Connect with us

Društvo

TRANSPARENSI OBJAVIO ANALIZU: Zastupljenost žena u politici ispod zakonskog praga, mladi nevidljivi

Političke stranke u BiH godinama raspolažu desetinama miliona maraka javnog novca, ali taj novac ne doprinosi povećanju učešća žena i mladih u politici, niti se koristi transparentno i namjenski, pokazuje analiza Transparency International u BiH.

U analizi se navodi da iako političke stranke odlučuju ko ulazi u politiku i ko oblikuje javne politike, trenutni sistem finansiranja ne obezbjeđuje da javna sredstva dovode do veće ravnopravnosti, demokratizacije i uključivanja nedovoljno zastupljenih grupa.

Studija pokazuje da se učešće žena u većini institucija zadržava ispod 30 odsto, iako zakon propisuje da njihova zastupljenost ne smije pasti ispod 40 odsto. Kako se navodi, još ozbiljniji je podatak da uopšte ne postoje sistemski podaci o učešću mladih, niti bilo kakvi standardi koji bi garantovali njihovu zastupljenost. U isto vrijeme, preko 70 odsto prihoda političkih stranaka dolazi iz budžeta, što potvrđuje da javna sredstva predstavljaju ključni mehanizam za potencijalnu transformaciju stranačke politike, ali taj potencijal nije iskorišten.

“Iako javno finansiranje postoji na svim nivoima vlasti, ne postoje jasni uslovi kako se ta sredstva troše. Postoji dodatno finansiranje za manje zastupljeni pol, ali ono nema efekt jer stranke nisu obavezne ta sredstva koristiti za aktivnosti koje bi unaprijedile položaj žena. Sistemi podsticaja ne utiču na ponašanje stranaka, a mladi uopšte nisu obuhvaćeni finansijskim kriterijima. Stranačke organizacije žena i mladih postoje, ali bez vlastitih budžeta i bez stvarne moći, dok sve ključne odluke ostaju u rukama stranačkog vrha što ostale kategorije ostavlja bez stvarnog uticaja kako na sastav kandidatskih lista tako i u procesima odlučivanja”, stoji u saopštenju Transparency International.

Ističu da je dodatni problem potpuni nedostatak transparentnosti pa tako ne postoje podaci o tome kako se sredstva koriste, ne postoji standardizovano izvještavanje dok su mehanizmi nadzora izrazito slabi. Bez nadzora nema odgovornosti, što ostavlja širok prostor za zloupotrebe i onemogućava javnost da zna da li stranke koriste sredstva u skladu s javnim interesom.

“Komparativni primjeri pokazuju da druge zemlje koriste javno finansiranje kao alat za promjene odnosno povećavaju sredstva strankama koje imaju više žena, umanjuju finansiranje onima koje ne poštuju ravnopravnost ili uvode obavezno izdvajanje sredstava za žene i mlade. Rješenja su dakle poznata i dokazana”, istakli su u ovoj analizi.

Govoreći o nalazima studije, autor analize i saradnik TI BiH Adnan Kadribašić istakao je značaj rezultata.

“Ova studija je prva u Bosni i Hercegovini koja jasno pokazuje kako se javni novac koristi u političkim strankama i šta to znači za ravnopravnost žena i učešće mladih. Pokazali smo da više od 70 odsto finansiranja dolazi iz budžeta, ali bez jasnih pravila i nadzora taj novac ne vodi ka većoj zastupljenosti niti stvarnim promjenama. Ovo je pitanje javnog interesa, jer građani finansiraju političke stranke. Ako već izdvajamo javna sredstva, moramo znati šta dobijamo zauzvrat”, naveo je Kadribašić.

Učesnici na predstavljanju ove analize u Sarajevu, poručili su da javno finansiranje ima potencijal da bude pokretač transformacije političkih odnosa, ali samo ukoliko se poveže sa rezultatima, uvede, ojačaju nadzorni mehanizmi i osiguraju obavezna sredstva za rad organizacija žena i mladih unutar stranaka. Bez toga, tvrde, finansiranje političkih stranaka ostaje finansiranje postojećeg stanja, a ne alat demokratizacije.

Transparency International u BiH pozvao je nadležne institucije da hitno usklade zakonodavni okvir, uvedu jasna pravila i uspostave mehanizme kontrole koji će osigurati da sredstva koja dolaze iz javnih budžeta zaista doprinose ravnopravnijem i inkluzivnijem političkom sistemu, a ne reprodukciji postojećih nejednakosti.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Društvo

DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM

Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.

Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.

I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.

Od dvorane do zatvorenog bazena

Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.

Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.

Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.

Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.

Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.

Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.

Vlada Srpske daje još tri miliona

Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.

Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.

Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.

Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.

Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.

„Zidaju kao Skadar na Bojani“

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.

„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.

Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.

Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.

Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna

Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.

Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.

Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.

Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.

Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.

Koliko će na kraju koštati?

Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.

Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.

To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.

A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.

Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.

Nastavi čitati

Aktuelno