Connect with us

Društvo

U REPUBLICI SRPSKOJ UGAŠENO 506 PREDUZEĆA! Banjaluka ipak bilježi pozitivan pomak

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj ugašeno je 506 preduzeća, što je za 58,3 odsto više u odnosu na 2024. godinu, kada je odjavljeno 295 preduzeća, a kako kažu upućeni, svako zatvaranje preduzeća predstavlja ozbiljan udarac za privredu i ekonomiju Srpske.

Prema zvaničnim podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u istom periodu je zabilježen i blagi pad broja novoprijavljenih firmi u Srpskoj.

Naime, prošle godine registrovano je ukupno 1.039 preduzeća, dok je u 2024. godini broj novoosnovanih bio 1.023.

Povećan broj firmi u Banjaluci

Kada je riječ o Banjaluci, prema podacima APIF-a, broj novoprijavljenih firmi u prošloj godini je 501, što je porast u odnosu na godinu dana ranije, kada ih je bilo 462.

Međutim, broj odjavljenih firmi u Banjaluci takođe je u porastu, te ih je prošle godine bilo 163, dok je u 2024. godini ugašeno 104 preduzeća. Iz APIF-a navode da ovi podaci ukazuju na određene oscilacije u poslovnom okruženju te da se trendovi otvaranja i zatvaranja firmi razlikuju po regijama i djelatnostima

Globalna ekonomska kriza

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je da je do smanjenja broja firmi u Republici Srpskoj došlo usljed globalne ekonomske krize.

“Sve se to prenijelo i na naše prostore, odnosno na Republiku Srpsku, i imalo je uticaja na smanjenje broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, iako ukupan broj zaposlenih nije značajnije smanjen”, rekao je Škrebić.

Dodao je da se ovakav trend vjerovatno neće značajnije promijeniti ni u ovoj godini, te da, s obzirom na trenutnu situaciju, postoje izgledi da se negativna kretanja nastave.

Kako je pojasnio, na smanjenje broja preduzeća u Srpskoj utiče i rast prosječnih plata, koje su u proteklih pet godina povećane za 60 do 70 odsto.

“Brz rast troškova ne prati odgovarajući rast produktivnosti.”

Privredne aktivnosti padaju

Milenko Stanić, ekonomista, kazao je ranije za “Nezavisne novine” da privredne aktivnosti godinama unazad nastavljaju ozbiljno da padaju.

“Generalno, privredna struktura imala je niže stope privrednog rasta prošle godine, a kao rezultat toga dolazi do zatvaranja i preduzeća, ali i do pada broja zaposlenih”, kazao je Stanić.

Prema njegovim riječima, to su parametri koji idu jedni sa drugima.

“I svako zatvaranje preduzeća je ozbiljan udarac za privredu i ekonomiju Srpske”, kazao je Stanić.

Komentarišući podatak da je u Banjaluci došlo do porasta broja novootvorenih firmi, Stanić navodi da to ukazuje na koncentraciju stanovništva i privrednih aktivnosti u manjem broju urbanih sredina.

Manji gradovi zamiru

“Banjaluka i Bijeljina zadržavaju određenu privrednu dinamiku, dok manji gradovi i opštine sve više zamiru. Nema novih privrednih aktivnosti, a dolazi i do intenzivnijeg iseljavanja stanovništva. Čak i pozitivan podatak o većem broju otvorenih firmi u Banjaluci ima svoju negativnu stranu, jer ukazuje na proces pražnjenja i ekonomske centralizacije Republike Srpske”, rekao je tada Stanić.

Društvo

CIJENA NAFTE PALA, A GORIVO SKUPlJE! Vozači u BiH ponovo plaćaju više nego što treba

Cijena fjučersa za naftu “brent” za isporuku u novembru probila je prije dva dana psihološku granicu i premašila 106 dolara po barelu na londonskoj berzi.

pak, ta cijena daleko je od najviše od početka sukoba u Iranu kada je poskupljenje na svjetskim tržištima i krenulo.

Primjera radi, krajem aprila brent nafta na berzama je koštala vrtoglavih 126,41 dolar po barelu.

Međutim, to ne igra, očigledno, veliku ulogu kada su u pitanju cijene goriva u Bosni i Hercegovini (BiH).

Gorivo ipak skuplje nego u aprilu

Tokom pika cijena nafte na svjetskim berzama krajem aprila gorivo u BiH se, prema dostupnim podacima, kretalo u prosjeku nešto ispod 3,70 KM politri za dizel, i prosječno nešto ispod tri marke po litri za benzin.

Sada, kada je nafta znatno jeftinija nego u pomenutom periodu, dizel u BiH prosječno košta 3,74 KM po litri, dok je benzin oko 3,30 KM u prosjeku.

U septembru benzin je zabilježio vrtoglavo poskupljenje od oko 20 feninga po litri.

Dizel negdje i iznad četiri marke

Podsjećamo, kako je ATV prvi pisao prije nekoliko dana, na pojedinim pumpama cijena dizela premašila je četiri marke po litri.

Tako je krajem prošle sedmice, tačnije u nedjelju, na jednoj benzinskoj pumpi u Kneževu zabilježena cijena od 4,01 KM, prenosi ATV.

Na istoj pumpi benzin je tada koštao 3,40 KM.

Nastavi čitati

Društvo

DA LI DJETETU DATI IME POKOJNIKA? Sveštenik odgovorio na dilemu koja muči mnoge roditelje

Izbor imena za bebu jedna je od prvih velikih odluka roditelja. Nekima je najvažnije kako ime zvuči, drugima njegovo značenje, a mnogi žele da ono sačuva i porodičnu uspomenu.

Jedna buduća majka, koja se predstavila kao Ana, potražila je savjet na sajtu Svetosavlje. Pitala je da li bi sinu mogla da da ime po svom pokojnom ocu i da li je takav izbor u skladu sa pravoslavnom tradicijom.

Ana i njen suprug za prvo dijete razmatrali su ime Marija, ako bude djevojčica, između ostalog zbog porodične slave Male Gospojine. Za dječaka im se dopadalo ime Danilo.

Nakon što je Anin otac preminuo, počela je da razmišlja o imenu Petar. On je umro svega nekoliko dana pošto mu je rekla da će postati djed, ne dočekavši rođenje unučeta. Ana se pitala i da li bi, ako izabere ime po ocu, trebalo da se istim načelom vodi pri davanju imena budućoj djeci.

Sveštenik podržao njen izbor

Sveštenik Dušan odgovorio joj je da u pravoslavnoj tradiciji postoji običaj davanja imena po svetiteljima, ali da to nije jedini način izbora. Podsjetio je i na srpska narodna imena, kao i na običaj da dijete ponese ime pretka koji je ostavio lijepu uspomenu.

– Učinićete dobru stvar ako muškom djetetu date ime Petar po tvom ocu, koji se sigurno radovao svom unučetu i nije dočekao da ga vidi – naveo je sveštenik.

Dodao je da roditelji ne treba da izbjegavaju lijepa narodna imena svojih predaka samo zato što se ne nalaze u crkvenom kalendaru. Objasnio je i da je kod Rusa i Grka češći običaj davanja imena po svetitelju i obilježavanja imendana, dok je kod Srba porodična vjerska tradicija povezana i sa krsnom slavom.

Za Anu bi ime Petar bilo način da sačuva uspomenu na oca. Konačna odluka o imenu, kako proizlazi iz odgovora sveštenika, ostaje na roditeljima, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Društvo

SLAVIMO JESENJI KRSTOVDAN! Vjernici beru posebnu biljku, briše negativnu energiju i poste

Srpska pravoslavna crkva (27. septembra) proslavlja Vozdviženje (podizanje) Časnog krsta, praznik koji je u narodu poznat kao jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kojem je Isus Hristos raspet na Golgoti.

Vjernici poste

Krstovdan se obilježava kao crveno slovo u kalendaru i vjernici taj dan poste, a mnogi jedu samo hljeb i grožđe. “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”

Srpski narod prepoznaje značaj ovog posta i zato je u narodu ukorijenjena izreka “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”.

Krstovdan veliki praznik

Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje, jesenji 27. septembra i zimski 18. januara.

Koja su narodna vjerovanja?

Po narodnom vjerovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako nema padavina, naredna godina biće sušna.

Koja biljka se bere na Krstovdan?

Na jesenji Krstovdan bere se i posvećuje bosiljak jer se vjeruje da ima moć da odnese negativnu energiju.

Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto.

Na taj dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu.

U suprotnom, vjeruje se da će vam cele godine sve “ići naopako”.

Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da posjeti sveta mjesta.

Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru.

Na taj praznik istovremeno se slavi i uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.

Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.

Nastavi čitati

Aktuelno