Connect with us

Društvo

KREDIT NA 30 GODINA II PLAĆANJE KIRIJE DO PENZIJE? Mladi o tome šta je najbolja alternativa kupovini stana

Visoke cijene nekretnina i strah od dugoročnog zaduživanja sve više sprečavaju mlade da kupe stan, dok mnogi raspravljaju o prednostima kredita naspram dugoročne rente.

Visoke cijene nekretnina i rastući troškovi života posljednjih godina snažno su uticali na odluke mladih.

Iako želja za sopstvenim domom ostaje jedna od ključnih životnih ambicija, mnogi se sve teže odlučuju na taj korak. Razlog nije samo finansijski teret, već i duboko ukorijenjen strah od dugoročnog zaduživanja.

Stambeni krediti za većinu mladih predstavljaju jedini realan put do sopstvene nekretnine, ali su za druge simbol “dužničkog ropstva” koje, kako vjeruju, znači decenije rada bez stvarne slobode. Upravo dilema između kredita i rente sve češće je tema rasprava na društvenim mrežama i forumima, gdje mladi otvoreno dijele svoja iskustva, ali i strahove.

Jedna takva rasprava poslednjih dana privukla je veliku pažnju na Reditu, gdje se mlada Hrvatica obratila zajednici tražeći savjet.

“Momak (30) i ja (29) iznajmljujemo stan već nekoliko godina. Dosta nam je, naravno, a dosta nam je i slabo plaćenih poslova. Želimo nešto svoje, manju kuću, baštu i svoj mir”, započela je svoju objavu.

Koliko je strašno imati stambeni kredit?
Problem, kako navodi, nastaje zbog različitih pogleda na budućnost. Dok je ona otvorenija za opciju kupovine nekretnine na kredit, njen partner se tome snažno protivi.

“Kaže da ćemo se zakopati u dužničko ropstvo, time ostati vezani za neki soul-sucking posao, jer ćemo morati da plaćamo ratu kredita i, na kraju, zbog kamate banci dati dva puta, ako ne i tri puta više novca”, napisala je, pa nastavila:

“Ni on nije srećan sa opcijom rente, želi svoje čak i više nego ja, ali iskreno ne vidim nijedan drugi način da to ostvarimo osim kreditom. Moje pitanje je: koliko je stvarno ‘strašno’ imati stambeni kredit? Da li se osjećaš zarobljeno, moraš li da ostaneš na lošim poslovima samo zato što ti plaćaju ratu, možeš li da pokreneš sopstveni biznis? Dakle, da li je zaista tako loše i katastrofično imati kredit narednih 20–30 godina? Dodatno pitanje, postoji li sloboda otvaranja sopstvenog biznisa/ulaska u preduzetništvo dok imaš stambeni kredit ili baš moraš da imaš siguran 9–5 posao do kraja?”, napisala je u objavi.

“Stalno ti visi nad glavom”
Njena objava ubrzo je izazvala lavinu komentara, a većina korisnika nije imala razumijevanja za tezu o “dužničkom ropstvu”.

“Ne, šta bi tu bilo grozno, kredit zbližava ljude. Groznije mi je mamlazu davati 600 evra mjesečno u kešu za vlažnu šupu”, napisao je jedan korisnik.

Drugi su isticali da kredit, iako obaveza, nije ni približno dramatičan kako se često predstavlja.

“Ako mu je kredit problem, jesi li ga pitala koja je njegova alternativa? Nije toliko strašno, ali stalno ti visi nad glavom i iz mjeseca u mjesec i uopšte ne računaš na taj novac. Plata ti je po difoltu x odsto manja dok ga ne otplatiš. Navikneš se”, stoji u jednom od komentara.

Bilo je i komentara ljudi koji su, uprkos kreditima, napravili radikalne životne promjene.

“Imam kredit, ne razmišljam o njemu osim na dan kada ga plaćam. U međuvremenu sam dala otkaz na poslu i otvorila preduzetničku radnju”, napisala je jedna korisnica, direktno odgovarajući na pitanje opreduzetništvu.

“Da li mislite da u penziji iznajmljujete?”
Mnogi su istakli i da je iznajmljivanje dugoročno finansijski nepovoljnija opcija.

“Manje je grozno nego bacati x novca u vjetar (renta). Plaćam 1.000 evra ratu stambenog kredita narednih 30 godina. Dužničko ropstvo je glup stav jer nema rješeno stambeno pitanje i svakako svakog mjeseca plaća kiriju iz koje ga mogu izbaciti kad god im se ćefne. Tražite nekretninu koju možete da priuštite, što, na kraju krajeva, i ova ograničenja kod uzimanja stambenih kredita promovišu”, poručio je jedan komentator, pa nastavio:

“Ako sve ode dođavola, stan može da se proda, kredit zatvori i možeš da odeš u podstanare/uzmeš manji stan/odseliš negdje trbuhom za kruhom… Nisu dobri ti ‘dužničko ropstvo’ likovi koji će banku uskratiti za 50 odsto iznosa kredita koji neće uzeti, a cijeli život će se vući po iznajmljenim rupama. Jedino im poštujem taj stav ako novac koji štede na razlici najam–kredit investiraju dugoročno i tako sebi stvaraju fond za penziju ili slično”, zaključio je.

Neki komentari bili su izuzetno direktni, bez zadrške.

“Totalno glupo razmišljanje, momak ti zvuči kao da ima pet godina i živi na osnovu buzzworda koje pokupi na internetu. Dužničko ropstvo… ako ne platiš kiriju, na ulici si, kakav je to delulu?”

Nizala su se i iskustva mladih koji su već u kreditima.

“Sa 28 godina sama sam podigla kredit, pola plate mi ide na mjesečnu ratu, ali se ne osjećam kao rob. Putujem, ne uskraćujem sebi ništa. Plata neće padati, nego će rasti, i mislim da je kupovina stana najbolja odluka koju sam donijela”, stoji u jednom komentaru.

“LOL, prvo – ne diži kredit s momkom. Sa vjerenikom možda, sa mužem definitivno. Drugo – da li stvarno mislite da u penziji budete podstanari? Kakvi su vam dugoročni planovi? Kod nas je nekretnina i dalje najbolja investicija, s kirijom ste u minusu, a ovako biste bar svakog mjeseca izdvajali za svoj krov nad glavom”, zaključila je jedna korisnica.

Related Topics:

Društvo

CIJENA NAFTE PALA, A GORIVO SKUPlJE! Vozači u BiH ponovo plaćaju više nego što treba

Cijena fjučersa za naftu “brent” za isporuku u novembru probila je prije dva dana psihološku granicu i premašila 106 dolara po barelu na londonskoj berzi.

pak, ta cijena daleko je od najviše od početka sukoba u Iranu kada je poskupljenje na svjetskim tržištima i krenulo.

Primjera radi, krajem aprila brent nafta na berzama je koštala vrtoglavih 126,41 dolar po barelu.

Međutim, to ne igra, očigledno, veliku ulogu kada su u pitanju cijene goriva u Bosni i Hercegovini (BiH).

Gorivo ipak skuplje nego u aprilu

Tokom pika cijena nafte na svjetskim berzama krajem aprila gorivo u BiH se, prema dostupnim podacima, kretalo u prosjeku nešto ispod 3,70 KM politri za dizel, i prosječno nešto ispod tri marke po litri za benzin.

Sada, kada je nafta znatno jeftinija nego u pomenutom periodu, dizel u BiH prosječno košta 3,74 KM po litri, dok je benzin oko 3,30 KM u prosjeku.

U septembru benzin je zabilježio vrtoglavo poskupljenje od oko 20 feninga po litri.

Dizel negdje i iznad četiri marke

Podsjećamo, kako je ATV prvi pisao prije nekoliko dana, na pojedinim pumpama cijena dizela premašila je četiri marke po litri.

Tako je krajem prošle sedmice, tačnije u nedjelju, na jednoj benzinskoj pumpi u Kneževu zabilježena cijena od 4,01 KM, prenosi ATV.

Na istoj pumpi benzin je tada koštao 3,40 KM.

Nastavi čitati

Društvo

DA LI DJETETU DATI IME POKOJNIKA? Sveštenik odgovorio na dilemu koja muči mnoge roditelje

Izbor imena za bebu jedna je od prvih velikih odluka roditelja. Nekima je najvažnije kako ime zvuči, drugima njegovo značenje, a mnogi žele da ono sačuva i porodičnu uspomenu.

Jedna buduća majka, koja se predstavila kao Ana, potražila je savjet na sajtu Svetosavlje. Pitala je da li bi sinu mogla da da ime po svom pokojnom ocu i da li je takav izbor u skladu sa pravoslavnom tradicijom.

Ana i njen suprug za prvo dijete razmatrali su ime Marija, ako bude djevojčica, između ostalog zbog porodične slave Male Gospojine. Za dječaka im se dopadalo ime Danilo.

Nakon što je Anin otac preminuo, počela je da razmišlja o imenu Petar. On je umro svega nekoliko dana pošto mu je rekla da će postati djed, ne dočekavši rođenje unučeta. Ana se pitala i da li bi, ako izabere ime po ocu, trebalo da se istim načelom vodi pri davanju imena budućoj djeci.

Sveštenik podržao njen izbor

Sveštenik Dušan odgovorio joj je da u pravoslavnoj tradiciji postoji običaj davanja imena po svetiteljima, ali da to nije jedini način izbora. Podsjetio je i na srpska narodna imena, kao i na običaj da dijete ponese ime pretka koji je ostavio lijepu uspomenu.

– Učinićete dobru stvar ako muškom djetetu date ime Petar po tvom ocu, koji se sigurno radovao svom unučetu i nije dočekao da ga vidi – naveo je sveštenik.

Dodao je da roditelji ne treba da izbjegavaju lijepa narodna imena svojih predaka samo zato što se ne nalaze u crkvenom kalendaru. Objasnio je i da je kod Rusa i Grka češći običaj davanja imena po svetitelju i obilježavanja imendana, dok je kod Srba porodična vjerska tradicija povezana i sa krsnom slavom.

Za Anu bi ime Petar bilo način da sačuva uspomenu na oca. Konačna odluka o imenu, kako proizlazi iz odgovora sveštenika, ostaje na roditeljima, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Društvo

SLAVIMO JESENJI KRSTOVDAN! Vjernici beru posebnu biljku, briše negativnu energiju i poste

Srpska pravoslavna crkva (27. septembra) proslavlja Vozdviženje (podizanje) Časnog krsta, praznik koji je u narodu poznat kao jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kojem je Isus Hristos raspet na Golgoti.

Vjernici poste

Krstovdan se obilježava kao crveno slovo u kalendaru i vjernici taj dan poste, a mnogi jedu samo hljeb i grožđe. “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”

Srpski narod prepoznaje značaj ovog posta i zato je u narodu ukorijenjena izreka “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”.

Krstovdan veliki praznik

Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje, jesenji 27. septembra i zimski 18. januara.

Koja su narodna vjerovanja?

Po narodnom vjerovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako nema padavina, naredna godina biće sušna.

Koja biljka se bere na Krstovdan?

Na jesenji Krstovdan bere se i posvećuje bosiljak jer se vjeruje da ima moć da odnese negativnu energiju.

Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto.

Na taj dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu.

U suprotnom, vjeruje se da će vam cele godine sve “ići naopako”.

Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da posjeti sveta mjesta.

Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru.

Na taj praznik istovremeno se slavi i uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.

Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.

Nastavi čitati

Aktuelno