Connect with us

Svijet

MRAČNA PROGNOZA ILONA MASKA: Evo šta bi moglo da se desi do kraja 2026. godine

Ilon Mask najavljuje mogućnost ostvarivanja opšte vještačke inteligencije do kraja 2026. godine, dok stručnjaci imaju različita mišljenja o ovom vremenskom okviru.

Ilon Mask je ponovo privukao pažnju javnosti, prije svega tehnološke zajednice, tvrdnjama da bi opšta vještačka inteligencija (AGI) mogla biti ostvarena već do kraja 2026. godine. Ova predviđanja dolaze u trenutku intenzivnog globalnog nadmetanja u razvoju najnaprednijih AI modela – međutim, među stručnjacima i akademskom zajednicom ne postoji konsenzus o vremenskom okviru za to.

Mask, koji vodi svoju AI kompaniju xAI, u nekoliko nedavnih javnih nastupa izjavio je da bi njegova firma mogla da bude među prvima koja će razviti sistem sa opštom vještačkom inteligencijom već 2026. godine. Prema izvještajima, piše DigWatch, Mask je istakao da industrija prolazi kroz “kritičnu fazu” u naredne dvije do tri godine, tokom koje će se odlučiti ko će biti lider u ovoj oblasti – što uključuje i agresivno širenje infrastrukturnih kapaciteta, poput GPU klastera za treniranje modela.

U kontekstu tih izjava, Mask se oslanja na brz napredak hardvera i računarske snage, što bi moglo omogućiti nagle skokove u sposobnostima AI modela. Ipak, ni on sam ne definiše preciznu mjeru za AGI, odnosno trenutak kada AI sistem postaje zaista opšti poput ljudske inteligencije, što je predmet šire, dugotrajnije i dublje rasprave unutar AI zajednice.

Različite vizije unutar industrije
Predviđanja o tome kada bi AGI mogao postati stvarnost značajno se razlikuju među vodećim stručnjacima i institucijama:

Jedna analiza više od 4.900 istraživača pokazuje da većina projekcija predviđa da bi visoko razvijena mašinska inteligencija mogla biti ostvarena bliže sredini 21. vijeka (oko i nakon 2040–2060. godine), uz veliki raspon procjena i neizvjesnost u vezi sa definicijom i metodologijom.

S druge strane, neki lideri industrije ostaju relativno optimistični: na primjer, Demis Hasabis, direktor DeepMind-a (Google-ove AI podružnice), izrazio je mišljenje da bi AGI mogao stići u narednih 5–10 godina i doneti “radikalnu promjenu u društvenim strukturama”.

Ove divergentne perspektive ilustruju da i među ekspertima postoji veliki nesklad u pogledu očekivanog razvoja i vremena kada će moćni AI sistemi dostići nivo sličan ljudskoj inteligenciji.

Postoji i značajna grupa istraživača i AI stručnjaka koji upozoravaju da su Maskova i slična predviđanja previše optimistična. Istaknuta rasprava među istraživačima ukazuje na to da AGI i dalje ostaje koncept bez jedinstvene i jasne definicije, što otežava konkretno određivanje vremena njegove pojave.

Pored toga, piše Financial Times, akademske i bezbjednosne zajednice pokrenule su inicijative poput „Pause Giant AI Experiments“, međunarodne otvorene peticije kojoj su se pridružili brojni vodeći stručnjaci i preduzetnici, uključujući i Maskovo ime, upravo zato što smatraju da razvoj AI-ja treba pažljivo i odgovorno upravljati prije nego što se dostignu sistemi sa potencijalno eksponencijalnim uticajem na društvo.

Šta ove prognoze znače u praksi
Laici često mogu zaključiti iz ovakvih izjava da je AGI praktično pred vratima — međutim, stvarnost je složenija. Većina istraživanja sugeriše da, iako AI sistemi sve više preuzimaju zadatke koje su ranije obavljali ljudi, prelazak na potpuno opštu inteligenciju koja se može samostalno prilagođavati i rješavati širok spektar problema i dalje zahtijeva temeljne inovacije u arhitekturi, algoritmima i infrastrukturi.

Na primjer, više istraživanja ukazuje na to da se vjerovatnoća da mašina dostigne istinsku opštu inteligenciju prije 2030. godine povećava, ali većina projekcija i ozbiljnih stručnih procjena pomjera taj horizont znatno dalje, ili ističe da bi većina funkcionalnih AI sposobnosti (npr. automatizacija velikog dela ljudskih zadataka) mogla biti ostvarena tek nakon 2040. godine.

Širi društveni uticaj
Bez obzira na konačan datum pojave AGI-ja, razvoj naprednih AI sistema već sada ima konkretne posljedice po tržište rada, ekonomiju i društvene strukture. Neki stručnjaci predviđaju da će AI sistemi u narednim godinama intenzivirati automatizaciju mnogih rutinskih i intelektualnih zadataka, što može dovesti do značajnih promjena u zapošljavanju i načinu rada.

Maskova predviđanja da bi opšta vještačka inteligencija mogla biti ostvarena već 2026. godine privlače veliku pažnju i utiču na diskurs u industriji, ali istovremeno ne predstavljaju naučni konsenzus. Među vodećim istraživačima postoji širok spektar procjena – od relativno optimističnih do onih koji smatraju da će AGI postati realnost tek decenijama kasnije – i to, ukoliko uopšte bude u obliku koji se danas zamišlja.

Svijet

TREBALO JE DA UKINE GUŽVE NA GRANICAMA: Hrvatska odbila primjenu EU aplikacije

EU je nedavno lansirala aplikaciju Travel to Europe za pametne telefone koja bi trebalo da pomogne u smanjenju gužvi prilikom prelaska šengenskih granica za državljane trećih zemalja.

Šta donosi nova EU aplikacija „Travel to Europe“?

Kao što je poznato, EU je implementirala EES, novi način kontrole prelaska granica, koji podrazumijeva da putnici koji ulaze u EU budu registrovani u digitalnu bazu biometrijskih podataka, što bi trebalo da doprinese sigurnosti evropskih granica.

S obzirom na to da skeniranje lica i prstiju traje dugo, kao i provjera biometrijskih podataka uzimanjem fotografija ili skeniranjem, stvaraju se velike gužve na granicama, što je izazvalo brojne pritužbe putnika.

Zašto Hrvatska odbija primjenu ove aplikacije na granicama?

Prije mjesec dana uputili smo pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske da li će i u Hrvatskoj ova aplikacija biti dostupna.

Prema odgovoru koji smo dobili, Hrvatska do daljeg neće moći da omogući primjenu ove aplikacije, a čini se da je osnovni razlog u činjenici da se širom EU policijske agencije i granični službenici suočavaju s poteškoćama u primjeni ovog sistema.

“Aplikaciju za sada ne koristi niti jedna država EU na cestovnim graničnim prijelazima s obzirom na tehnička ograničenja pri provjeri identiteta osoba koje se nalaze u vozilima. Naime, problematično je osobu verificirati po prikazu lica dok sjedi u vozilu, naročito ako je više osoba u vozilu. Temeljna postavka i svrha EES-a je provjera osobe na kontrolnoj kućici isključivo po biometriji, a ne po dokumentima, kako bi se nedvojbeno utvrdio identitet osobe”, objasnili su nam u Odjeljenju za odnose s javnošću MUP-a Hrvatske.

Time se potvrđuje pisanje brojnih evropskih medija, žalbe turističkih agencija i primjedbe putnika da je primjena ovog sistema u praksi puno veći izazov od onoga što se u početku pretpostavljalo.

Takođe, granični službenici nezvanično se žale da sistem zna da padne, a odgovor MUP-a Hrvatske indirektno sugeriše da možda ljudi u Evropskoj komisiji nisu do kraja razmislili o praktičnim primjenama aplikacije u kontekstu prelaska kopnene granice i obaveza policijskih službenika kada obavljaju identifikaciju.

Iz odgovora MUP-a takođe se indirektno može zaključiti da je namjera da eventualno ova aplikacija prvo bude primjenjivana na međunarodnim aerodromima u Hrvatskoj, što može pomoći lakšem prelasku granice, ali neće riješiti osnovni problem gužvi koje se uglavnom pojavljuju na kopnenim graničnim prelazima.

Inače, važno je napomenuti da je primjena EES-a obaveza za države članice EU, odnosno svaka zemlja će u skladu s svojim mogućnostima implementirati ovu odluku.

Da li sistem „Travel to Europe“ funkcioniše u ostatku Evrope?

Ako se pogledaju komentari na aplikaciji Play Store, na kojoj korisnici android telefona mogu skinuti Travel to Europe, čini se da ni u drugim zemljama situacija nije puno bolja.

Na primjer, u odgovoru na jednu primjedbu korisnika da aplikacija ne funkcioniše u Portugalu, administrator aplikacije Travel to Europe objasnio je da je prilikom ulaska u Portugal moguće popuniti upitnik, ali da skeniranje pasoša ili uzimanje selfija do daljeg nije u funkciji.

Kako izgleda komplikovani proces registracije unutar aplikacije?

Na stranici Evropske komisije i Frontexa, objašnjeno je kako bi aplikacija trebalo da se koristi. Prvo je potrebno da preuzmete aplikaciju za vaš pametni telefon. U Apple ili Google Play Storeu treba da potražite aplikaciju Travel to Europe i da je preuzmete. Nakon toga treba da kreirate vaš nalog i odaberete lozinku.

Nakon što ste kreirali nalog, treba da unesete novo putovanje i da odaberete zemlju u kojoj ćete ući u EES prostor. Pritom, morate imati konstantan pristup internetu, da bi se vaši podaci mogli prenijeti na EES servere. Ove podatke morate proslijediti barem 72 sata prije putovanja, i morate unijeti mjesto i vrijeme kada očekujete da ćete doći na granični prelaz. Takođe je potrebno da skenirate podatke s vašeg pasoša i učitate biometrijski čip koji se nalazi u okviru vašeg pasoša. Za ovo učitavanje potreban vam je telefon s NFC funkcijom, odnosno telefon koji se može koristiti kao bankovna kartica. Apple telefoni ovu funkciju imaju automatski aktiviranu, dok vlasnici android telefona treba da je uključe na opciji podešavanja, beskontaktno plaćanje, ako telefon ima ugrađen predajnik.

Koja su rigorozna pravila za slanje selfija i biometrijskih podataka?

Nakon toga potrebno je da napravite selfi i da tu fotografiju proslijedite putem aplikacije. Da bi fotografija bila prihvaćena, morate je načiniti u dobro osvijetljenom prostoru sa neutralnom pozadinom, a trebalo bi da skinete naočare ili nakit ili ukrase koji sakrivaju crte vašeg lica. Potrebno je da zadržite neutralan izraz, kao kada se fotografišete za ličnu kartu ili vozačku dozvolu.

Kada ste prošli ove korake, potrebno je da odgovorite na pet pitanja koja bi vam obično postavio policijski službenik na granici i da uključite u putovanje članove vaše porodice i druga lica koja eventualno putuju s vama.

Nakon što ste podatke unijeli u sistem, aplikacija će vam poslati bar-kod, koji morate pokazati na granici, ako policijski službenici budu tražili.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP: Iran zaista želi dogovor, KRITIČARI NEKA SE OPUSTE

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da “Iran zaista želi da sklopi dogovor”, a kritičarima je poručio da se slobodno opuste, jer će na kraju “sve ispasti dobro, kao i uvijek”.

“Iran zaista želi da sklopi dogovor i to će biti dobar dogovor za SAD i za sve one koji su sa nama. Ali zar demokrate i razni naizgled nepatriotski republikanci ne shvataju da mi je mnogo teže da pravilno obavljam svoj posao i pregovaram kada politički hakeri stalno negativno cvrkuću na nivou koji nikada ranije nije viđen, iznova i iznova – da bi trebalo da radim brže, ili sporije, ili da uđem u rat, ili da ne uđem u rat, ili šta god”, naveo je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

On je poručio svojim kritičarima da se “samo opuste i sede mirno, na kraju će sve dobro ispasti”.

“Na kraju će sve ispasti dobro kao što uvijek ispadne dobro”, poručio je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

Amerika ponovo izvela udare na Iran: TEHERAN UZVRATIO

Američka Centralna komanda (CENTCOM) danas je saopštila da su američke snage izvele proteklog vikenda odbrambene udare na iranske radarske i komandne centre za dronove u Goruku i na ostrvu Kešm.

“Ovi ciljani odbrambeni udari izvedeni su u subotu i nedelju kao odgovor na agresivne iranske akcije, koje su uključivale obaranje američkog drona MQ-1 koji je leteo iznad međunarodnih voda.

Američki lovci su brzo reagovali i uništili iranske sisteme protivvazdušne odbrane, zemaljsku kontrolnu stanicu i dva drona za jednosmerni napad koji su predstavljali jasnu pretnju brodovima koji plove regionalnim vodama”, navodi se u objavi CENTCOM-a na mreži Iks i dodaje da nijedan američki vojnik nije povređen.

CENTCOM je najavio da će nastaviti da štiti američke snage i interese kao odgovor na neopravdanu iransku agresiju tokom aktuelnog primirja.

Saopštenjem se danas oglasila i komanda iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), navodeći da su vazduhoplovne snage IRGC napale vazduhoplovnu bazu korišćenu u američkom napadu na telekomunikacioni toranj na ostrvu Sirik.

Islamska revolucionarna garda Irana (IRGC) potvrdila je da je lansirala balističke rakete i niz dronova prema Kuvajtu, ciljajući američke vojne kapacitete u toj zemlji.

Iran tvrdi da je napad izveden kao “direktno upozorenje” i osveta za američke udare pokrenute s kuvajtskog tla.

Nastavi čitati

Aktuelno