Connect with us

Društvo

SVAKE GODINE ISTA RUŽNA SCENA: Tone smeća završile u Drini kod Višegrada

Tone otpada ponovo su prethodnih dana doplivale iz susjednih opština, najviše sa teritorije Srbije i Crne Gore do Drinskog jezera u Višegradu.

Ista slika može se vidjeti iz godine u godinu, ističu mještani i aktivisti. Čim rijeke Lim i Tara nabujaju pa pokupe sav otpad sa obala, koji zatim pluta kilometrima i na kraju završi nadomak brane “Hidroelektrana na Drini”.

Dejan Furtula, predsjednik Udruženja građana “Eko Centar” Višegrad, za Nezavisne kaže da se ista scena ponavlja iz godine u godinu, ali da je trenutni problem nastao nakon velike poplave oko Badnjeg dana.

“Tu je između 8.000 i 10.000 kubnih metara otpada. Situacija je sve gora, a najviše trpe stanovnici Višegrada, jer taj otpad nama dolazi iz četiri opštine uzvodno. To je veliki ekološki problem, jer sav taj otpad završava na gradskoj deponiji, i tako cijele godine, pa izgleda kao da smo mi ovdje regionalna deponija”, naglašava Furtula.

Kako kaže, “do sad su se sastajali predstavnici ministarstva ekologije Srbije, Crne Gore i BiH, odnosno Republike Srpske, ali ništa nije urađeno”.

Postavljanje više lančanica
“Npr. milioni KM se ulažu u HE ‘Buk Bijela’, a ne može se uložiti dva miliona da se problem otpada jednom zauvijek riješi. Još 2017. godine su ‘Hidroelektrane na Drini’ postavile lančanice na dvije lokacije, ali postoje gradovi u kojima vjerovatno narod baca otpad uz rijeku i kad je visok vodostaj, taj otpad završava u Višegradu, te pluta kilometrima do hidroelektrane, koja jedina čisti ovaj otpad”, navodi on te dodaje da se oni bore za postavljanje više lančanica u opštinama uzvodno, da bi svako prikupljao svoj otpad.

“Kad bi svaka opština postavi lančanice na svojoj teritoriji, tada bismo imali tačan uvid odakle taj otpad dolazi. U zadnjih 10 godina sam obišao sve opštine, a dio otpada dolazi i iz Rogatice, Foče, Goražda, Rudog te Priboja. Radnici ‘Hidroelektrana’ neumorno čiste, ali to nije dovoljno, jer moraju da se uključe sve tri države i da se angažuju aktivisti. Mi smo radili međunarodne projekte za satelitsko praćenje ovog otpada, kupovinu lančanica i donaciju opština, ali nadležna ministarstva u Republici Srpskoj nisu imala sluha za naš problem”, kaže on.

Nedeljko Perišić, direktor preduzeća “Hidroelektrane na Drini” navodi da, osim njih, plutajući otpad iz Drinskog jezera vadi i hidroelektrana Bajina Bašta, odnosno “Elektroprivreda Republike Srbije”.

“Moram naglasiti da ‘Hidroelektrane na Drini’ Višegrad to rade iz jednog razloga, jer kad ne bismo to smeće čistili, vrlo brzo bismo došli u problem, jer bi propusti na brani, do kojih voda ide na turbine, bili zapušeni, i mi ne bismo mogli raditi. Ukoliko mi to ne bismo radili, ne bismo se mogli ni baviti osnovnom djelatnošću, a to je proizvodnja električne energije”, naglašava Perišić.

Navodi da su u ovoj godini HE u Višegradu najveći proizvođač električne energije u Republici Srpskoj.

Odakle dolazi otpad?
I Mladen Đurević, načelnik Višegrada, ističe da je plutajući otpad na rijeci Drini višegodišnji problem, kao i da najveći dio, možda i 90 odsto, dolazi iz rijeka Lim i Tara u Drinu, ponajviše iz Srbije.

“S obzirom na to da je u posljednjih mjesec dana bilo velikih padavina, sav taj otpad, od kojeg oko 70 odsto drveta, došao je u velikim količina. Kada se podigne nivo rijeka, sve što je na obalama dospije u vodu, a nizvodno završi u Višegradu”, kaže Đurević.

Oni su, kako kaže, sa predstavnicima “Hidroelektrana na Drini”, nadležnih ministarstava za ekologiju Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, te načelnicima opština u slivu ovih rijeka imali sastanke, te su donosili zaključke, a jedan od sprovedenih je da Republika Srbija, tj. HE Bajina Bašta učestvuje u čišćenju tog smeća, dok HE u Višegradu sa svojim kapacitetima vadi taj otpad, svakodnevno.

Apelovao je na sve opštine u slivovima rijeka Tara, Lim i Drina, da njihovi predstavnici, ukoliko već nisu, urede deponije, te saniraju nelegalne, a da na određenim dijelovima postave lančanice, kao što je to uradila HE u Višegradu.

Društvo

SARAJEVSKE KOLEGE JE PRIJAVILE ZBOG OBJAVE! Teodora progovorila „ZABRANJENO JE BITI SRBIN U SARAJEVU!“

Student treće godine studijskog programa Geodezija i geoinformatika na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Teodora Drinjak sa Pala odlučila je da studiranje nastavi na banjalučkom Univerzitetu nakon što je protiv nje pokrenut disciplinski postupak po prijavi Asocijacije studenata i izvjesnog “Benjamina” zbog objave na njenom nalogu na društvenim mrežama.

Drinjakova je u izjavi za Srnu navela da je na društvenim mrežama objavila stih pjesme “Đenerale” – “Nek’ je tvojoj majci hvala”, ispisan ćirilicom, što je zasmetalo njenim dojučerašnjim kolegama sa Fakulteta, koji su protumačili da je na taj način veličala generala Ratka Mladića i, kako su naveli, “ratnog zločinca”.

Ona je naglasila da pjesma “Đenerale” nije napisana povodom smrti generala Mladića, kako oni tvrde u prijavi, već mnogo ranije i posvećena je potpukovniku srpske policije Veljku Radenoviću, heroju sa Kosova i Metohije, a koju ona doživljava kao dio tradicije srpskog naroda kojem i pripada.

“Nisam znala da bi trebalo da se `stidim` svog naroda ili da krijem svoja osjećanja u zemlji koja se zove BiH, u kojoj žive tri konstitutivna, ravnopravna naroda, kao što nisam znala ni da je `zabranjeno` njegovati tradiciju svog naroda”, navela je Drinjakova.

Ona je rekla da su je prvo kolege nakon te objave blokirale u studentskoj “vajber” grupi, čime je bila uskraćena za mnoge informacije koje su od značaja za svakog studenta.

Drinjakova je naglasila da ne zna kako je ovom objavom ona narušila ugled visokoškolske ustanove, niti zna kakve veze imaju njeni privatni nalozi na društvenim mrežama sa studiranjem i njenim kolegama.

Istakla je da je tokom cijelog studiranja kao jedina Srpkinja u generaciji doživljavala razne neprijatnosti i uvrede na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, te da je pokretanje disiplinskog postupka prevršilo svaku mjeru.

“Od početka studija bila sam izložena svojevrsnom mobingu, uvredama, verbalnim napadima zbog moje nacionalne i vjerske pripadnosti. Još na prvoj godini razmišljala sam da napustim studije, jer sam bila pod stalnim pritiskom, ali sam vremenom shvatila da u Sarajevo idem da studiram, a ne da se bavim politikom. Posvetila sam se učenju i uspješno završila treću godinu. Ono na šta sam posebno ponosna jeste da sam jedan od tri studenta koji su redovno završili treću godinu od nas oko 40 iz moje generacije”, rekla je Drinjakova.

Ona je dodala da mora reći da su profesori imala korektan odnos prema njoj i cijenili njen rad, trud i znanje, te da je čak jedina od svih studenata dobila poziv jednog od profesora da, ukoliko projekat Univerziteta u Sarajevu iz njene struke prođe na konkursu Uneska, bude uključena u njegovu realizaciju i pomogne u radu.

U pisanom izjašnjenju na odluku o pokretanju disciplinskog postupka, Drinjakova je navela da je njen osnovni cilj bio da studira, radi na sebi, stiče znanje i završi fakultet koji je željela, da sa kolegama bude u drugarskim odnosima, da se pomažu, što je ona i činila, ali kao odgovor na to sve, kaže, dobila je pokretanje disciplinskog postupka zbog objave na ličnom profilu kojim nije nanijela štetu ni fakultetu, ni profesorima, ni kolegama.

 

“Moje glavno interesovanje je studiranje, a ne kako ko tumači koju pjesmu i da li će je koristiti u političke svrhe ili ne. Imala sam potrebu da napišem taj stih i ne kajem se”, istakla je ona i navela da je njen stav da niko od kolega ne bi trebalo da utiče na privatne objave studenata.

Ona je rekla da je i sama mogla još na početku studiranja da se obrati profesorima, policiji i drugim nadležnim institucijama zbog uvreda koje je trpjela od prve godine, ali nije željela jer zna zbog čega je tu – zbog učenja.

Drinjakova je uz izjašnjenje disciplinskoj komisiji uputila i zahtjev visokoškolskoj ustanovi da joj dostave kompletnu dokumentaciju, sa upisanim ocjenama poštanskim putem na kućnu adresu, jer, kako je naglasila, iz straha za bezbjednost više ne želi da ulazi u zgradu Fakulteta.

Iako je redovno i uspješno završila treću godinu studijskog programa Geodezija i geoinfromatika, Drinjakova je odlučila da, poslije svega što je doživjela tokom studiranja u Sarajevu, obrazovanje i profesionalno usavršavanje nastavi u Banjaluci.

Željela je, kaže, da nastavi master studije u Sarajevu, ali za nju je to sada završena priča.

“Poslije svega, ne vidim sebe među kolegama koji mi broje krvna zrnca i bave se politikom. Očigledno da mi tu nije mjesto, i uprkos dodatnim troškovima zbog nastavka studija u Banjaluci, što će biti udar na naš kućni budžet, zajedno sa roditeljima, odlučila sam da obrazovanje nastavim u Republici Srpskoj, u Banjaluci gdje neću doživljavati poniženja i uvrede ove vrste”, zaključila je Drinjakova.

 

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Spremite se za sunčan i topao dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH)  će biti sunčano, uz lokalno malu oblačnost i toplije.

Lokalno duž rijeka može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Maksimalna temperatura vazduha od 24 do 30 stepeni Celzijusovih. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. U Hercegovini će ujutro duvati umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno