiv Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske trenutno se vodi oko 300 sudskih sporova, u kojima trudnice u većini slučajeva uspijevaju da dobiju ovu pravnu bitku.

Ovaj masovni odliv predmeta pred pravosudne institucije uslijedio je nakon što je Fond izmijenio Program za NIPT i pooštrio proceduralne uslove, pa su brojne buduće majke odbijene isključivo zbog toga što su preporuku dobile od bolničkih, a ne od svojih izabranih ginekologa u domovima zdravlja.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da je od novembra prošle godine, kada je uveden model refundacije troškova NIPT testiranja, ovo pravo ostvarilo više od 1.400 trudnica, za šta je izdvojeno oko 1,5 miliona maraka. Navode da su uslovi za refundaciju precizno definisani Programom neinvazivnog prenatalnog testiranja, te da je jedan od ključnih preduslova da preporuku za test izda ginekolog kod kojeg je trudnica registrovana na primarnom nivou zdravstvene zaštite i koji ima ugovor sa Fondom.

– Upravo je nepostojanje prijedloga nadležnog ginekologa najčešći razlog zbog kojeg u pojedinim slučajevima nije bilo moguće odobriti refundaciju troškova NIPT testa – naveli su iz Fonda.

SUD
Dodaju da se zbog toga dio trudnica koje nisu ostvarile pravo na refundaciju obratio sudu, ali da sudska praksa u ovim predmetima nije ujednačena.

– Postoje presude u kojima su tužbeni zahtjevi odbijeni jer su sudovi smatrali da se pravo na refundaciju može ostvariti isključivo pod uslovima propisanim zakonom i programom, ali i presude u kojima su tužbe trudnica uvažene pozivanjem na ustavno pravo na zdravstvenu zaštitu. Zbog toga još ne postoji jedinstven stav sudova po ovom pitanju – istakli su iz Fonda.

Naglašavaju da i dalje postupaju u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i važećim programom, te podsjećaju da trudnice imaju pravo na refundaciju do 90 odsto troškova NIPT testiranja, odnosno najviše 1.100 KM.

Advokat Branislav Rakić ističe da je pitanje refundacije troškova prenatalnog testiranja već duže vrijeme predmet različitih tumačenja u sudskoj praksi, ali da je većina presuda ipak donesena u korist trudnica.

– Kada se sagleda cjelokupna sudska praksa, vidljivo je da većina sudova usvaja tužbene zahtjeve trudnica i priznaje njihovo pravo na refundaciju troškova prenatalnog testiranja. Takav stav proističe iz ranije zauzetih pravnih shvatanja Vrhovnog suda RS, prema kojima trudnice predstavljaju posebno zaštićenu kategoriju stanovništva čija se prava moraju posmatrati kroz prizmu ustavnih garancija prava na zdravstvenu zaštitu i zaštitu materinstva – rekao je Rakić.

NAČIN
Prema njegovim riječima, suština problema nije u samom pravu na refundaciju, već u načinu na koji se ono ostvaruje.

– Podzakonski akti mogu urediti proceduru, ali ne mogu ograničavati prava koja su već priznata zakonom. Zbog toga smatram da pojedine odredbe postojećeg programa u praksi dovode do dodatnih uslova koji nisu predviđeni zakonom, što je pravno sporno. Iako postoje pojedinačne presude u korist Fonda, one ne mijenjaju opšti pravac sudske prakse, koja je pretežno na strani trudnica – naveo je Rakić.

Na probleme sa kojima se trudnice susreću prilikom podnošenja zahtjeva za refundaciju ukazuje i predsjednica Udruženja građana “Moje dijete” Jelena Bjelica.

– Žene nam se najčešće javljaju nakon što dobiju odbijenicu, jer su preporuku za NIPT test dobile od ginekologa iz bolnice, a ne od svog izabranog ginekologa u domu zdravlja. Riječ je o ljekarima koji takođe imaju ugovor sa Fondom, zbog čega mnogim trudnicama nije jasno zašto se takve preporuke ne priznaju – rekla je Bjelica.

Dodala je da su česte i pritužbe trudnica kojima izabrani ginekolozi ne žele da izdaju preporuke, jer ne ispunjavaju starosne ili druge kriterijume predviđene programom.

– Zbog toga se mnoge odlučuju na sudske postupke, a veliki broj njih na kraju dobije spor i ostvari pravo na refundaciju. Smatram da bi bilo svrsishodnije da se procedura pojednostavi i da se uvaži preporuka ginekologa iz bolnica koje imaju ugovor sa Fondom, jer bi se na taj način izbjegli brojni sudski postupci i dodatni troškovi – istakla je Bjelica.

PRAVO
U Fondu podsjećaju da pravo na refundaciju troškova NIPT testiranja imaju trudnice koje ispunjavaju medicinske indikacije propisane određenim programom. Pravo na refundaciju ostvaruju trudnice starije od 35 godina, kao i mlađe u slučajevima povećanog rizika od hromozomskih abnormalnosti, sumnje na fetalne anomalije, prethodnih rizičnih trudnoća ili drugih medicinski opravdanih razloga. Da bi ostvarile pravo na povrat novca, trudnice su dužne da uz zahtjev Fondu dostave propisanu dokumentaciju, uključujući preporuku nadležnog ginekologa, dokaz o obavljenom testiranju i izvršenom plaćanju. NIPT test, kako su naveli, mogu uraditi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi.
Glas

Nastavi čitati

Društvo

BUKTI NEZADOVOLJSTVO U SEMBERIJI! Ponuda od 30 feninga zapalila alarm, ratari spremni za masovne proteste!

Poljoprivrednici u Semberiji nezadovoljni su prijedlogom da otkupna cijena pšenice bude 30 feninga po kilogramu. Ne pristajemo na cijenu ispod 45 feninga, naveli su poljoprivrednici i zaprijetili protestima. Kombajn u punom pogonu. Žetva je uveliko počela, ali seljaci očajni. Rod jeste dobar, ali cijene nema. Poljoprivrednike u Semberiji dodatno je naljutio prijedlog koji je pred resornim ministrom imao kolega iz Donjeg Žabara, da otkupna cijena hljebnog zrna bude 30 feninga. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić upozorava je da će semberski poljoprivrednici preduzeti sve neophodne, pa i radikalne mjere, da zaštite svoje interese.

“Sve ispod 50 feninga – mi nemamo zarade, ali i 45 feninga, ako bude ovakav kvalitet, mislim da bi to bila realna priča. Ukoliko se desi da to bude ispod toga, ja ne odlučujem sam, mi ćemo sjesti ovih dana i zadnji klas koji bude sišao sa njive mi ćemo najaviti proteste”, rekao je Bakajlić.

Za konačno rješenje poljoprivrednici su nadležnim, od gradske do republičke vlasti dali rok od sedam dana.

“Mislim da su poljoprivrednici ogorčeni i da čekaju da neko predloži da se izađe na ulicu da se to jednom riješi da se ne bavimo više poljoprivredom i da završimo jednom s tim”, naveo je Bakajlić.

Jedan od ogorčenih, koji ozbiljno razmišlja o tome da pusti njivu da zaraste u korov jeste i mladi Branko Rikić, poljoprivrednik  iz Ugljevika.

“Još ove godine ću se baviti poljoprivredom i riješio sam da napuštam sve. Država ide sistemski da uništi nas poljoprivrednike. I ide im od ruke i što ja ne bih spakovao kofere i otišao u inostranstvo kao sav normalan narod”, jasan je Rikić.

Poljoprivrednici kažu da su je prinos oko 6 tona po hektaru, ali da ulaganja nisu bila nikav veća.

Poređenja radi, cijena pšenice prošle godine iznosila je 35 feninga po kilogramu, tada je cijena nafte bila 2.10KM, kažu poljoprivrednici, to je  povećanje troškova kako kažu od minimalno 43%  . Zato bi minimalna cijena trebalo da bude bar pola marke, kažu poljoprivrednici.

Poljoprivrednik iz Male Obarske Radenko Arsenović navodi da je za sjetvu bilo potrebno 1.300 KM po hektaru.

“Što se tiče nas proizvoiđača hrane počela je otimačina. Ne znamo ko su veći okupatori, da li vlast ili okupator. Okupato je otimao hranu s puškom, a ova vlast nam otima hranu sa olovkom u rucu”, očajan je Arsenović.

Možda se, kaže Mika Zekić iz Lopara, neko pita zašto radimo ako nemamo rezultata.

“Radim da bih opstao, da bih imao od čega da živim. Pomenuo sam da imam dosta zemlje u zakup, spasio sam mnoge njive da ne zarastu. Takođe mojoj obradom punim i budžet Srpske”, kaže Zekić.

Poljoprivrednici su pozvali i gradsku vlast u Bijeljini da, kako su naveli, isplati dugovanja, počevši od prošlogodišnjih premija za pšenicu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Očekuju nas temperature i do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano vrijeme, uz lokalno malu oblačnost, te temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 17 do 22, u višim predjelima od 14, a dnevna od 33 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, u Hercegovini slaba bura, a tokom dana južni vjetar.

Nastavi čitati

Aktuelno