Connect with us

Društvo

SVAKE GODINE ISTA RUŽNA SCENA: Tone smeća završile u Drini kod Višegrada

Tone otpada ponovo su prethodnih dana doplivale iz susjednih opština, najviše sa teritorije Srbije i Crne Gore do Drinskog jezera u Višegradu.

Ista slika može se vidjeti iz godine u godinu, ističu mještani i aktivisti. Čim rijeke Lim i Tara nabujaju pa pokupe sav otpad sa obala, koji zatim pluta kilometrima i na kraju završi nadomak brane “Hidroelektrana na Drini”.

Dejan Furtula, predsjednik Udruženja građana “Eko Centar” Višegrad, za Nezavisne kaže da se ista scena ponavlja iz godine u godinu, ali da je trenutni problem nastao nakon velike poplave oko Badnjeg dana.

“Tu je između 8.000 i 10.000 kubnih metara otpada. Situacija je sve gora, a najviše trpe stanovnici Višegrada, jer taj otpad nama dolazi iz četiri opštine uzvodno. To je veliki ekološki problem, jer sav taj otpad završava na gradskoj deponiji, i tako cijele godine, pa izgleda kao da smo mi ovdje regionalna deponija”, naglašava Furtula.

Kako kaže, “do sad su se sastajali predstavnici ministarstva ekologije Srbije, Crne Gore i BiH, odnosno Republike Srpske, ali ništa nije urađeno”.

Postavljanje više lančanica
“Npr. milioni KM se ulažu u HE ‘Buk Bijela’, a ne može se uložiti dva miliona da se problem otpada jednom zauvijek riješi. Još 2017. godine su ‘Hidroelektrane na Drini’ postavile lančanice na dvije lokacije, ali postoje gradovi u kojima vjerovatno narod baca otpad uz rijeku i kad je visok vodostaj, taj otpad završava u Višegradu, te pluta kilometrima do hidroelektrane, koja jedina čisti ovaj otpad”, navodi on te dodaje da se oni bore za postavljanje više lančanica u opštinama uzvodno, da bi svako prikupljao svoj otpad.

“Kad bi svaka opština postavi lančanice na svojoj teritoriji, tada bismo imali tačan uvid odakle taj otpad dolazi. U zadnjih 10 godina sam obišao sve opštine, a dio otpada dolazi i iz Rogatice, Foče, Goražda, Rudog te Priboja. Radnici ‘Hidroelektrana’ neumorno čiste, ali to nije dovoljno, jer moraju da se uključe sve tri države i da se angažuju aktivisti. Mi smo radili međunarodne projekte za satelitsko praćenje ovog otpada, kupovinu lančanica i donaciju opština, ali nadležna ministarstva u Republici Srpskoj nisu imala sluha za naš problem”, kaže on.

Nedeljko Perišić, direktor preduzeća “Hidroelektrane na Drini” navodi da, osim njih, plutajući otpad iz Drinskog jezera vadi i hidroelektrana Bajina Bašta, odnosno “Elektroprivreda Republike Srbije”.

“Moram naglasiti da ‘Hidroelektrane na Drini’ Višegrad to rade iz jednog razloga, jer kad ne bismo to smeće čistili, vrlo brzo bismo došli u problem, jer bi propusti na brani, do kojih voda ide na turbine, bili zapušeni, i mi ne bismo mogli raditi. Ukoliko mi to ne bismo radili, ne bismo se mogli ni baviti osnovnom djelatnošću, a to je proizvodnja električne energije”, naglašava Perišić.

Navodi da su u ovoj godini HE u Višegradu najveći proizvođač električne energije u Republici Srpskoj.

Odakle dolazi otpad?
I Mladen Đurević, načelnik Višegrada, ističe da je plutajući otpad na rijeci Drini višegodišnji problem, kao i da najveći dio, možda i 90 odsto, dolazi iz rijeka Lim i Tara u Drinu, ponajviše iz Srbije.

“S obzirom na to da je u posljednjih mjesec dana bilo velikih padavina, sav taj otpad, od kojeg oko 70 odsto drveta, došao je u velikim količina. Kada se podigne nivo rijeka, sve što je na obalama dospije u vodu, a nizvodno završi u Višegradu”, kaže Đurević.

Oni su, kako kaže, sa predstavnicima “Hidroelektrana na Drini”, nadležnih ministarstava za ekologiju Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, te načelnicima opština u slivu ovih rijeka imali sastanke, te su donosili zaključke, a jedan od sprovedenih je da Republika Srbija, tj. HE Bajina Bašta učestvuje u čišćenju tog smeća, dok HE u Višegradu sa svojim kapacitetima vadi taj otpad, svakodnevno.

Apelovao je na sve opštine u slivovima rijeka Tara, Lim i Drina, da njihovi predstavnici, ukoliko već nisu, urede deponije, te saniraju nelegalne, a da na određenim dijelovima postave lančanice, kao što je to uradila HE u Višegradu.

Društvo

TRUD, ZNANJE I LJUBAV PREMA RODNOM KRAJU: Odbio otići iz BiH, dao otkaz i izgradio posao sa 150.000 sadnica

U vremenu kada sve više mladih iz Hercegovine svoju budućnost traži u inostranstvu, priča iz Tihaljine kod Gruda donosi potpuno drugačiji primjer.

Novinar Mario Brkić u novoj reportaži za Glas Hercegovine donosi inspirativnu priču o Ranku Kordiću Rokiju, mladom preduzetniku koji je odlučio dati otkaz, ali ostati i uspjeti na svojoj zemlji.

Iako je, kako sam kaže, imao više prilika za odlazak u inostranstvo, Roki je donio drugačiju odluku.

– Imao sam više prilika otići, ali nisam mogao zamisliti kako mi neko sutra uslovljava kada mogu doći u svoju Hercegovinu – istakao je, dodajući kako ne može zamisliti ljeto bez ljepota Hercegovine i rijeke u Tihaljini.

Ovaj otac dvoje djece dolazi iz brojne porodice sa šestoro djece, a upravo je on odmalena pokazivao najveći interes za poljoprivredu i sadnice. Danas proizvodi čak 150.000 sadnica, pokazujući kako se i na domaćem tlu može izgraditi uspješan posao.

Zanimljiv nadimak

Na samom početku razgovora otkrio je i zanimljivu priču o svom nadimku. Kako kaže, “ime Roki dobio sam po filmu Rocky, odnosno Rocky Balboa”, dodajući kroz šalu kako se kao dijete volio tući, ali kako je to ostalo u prošlosti.

U poslu mu najviše pomaže šurjak, dok ostatak porodice uskače kada im obaveze to dopuštaju. Porodična tradicija uzgoja sadnica traje više od 40 godina, a krenulo je od djeda i bake, preko roditelja, pa sve do njega, koji je prošle godine dao otkaz u firmi kako bi se u potpunosti posvetio rasadniku.

U plastenicima uzgaja razne kulture: paprike, krastavce, tikvice, lubenice i paradajz, ali i komorač, bosiljak, mini lubenice te bamiju. Ističe kako paze da sadnice ne prerastu, već sedmično sade onoliko koliko i prodaju kako bi kupcima uvijek ponudili kvalitetan proizvod.

Dan kreće u 5 sati

Radni dan mu počinje vrlo rano.

– Dan kreće nekad od 5, nekad od 6 sati ujutro, kako bih zalio biljke prije sunca – kaže Roki, objašnjavajući kako na taj način sprečava pojavu bolesti.

Nakon jutarnjih obaveza slijedi planiranje dana, a posao često traje do kasnih večernjih sati, ponekad i do ponoći.

Osim povrća, bavi se i uzgojem cvijeća, posebno za potrebe uređenja grobnih mjesta. Svoje proizvode prodaje na pijacama u Tomislavgradu, Livnu, Posušju i Grudama, gdje je stekao stalne kupce koji prepoznaju kvalitet njegovih sadnica.

Ipak, izazova ne nedostaje. Najveći problemi su zimi dugi i vlažni dani, dok ljeti poteškoće stvaraju nametnici. Uprkos tome, Roki ne odustaje, a njegova predanost i ljubav prema zemlji jasno su vidljivi u svakom segmentu posla.

Ljudi ne vjeruju da ovo sve radi mlada osoba

Kako sam priznaje, najviše ga pogađa kada ljudi s nevjericom gledaju količinu sadnica i sumnjaju kako ih je uzgojio neko mlad. Ipak, upravo svojim radom svakodnevno dokazuje suprotno.

Na pitanje o razlici između domaćih i kupovnih proizvoda, Roki je jasan.

– Neuporedivo je uopšte pričati o domaćim proizvodima i kupovnim – kaže on.

Priča iz Tihaljine još je jedan dokaz kako se uz trud, znanje i ljubav prema rodnom kraju može uspjeti i bez odlaska iz Hercegovine. Šta je sve Roki ispričao, pogledajte u reportaži Maria Brkića na kanalu Glas Hercegovine.

Nastavi čitati

Društvo

PROLJEĆE KAKVO NISMO OČEKIVALI Temperature idu visoko, ali stižu i “nepoželjni gosti”

Vremenska prognoza za naredne dane donosi vijesti koje će mnoge obradovati, ali i upozorenje da kišobrane ne odlažete predaleko. Dok nam se smiješi znatno topliji period sa ljetnim temperaturama, ponegdje su moguće i lokalne nepogode.

Od sutra toplije, a u utorak temepratura može da ide i do 27 stepeni. Ali, poslije podne sa jugozapada slijedi povećanje oblačnosti koje će zapadnom dijelu regiona donijeti lokalne pljuskove sa grmljavinom, ponegdje ili pojavu prolazne kiše. -U srijedu će se te nestabilnosti širiti dalje na istok tako da će uslova za lokalne pljuskove biti nad većim dijelom regiona. Na zapadu regiona će osvježiti, ali će na istoku i dalje biti toplo. Četvrtak će biti nestabilan, uz smjenu sunca i oblaka i rjeđu pojavu jakih grmljavinskih pljuskova, posebno na sjeveru regiona gdje je moguća i lokalna pojava grada. Temperature vazduha u manjem padu, a u petak će maksimalna temepratura biti do 18 stepeni – objavio je meteorolog amater Marko Čubrilo.
Ali, onda će brzo da otopli i oko 11. maja temepratura će da raste i do 28 stepeni. Oko 13. maja moguće manje osvježenje, zatim stabilnije i toplije.

-Od sutra ulazimo u znatno topliji dio proleća, a temperature će povremeno dostizati i oko 28 stepeni Celzijusa, a na suncu i koji stepen više. Povremeno će biti lokalnih nestabilnosti, ali se obilna kiša na širem području regiona za sada ne očekuje – poručio je Čubrilo.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 28 stepeni!

U Republici Srpskoj i FBiH će biti pretežno sunčano uz malu oblačnost i još toplije, ali će krajem dana na krajnjem zapadu doći do postepenog naoblačenja.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar, a u višim predjelima i u Hercegovini južni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od tri do devet, na jugu do 12, a u višim predjelima od jedan, a dnevna od 22 do 28, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno