Connect with us

Društvo

Zašto je u BiH teško DOČEKATI PRAVDU?

Nakon svake velike tragedije u Bosni i Hercegovini ponavlja se gotovo identičan obrazac: snažan javni šok, burna negodovanja, poneki protest, pozivanje na odgovornost, obećanja vlasti, a kada se situacija smiri, bilo prinudno ili mirnim putem, počinje dugotrajno razvlačenje postupka, najčešće bez jasnog epiloga.

Ovako oni koji prate društvena i socijalna dešavanja u BiH opisuju svaki pokušaj borbe za osnovna ljudska prava, prije svih ono na život, a na pitanje – zašto je u BiH toliko teško dočekati pravdu, odgovaraju da nemamo nezavisne institucije, prije svih pravosuđe.

Izbjegavanje odgovornosti
Tragedija u Sarajevu, kada je tramvaj iskočio iz šina te usmrtio mladića Erdoana Morankića, a teže povrijedio nekoliko osoba, izvela je Sarajlije na ulicu.

Riječ “pravda” ponovo odjekuje Bosnom i Hercegovinom, a ono što su ljudi dosad dočekali je tek poneka ostavka, uz tvrdnje “nismo mi krivi”, ali suština nije da se podnese ostavka kad se problem pojavi, već da se ne dozvoli da do problema uopšte dođe.

“Jedan veliki problem u našem društvu od rata pa do danas je izbjegavanje odgovornosti, ali i činjenica da je kompletno društvo naučilo da ne postoji odgovornost. I, evo, danas vi vidite da niko nije odgovoran, niko nije kriv”, neke su od poruka građana Sarajeva.

A da li će ih čuti oni koji treba to da čuju, pitanje je na koje u nebrojeno puta do sada nije konkretno odgovoreno u BiH.

Brojne tragedije
Atentat u kojem je 6. novembra 2007. godine ubijen Milan Vukelić u Banjaluci, ubistvo Davida Dragičevića u Banjaluci, smrt Dženana Memića u Sarajevu nakon što je pretučen, požar u Domu penzionera u Tuzli u kojem je stradalo 12 osoba, tragedija u Donjoj Jablanici u kojoj je usljed poplava i klizišta kamenoloma poginulo 19 osoba, atentat na Željka Kopanju, tada glavnog urednika i vlasnika “Nezavisnih novina”, usljed koga je zadobio teške tjelesne povrede i izgubio obje noge.

Da li će se u potragu za istinom i pravdom za stradale i žrtve u pomenutim slučajevima koji nikada nisu adekvatno riješeni, dodati i slučaj “Tramvaj smrti” iz Sarajeva?

“Mislim da se može nešto promijeniti i nadam se da hoće kako danas tako i u narednim danima. Sigurnost i povjerenje su definitivno potreseni i nije, nažalost, ovo prvi slučaj koji se desio greškom sistema, ali mi biramo vlast, pa se nadamo da će se i sada nešto moći promijeniti”, rekla je optimistično jedna od učesnica protesta u Sarajevu.

Teško dočekati pravdu u BiH
Međutim, poznavaoci prilika strahuju da će stavovi Sarajlija samo ostati javno izgovorena riječ koja će, kao i u većini slučajeva do sada, ispariti u vazduhu.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava, poručuje da je u BiH teško dočekati pravdu zato što institucije nisu nezavisne.

“Pravda u Bosni i Hercegovini neće biti dostižna dok god politička moć stoji iznad zakona. Policija, tužilaštva, sudovi i sigurnosne agencije formalno postoje kao stubovi pravne države, ali u praksi funkcionišu po nalozima političkih moćnika. Politički lideri koji imaju presudan uticaj na imenovanja, karijere i resurse institucija, zloupotrebljavaju svoju moć, gradeći sistem ličnih interesa, a ne vladavine prava. Zbog toga se nakon svake velike tragedije ponavlja sličan obrazac. Takav ishod nije rezultat slučajnosti ili neefikasnosti, nego sistema u kojem su nedodirljivi politički moćnici iznad zakona i institucija”, kaže on.

Todorović u fokus opet vraća činjenicu da je partokratija u BiH dovela do toga da se na ključnim mjestima po pravilu nalaze nesposobni, ali, kako kaže, beskrajno lojalni kadrovi, što za posljedicu ima kombinaciju korupcije, nekompetentnosti, poslušnosti, straha i odsustva lične odgovornosti.

Društvo se mobilizuje tek po tragediji
Kao dodatan problem navodi i to što je javni prostor u BiH godinama zasićen međuetničkim podjelama i konfliktima, dok su solidarnost i javni interes potisnuti.

“Postoji i drugi dio problema. Društvo u BiH se mobilizuje kada tragedija postane vidljiva i lična, ali pritisak rijetko traje dovoljno dugo da natjera sistem na stvarne promjene. Vlast često računa upravo na zamor, strah i osjećaj beznadežnosti među građanima. Zato danas imamo zatvoren krug, politički kontrolisane institucije koje štite vlast, sistemsku korupciju koja blokira odgovornost i društvo koje je iscrpljeno stalnim krizama. U takvim okolnostima protesti su razumljiv izraz očaja, ali bez stvarne nezavisnosti institucija oni rijetko dovode do pravde”, poručuje Todorović za “Nezavisne”.

Vasić: Mladi su odlučni
Sociolog Vladimir Vasić kaže da je izlazak ljudi na ulicu u Sarajevu, prije svih mladih, dokaz da su oni odlučni i spremni da iznesu probleme ovog društva na svojim leđima.

“Poslali su, po mom mišljenju, čak i ćutnjom poruku da ne žele otići odavde, ali da isto tako ne žele društvo u kojem vlada strah. Ambijent straha je jedan od najvećih problema u ovoj našoj zajednici. Ljudi se možda plaše da izađu na neki protest da ih neko ne bi etiketirao da su nečiji, da su protiv nekoga. Mi smo građani ove države, borimo se za prava i sigurnost. Naravno da se neke stvari ne mogu tehnički spriječiti, poput nekih saobraćajnih nesreća, ali možemo poslati poruku da društvu u BiH treba više odgovornosti. Bez toga ne možemo ništa”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stižu nam prave jesenje temperature, moguć i koji pljusak

Promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme uz povremenu kišu očekuje se  21. septembra u Republici Srpskoj, dok će od utorka uslijediti zahlađenje, uz svježija jutra i temperature koje će se u višim predjelima spuštati do četiri stepena Celzijusa.

Kako najavljuju meteorolozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, sutra se očekuje promjenljivo do pretežno oblačno uz sunčane intrevale, ponegdje tokom dana biće i prolazne kiše ili kratkotrajnog pljuska.

“U Hercegovini će biti više sunca uz povremene oblačne periode, dok će uveče biti vjetrovito, uz jake udare bure. Uveče se očekuje postepeno razvedravanje sa sjevera.

Vjetar će biti slab do umjeren, u drugom dijelu dana uz pojačane udare, sjevernih smjerova. Na jugu će duvati umjerena, uveče i jaka bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od 11 do 17 stepeni, u višim predjelima oko osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha biće od 21 do 26 stepeni, na jugu do 31, a u višim predjelima oko 19 stepeni”, naveli su oni

Nastavi čitati

Društvo

VIŠE OD 60.000 KM ZA DOGAĐAJ U ZALUŽANIMA – ko je odlučivao o novcu?

Dodatna pitanja o načinu raspolaganja javnim novcem otvaraju i organizacija auto-trka na Krčmaricama, kao i manifestacija održana na Automotodromu Zalužani, za koju je, prema informacijama kojima raspolažemo, izdvojeno više od 60.000 KM.

Kao pokrovitelj događaja navodi se Kabinet predsjednika Republike Srpske.

Posebnu pažnju privlači program održan na Zalužanima, gdje je 18. septembra 2026. godine, u okviru obilježavanja 18 godina Sportsko-auto i karting saveza Republike Srpske, bio najavljen koncert pjevačice Aleksandre Mladenović.

Sama činjenica da je određeni događaj finansiran javnim sredstvima ne znači da je došlo do nepravilnosti. Međutim, kada je riječ o desetinama hiljada maraka, javnost ima opravdan interes da zna na osnovu kojih kriterijuma su sredstva odobrena, ko je donio odluku i kome je novac isplaćen.

Ključno pitanje: gdje je završio novac?

Upravo zato nije dovoljno samo navesti iznos ili pokrovitelja.

Potrebno je objaviti kompletnu dokumentaciju koja bi pokazala:

odluku o odobravanju sredstava;
ugovor sa organizatorom;
specifikaciju planiranih troškova;
račune i fakture;
podatke o izvršenim uplatama;
završni izvještaj o utrošku novca.

Posebno je važno razjasniti da li su sredstva iz budžeta institucije predsjednika Republike Srpske korištena isključivo za sportske i programske aktivnosti navedene u projektu ili su finansirani i drugi sadržaji.

Pitanje je tim značajnije ukoliko se u okviru istog događaja organizuju sadržaji koji nisu direktno povezani sa sportskim takmičenjem.

Kako je SAKS RS finansiran i kakva je njegova veza sa AMS RS?

Dodatna pitanja otvara način na koji Sportski auto i karting savez Republike Srpske dolazi do sredstava namijenjenih za razvoj sporta, organizaciju takmičenja, nabavku opreme i podršku sportskim kolektivima.

SAKS RS je registrovana organizacija koja okuplja auto i karting klubove i organizuje takmičenja u različitim disciplinama. Na zvaničnoj stranici Saveza objavljeni su kalendar takmičenja, pravilnici i podaci o njegovim aktivnostima.

Javno dostupni registracioni podaci navode da je Sportski auto i karting savez Republike Srpske osnovan 27. februara 2008. godine i da ima sjedište u Banjoj Luci.

Istovremeno, otvara se pitanje odnosa između SAKS-a RS i Auto-moto saveza Republike Srpske, posebno kada je riječ o finansiranju auto-sporta i tokovima novca koji potiče iz javnih ili zakonom propisanih naknada.

To pitanje zahtijeva uvid u finansijske izvještaje, odluke o transferima i ugovore između povezanih organizacija.

U priči se pojavljuje i ime Marija Đurana

U cijeloj priči posebno se nameće pitanje uloge Marija Đurana.

Prema informacijama kojima raspolažemo, njegovo ime se pojavljuje u strukturi Sportskog auto i karting saveza Republike Srpske, zajedno sa Nikolom Lolićem, Zoranom Dobrićem i Sašom Vujasinom.

Ukoliko se potvrde navedene funkcije, potrebno je odgovoriti i na pitanje kakva je njihova konkretna uloga u odlučivanju o finansijama, organizaciji događaja i raspodjeli sredstava.

To samo po sebi nije dokaz nepravilnosti, ali jeste razlog da se objavi potpuna dokumentacija o načinu upravljanja novcem.

Četiri pitanja na koja javnost očekuje odgovor

Iz dostupnih informacija proizlazi nekoliko pitanja koja se mogu provjeriti isključivo kroz zvaničnu dokumentaciju:

Prvo: Da li i u kom obimu Auto-moto savez Republike Srpske finansira ili podržava Sportski auto i karting savez Republike Srpske?

Drugo: Da li se sredstva iz institucije predsjednika Republike Srpske usmjeravaju SAKS-u RS i po kojim kriterijumima?

Treće: Ko je donio odluke o finansiranju događaja na Zalužanima i Krčmaricama?

Četvrto: Da li su sva odobrena sredstva pravdana računima i izvještajima o realizaciji projekta?

Odgovori na ova pitanja mogli bi pokazati da li je riječ o redovnom finansiranju sportskih aktivnosti ili postoje elementi koji zahtijevaju dodatnu kontrolu.

„6,3 miliona prihoda i 908 KM dobiti“ – brojke moraju biti potkrijepljene dokumentima

Posebnu pažnju zaslužuju navodi o finansijskom poslovanju Auto-moto saveza Republike Srpske.

Prema podacima koji su nam dostavljeni, AMS RS je ostvarivao višemilionske prihode, dok je iskazana dobit bila svega nekoliko stotina maraka. Međutim, prije objavljivanja konkretnih iznosa poput 6,3 miliona KM prihoda i 908 KM dobiti potrebno je precizno navesti godinu na koju se podaci odnose i dokument iz kojeg su preuzeti.

Isto važi i za navode o hipotekama, imovini, rashodima i nalazima revizora.

Bez objavljivanja bilansa, revizorskog izvještaja ili drugog primarnog dokumenta, te brojke ne bi trebalo predstavljati kao konačan dokaz bilo kakve zloupotrebe.

Javna sredstva traže javne odgovore

Ono što se može jasno postaviti kao javni interes jeste pitanje transparentnosti.

Ako su sredstva građana korištena za organizaciju sportskih događaja, javnost ima pravo da zna koliko je novca izdvojeno, kome je uplaćen, na osnovu kojeg dokumenta i za koju konkretnu namjenu.

Isto tako, ako postoje finansijske veze između različitih organizacija koje učestvuju u raspodjeli ili realizaciji tih sredstava, one bi trebalo da budu vidljive iz zvaničnih dokumenata.

Zato bi objavljivanje kompletne finansijske dokumentacije predstavljalo najjednostavniji način da se otklone dileme – ili potvrde pitanja koja se već pojavljuju u javnosti.

Ovo istraživanje time ne završava. Naprotiv, dokumenti o finansiranju auto-sporta, odlukama o dodjeli javnog novca i odnosima između organizacija mogu dati mnogo precizniji odgovor od političkih optužbi i međusobnih prozivki.

Nastavi čitati

Društvo

650.000 KM I 1.500 OVACA: Zadruga bliska SNSD-u dobila pola miliona KM, NOVAC STIGAO IZ JAVNIH FONDOVA

Poljoprivredna zadruga “TDST” osnovana je mjesec dana ranije prije nego će putem Agencije za agrarna plaćanja od Vlade Republike Srpske dobiti pola miliona maraka. Osnivači su bliski SNSD-u. Zadruga je raspisala poziv za dodjelu ovaca.

Stanišić, Ćosić i Škipina obezbijedili dodatna sredstva i preuzeli zasluge za pokretanje inicijative. Stanišić kaže da je zadruga osnovana sa ciljem realizacije projekta u oblasti poljiprivrede, te da je ispunila uslove.

Narodni poslanik Aco Stanišić (SNSD) nedavno se pohvalio na društvenim mrežama da je zajedno sa gradonačelnikom Istočnog Sarajeva Ljubišom Ćosićem i kolegom Damjanom Škipinom pokrenuo inicijativu dodjele ovaca s ciljem jačanja stočarstva i podrške poljoprivrednim proizvođačima sa područja Sarajevsko- romanijske regije.

“Podršci su se priključili Grad Istočno Sarajevo i ODS ‘Elektrodistribucija’ ad Pale kao društveno odgovorno preduzeće, te su zajedno sa Vladom Republike Srpske obezbijedili sredstva u iznosu od 650.000 KM za realizaciju ovog značajnog projekta”, napisao je Stanišić.

Kroz ovaj projekat biće obezbijeđeno najmanje 1.500 ovaca za stanovnike sa područja Istočnog Sarajeva.

Tačnije, na javni poziv, raspisan prije par dana, mogu se javiti samo stanovnici Pala, Istočnog Novog Sarajeva i Istočnog Starog Grada koji ispunjavaju navedene uslove.

Projekat realizuje poljoprivredna zadruga “TDST” Istočno Sarajevo.

Zanimljivo je da je narodni poslanik naknadno izmijenio objavu na društvenim mrežama. Najprije je napisao da je raspisan “javni poziv za dodjelu novca”, a kasnije izmijenio u “dodjelu ovaca”.

Ovo je bio i povod da mu iz PSS-a Pale napišu da u stvari nije greška i da “jezik hoće pravo”, napominjući da novac građana nije novac SNSD-a.

Osim toga, pogrešno je bio napisan i naziv poljoprivredne zadruge, pa je umjesto “TDST” pisalo “DST”.

Pomenuti projekat je na društvenim mrežama najavio i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Ko su osnivači Poljoprivredne zadruge “TDST”?

Puni naziv pravnog lica koji je nosilac projekta raspodjele ovaca je Poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” p.o.

Zadruge je osnovana 9. jula ove godine.

Već u avgustu Vlada Republike Srpske im je odobrila pola miliona maraka na ime ostvarivanja prava na podsticajna sredstva za podršku razvoju kooperantske mreže.

Riječ je o subvencijama za podsticaj razvoju poljoprivrede i sela u okviru Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske.

Osnivači poljoprivredne zadruge koja je privatna svojina su većinom članovi SNSD-a.

Među njima je Ognjen Sladoje, aktuelni šef kabineta gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Sladoje je i vlasnik privatne firme koja je svojevremeno direktnim sporazumima dobijala poslove od opštine Istočno Novo Sarajevo na čijem čelu je SNSD-ov Jovan Katić.

Sladoje se još uvijek navodi i kao direktor firme u vlasništvu njegovog brata Miljana Sladoja, odbornika SNSD-a.

I ova firma je dobijala poslove od SNSD-ovih (grado)načelnika, o čemu je naš portal ranije pisao.

Još jedno ime koje se nalazi među osnivačima je Đorđe Stupar, koji je prema medijskim natpisima savjetnik u kabinetu gradonačelnika Ljubiše Ćosića.

Direktor Poljoprivredne zadruge “ TDST” je Miloš Dangić, aktivni član Mladih socijaldemokrata.

Jesu li institucije postale privatno vlasništvo?

Ova privatna zadruga SNSD-ovih članova i simpatizera koja je raspisala javni poziv za dodjelu ovaca registrovana je na adresi administrativnog centra Grada Istočno Sarajevo.

Štaviše, na javnom pozivu je naznačeno da se prijave predaju na adresi Grada, sa naznakom da su za poljoprivrednu zadrugu.

Kako su osobe bliske SNSD-u osnovale privatnu zadrugu na adresi Grada preko koje će dijeliti novac, kako je ova zadruga ekspresno dobila subvencije Vlade Republike Srpske pitali smo Stanišića i Škipinu koji su ponovo kandidati za narodne poslanike ispred SNSD-a.

Aco Stanišić za SPIN Info kaže da je zajedno sa gradonačelnikom Ljubišom Čosićem i kolegom narodnim poslanikom Damjanom Škipinom, održao sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem na kojem su pokrenuli inicijative za niz projekata i investicija među kojima je i ova.

Stanišić napominje da su sredstva odobrena zaključkom Vlade Republike Srpske.

“ Smatram da sama činjenica da je Zadruga osnovana mjesec dana prije odobravanja sredstava ne predstavlja dokaz bilo kakve nepravilnosti, posebno ako je ona, a koliko mi je poznato jeste, osnovana sa ciljem realizacije projekata u oblasti poljoprivrede i ako je ispunila uslove koje su nadležne institucije postavile. Datum osnivanja sam po sebi nije i ne može biti dokaz da je nešto sporno”, kaže Stanišić koji nas je uputio na Vladu Republike Srpske.

Odgovore o tome kako je ova poljoprivredna zadruga ispunila uslove za subvencije Vlade čekamo i od Agencije za agrarna plaćanja iz koje su obećali dostaviti odgovore i koji će svakako biti objavljeni.

Kako su došli na ideju osnivanja zadruge i raspisivanja javnog poziva za dodjelu ovaca, pitali smo i dio osnivača poljoprivredne zadruge. Odgovore još uvijek čekamo, kao i od poslanika Škipine.

“Tradicijom do sigurnog tržišta” već postoji

Već drugu godinu u Istočnom Sarajevu se održava festival tradicionalnih proizvoda, rukotvorina i drugih radinosti istoimenog naziva.

Iako se na prvu činilo da je riječ o sličnom projektu, poljoprivredna zadruga “Tradicijom do sigurnog tržišta” nije povezana sa festivalom “Tradicijom do sigurnog tržišta”.

Zbog čega je odabran isti naziv ostaje nepoznanica.

Sajam organizuje Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo, a finansira ga Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske.

Tačnije, ministarstvo pokriva 70 % troškova projekta , bez PDV-a. U ovom slučaju Gradskoj razvojnoj agenciji je odobreno nešto više od 20.000 KM, što je u razgovoru za SPIN Info potvrdila i direktorka agencije Anja Krsmanović.

Direktorku smo upoznali sa informacijom da je na adresi Grada osnovana poljoprivredna zadruga sa identičnim nazivom kao sajam koji organizuju.

No, nije znala nista o tome.

“ Zaista ništa ne znam. Znam samo šta radi Gradska razvojna agencija…….Mi imamo rješenje, dakle Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo u partnerstvu Grada, RAIS i u ovom slučaju opština Sokolac, organizuju festival Tradicijom do sigurnog tržišta”, kaže direktorka Krsmanović.

Podsjećamo, narodni poslanik Aco Stanišić je nedavno dijelio i kokoške. Tačnije, Elektrodistribucija Pale donirala je Gradu Istočno Sarajevo sredstva u iznosu od 100.000 KM za nabavku koka nosilja. Odluku je potpisao predsjednik Nadzornog odbora Elektrodistribucije Pale Branko Koroman koji je ujedno predsjednik Skupštine opštine Pale, ali i stranački kolega direktora Elektrodistribucije Ace Stanišića.

Kada je riječ o dodjeli ovaca napomenuto je da je namjera da kroz povrat grla podrška bude održiva i da se iz godine u godinu širi na nova domaćinstva radi povećanje stočnog fonda i razvoja ovčarstva na ovom području.

Nastavi čitati

Aktuelno